Zemlje poput Hrvatske suočavaju se s demografskim izazovima, što ih čini sve ovisnijima o uvozu radne snage.
Domaći radni potencijali ne zadovoljavaju sve zahtjeve tržišta rada, čime se otvara prostor za zapošljavanje stranih radnika.
Trenutna situacija tržišta rada
Trenutno stanje na tržištu rada u Hrvatskoj karakterizira nedostatak radne snage u nekoliko ključnih sektora, uključujući graditeljstvo, turizam i zdravstvenu skrb. Unatoč mjerenim koracima ka automoni regijama, potreba za stručnjacima iz navedenih područja ostaje visoka, stvarajući pritisak na poslodavce da potraže radnike izvan granica države.
Dok rastuće gospodarstvo generira nova radna mjesta, izazov ispunjavanja tih mjesta postaje evidentan. Strani radnici, stoga, predstavljaju ključan segment u popunjavanju praznina na hrvatskom tržištu rada, osobito s obzirom na stope iseljavanja i nisku prirodnu priraštajnost. Očekuje se da će potreba za dovodjenjem stranih radnika dodatno porasti, kao odgovor na postupni pad domaće radno sposobne populacije.
Potreba za stranim radnicima
Hrvatska se suočava s nedostatkom domaće radne snage, posebice u sektorima kao što su građevinarstvo, turizam i IT industrija. Oslanjajući se na strane radnike, poslodavci imaju priliku iskoristiti međunarodna znanja i vještine.
U kontekstu demografskih izazova, smanjenje broja radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj zahtijeva strateško planiranje. Uvoz radnika postaje neizostavan element održanja gospodarskog rasta i konkurentnosti na tržištu.
Do 2030. godine, deficit radne snage mogao bi utjecati na svaki peti posao.
Strateško zapošljavanje stranih radnika moglo bi umanjiti negativne trendove i doprinijeti inovacijama. Poticanjem multikulturalnog okruženja, tvrtke stječu priliku za međunarodno povezivanje i ojačavanje konkurentske pozicije na globalnom tržištu.
Najtraženija zanimanja
U sektoru građevinarstva, potražnja za stručnim radnicima kontinuirano raste, uslijed velikih infrastrukturnih projekata i urbanizacije. Zanimanja poput zidara, tesara i armirača postaju sve deficitarnija.
IT industrija bilježi potrebu za softverskim inženjerima i programerima. Očekuje se rast zapošljavanja u području umjetne inteligencije i cybersecurityja.
U turizmu i ugostiteljstvu, traženi su kuhari, konobari i recepcioneri, osobito tijekom turističke sezone. Važnost ovog sektora zahtijeva konstantno osvježavanje radne snage.
Medicinski sektor naglašava potrebu za liječnicima specijalistima i medicinskim sestrama. Globalna pandemija COVID-19 dodatno je istaknula ovu potrebu.
U poljoprivredi, posebno je izražena potražnja za kvalificiranim radnicima u proizvodnji hrane, a sezonski poslovi u branju i preradi postaju sve traženiji zbog rasta izvozno orijentiranih gospodarstava.
Konačno, sektor obnovljivih izvora energije sve više traži inženjere i tehničare zbog tranzicije prema zelenoj ekonomiji. Fokus na održivost otvara nova radna mjesta.
Zakonski okvir
Hrvatska kontinuirano prilagođava zakonodavstvo.
Usvajanjem novih propisa olakšava se proces zapošljavanja stranaca. Cilj je privući kvalificiranu radnu snagu izvan granica Europske unije, potičući time gospodarski razvoj. Jedan od alata za postizanje ovog cilja jest i uvođenje kvota za zapošljavanje stranih radnika koje se godišnje revidiraju.
Zapošljavanje se regulira Zakonom o strancima.
Postupak dobivanja radne dozvole kompleksan je - od procjene tržišta rada do izdavanja vize. Pravni okvir zahtijeva suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, kao ključnim igračem u procesu.
Poslodavci moraju poštovati pravila o minimalnim uvjetima rada.
Zakon o strancima jasno definira uvjete pod kojima strani radnici mogu biti zaposleni. Ujedno pruža osnovu za kreiranje stimulativnog okruženja za dolazak stručnjaka. Nakon ulaska Hrvatske u Schengen zonu, očekuju se i određene promjene koje bi mogle pozitivno utjecati na priljev radne snage.
Učinci digitalizacije
Digitalizacija radne snage značajan je faktor koji oblikuje globalne trendove zapošljavanja, pa tako i u Hrvatskoj. Uvođenje tehnoloških inovacija u radne procese može rezultirati povećanjem potrebe za stručnjacima iz IT sektora, ali i pružiti prilike za daljinsko zapošljavanje, koje nadilazi granice. Adaptacija na digitalne alate postaje imperativ suvremenog poslovanja, zbog čega je očekivano da će se do 2030. godine potražnja za digitalno pismenim radnicima znatno povećati.
Novi oblici zapošljavanja
Razvoj tehnologije neprestano mijenja tržište rada te uvodi nove modele zapošljavanja.
Povećanje freelance ekonomije dovodi do veće fleksibilnosti kako za poslodavce, tako i za radnike.
Uvođenje platformi za dijeljenje poslova omogućuje brzo povezivanje poslodavaca s međunarodnom radnom snagom.
Rad na daljinu, ili "remote work", postaje sve prihvaćeniji oblik angažmana, čime geografska udaljenost postaje nebitna.
Digitalna nomadština otvara Hrvatskoj potencijal kao destinaciji za privlačenje globalnih talenata.
Utjecaj na potražnju radne snage
Demografski trendovi ukazuju na smanjenje radno sposobnog stanovništva unutar Hrvatske. To izravno povećava potrebu za uvozom strane radne snage.
Sektor turizma i graditeljstva naročito osjeća ovaj pritisak.
Dugotrajna i sezonska zapošljavanja sve su više ovisna o radnicima izvan granica zemlje, posebno iz zemalja članica EU i trećih zemalja. Nastavak trenda globalne mobilnosti radnika uvelike će utjecati na modalitete zapošljavanja u ovim industrijama.
S obzirom na rastuću potrebu za specifičnim vještinama, primjećuje se porast interesa za stručnjacima u STEM područjima (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika). Prepoznat je potencijal zapošljavanja stručnjaka iz ovih oblasti, što otvara prostor za intenziviranje programa privlačenja i zadržavanja visokokvalificirane strane radne snage.
Demografski faktori
Demografski pad i starenje stanovništva ključni su elementi koji oblikuju tržište rada u Hrvatskoj. Niska stopa nataliteta uz visoku emigracijsku kvotu umanjuje broj radno sposobne populacije, stvarajući nedostatak radne snage za tržišne potrebe. U tom kontekstu, zapošljavanje stranih radnika postaje ne samo poželjno, već i ekonomski nužno za održivost poslovanja.
Uočava se izražena tendencija ovisnosti gospodarskog rasta o priljevu stručne radne snage iz inozemstva. Do godine 2030., projekcije ukazuju na povećanu potrebu za stranim radnicima u sektorima kao što su IT, zdravstvo, građevinarstvo i turizam. Intenziviranje programa za privlačenje strane radne snage i uspostava efikasnijih integracijskih procesa bit će imperativ za hrvatsko tržište rada kako bi se nadoknadio demografski deficit.
Odljev domaćih radnika
Odljev domaćih radnika predstavlja dugotrajan izazov za hrvatsko tržište rada, s tendencijom rasta do 2030. godine.
- Europsko tržište rada – Putovanje unutar EU omogućava lakši odlazak radne snage.
- Veće plaće i bolji uvjeti rada – Privlačniji radni uvjeti u inozemstvu djeluju kao snažan stimulans za odlazak.
- Edukacija i specijalizacija – Stručno usavršavanje često vodi do zaposlenja u inozemstvu.
- Demografski faktori – Starenje stanovništva i niska nataliteta doprinose smanjenju domaće radne snage.Veći odljev kvalificiranih radnika stvara pritisak na domaće poslodavce.
Poduzimanje mjera za zadržavanje domaće radne snage postaje imperativ u strategiji zapošljavanja.
Privlačenje stručnih migranata
Hrvatska se suočava s izazovom privlačenja kvalificiranih stranih radnika u ključnim sektorima.
Strateški pristup uključuje razvoj poticajnih migracijskih politika i radnih dozvola za efikasno privlačenje i zadržavanje talenata.
Poboljšanje uvjeta rada, povećanje plaća i razvoj profesionalnog usavršavanja su ključni za privlačenje stručnjaka.
Zemlje u razvoju, poput Hrvatske, sve više prepoznaju potrebu internacionalizacije tržišta rada kako bi postale konkurentnije.
Ulaganje u obrazovne institucije i stvaranje partnerstava s podrijetlom stručnih migranata utire put za dugoročnu integraciju.
Predviđanja za 2030. godinu
Prema analizama trendova i demografskim projekcijama, do 2030. godine očekuje se daljnji rast potrebe za stranim radnicima u Hrvatskoj, posebice u sektorima kao što su graditeljstvo, turizam i IT industrija. Uzimajući u obzir predviđeni tehnološki napredak i digitalizaciju, prednost će imati radnici s visokom razinom specijalističkih znanja i vještina prilagođenih budućim tržišnim zahtjevima.
Strategije zapošljavanja će se morati prilagoditi kako bi se maksimiziralo privlačenje stručne radne snage, s fokusom na fleksibilne radne dozvole i uspostavljanje atraktivnog životnog okruženja. Integracija stranih zaposlenika postat će primarni cilj kako bi se osigurala njihova dugotrajna vezanost za hrvatsko tržište rada.
Sektorske projekcije zapošljavanja
S obzirom na trenutne trendove, specifični sektori će dominirati potražnjom za stranim radnicima do 2030.
- Građevinarstvo: Stalni rast stambene i infrastrukturne izgradnje.
- Turizam: Potreba za kvalificiranim kadrom u ugostiteljstvu i hotelijerstvu.
- Informacijske tehnologije (IT): Rast potrebe za stručnjacima u softverskom razvoju i cyber sigurnosti.
- Zdravstvo: Očekivani deficit domaćih medicinskih stručnjaka.
- Poljoprivreda: Sezonski rad i specijalizirane agrotehničke vještine.
Napredak tehnologije potaknut će potražnju za novim znanjima i specijalizacijama.
Struktura radne snage će biti dinamična, zahtijevajući brzu prilagodbu obrazovnog sistema i profesionalnog usavršavanja.
Politike integracije radne snage
Učinkovita integracija stranih radnika ključni je aspekt konkurentnosti hrvatskog tržišta rada.
- Jezik i kultura: Programi za učenje hrvatskog jezika i upoznavanje s kulturom.
- Prilagodba radnog okruženja: Fleksibilnost radnih mjesta po pitanju različitih kultura i običaja.
- Pravna pomoć: Podrška u razumijevanju i poštivanju zakonodavstva.
- Socijalna integracija: Fokus na inkluziji radnika u lokalnu zajednicu.
- Profesionalni razvoj: Pristup obrazovanju i mogućnostima usavršavanja
Naglasak se stavlja na fleksibilne radne uvjete i stimulativno okruženje.
Odgovorna politika prema stranim radnicima fortificira temelje za održiv gospodarski rast i razvoj.
Kako agencija za zapošljavanje stranih radnika pomaže
Agencije su ključni igrači u zapošljavanju stranaca.
Usvajanjem delegiranog modela zapošljavanja, hrvatski poslodavci prepuštaju proces selekcije i administracije agencijama za zapošljavanje. To omogućava brži pristup kvalificiranim stranim radnicima, čineći proces zapošljavanja učinkovitim i manje zahtjevnim za poslodavce. Sposobnost agencija da prepoznaju trendove tržišta rada osigurava pravodobno popunjavanje radnih mjesta.
Agencije savjetuju oko zakonodavstva i dozvola.
Baveći se kompleksnostima migracijske politike, agencije pomažu poslodavcima smanjiti rizik od pravnih komplikacija. Oni pružaju pomoć oko radnih viza i dozvola boravka, što je osobito važno s obzirom na promjene koje su regulirane nacionalnom legislativom i Europskim pravnim normama.
Agencije reduciraju administrativno opterećenje tvrtki.
U suradnji s agencijama poslodavci mogu očekivati smanjenje troškova povezanih s regrutacijom, te efikasniji proces integracije i adaptacije radnika. Ova podrška će biti osobito značajna u kontekstu predviđenih demografskih promjena i rastuće potrebe za stranom radnom snagom u Hrvatskoj do 2030. godine.
