Fluktuacija stranih radnika 2026.: vodič za poslodavce u Hrvatskoj

Ako mjerite fluktuaciju stranih radnika kao da mjerite fluktuaciju domaćih, mjerite krivu stvar.

U razgovorima s direktorima ljudskih resursa i operative često čujemo isto pitanje: "Imamo dobre radnike iz Filipina, Nepala ili Indije, ali nakon pola godine ih nema. Što radimo krivo?" Odgovor je rijetko samo u plaći. Plan zadržavanja stranog radnika nije skraćena verzija plana za domaćeg radnika, nego drugačiji sustav.

Ovaj vodič je polazna stranica o fluktuaciji stranih radnika: zašto odlaze, kada odlaze i što o tome od 2026. kaže zakon. Formule za izračun stope nalaze se u članku Kako izračunati stopu fluktuacije, raščlamba troška jednog odlaska u članku Fluktuacija radne snage: skriveni trošak, a detaljan plan mjera u članku Kako zadržati strane radnike: plan 30/60/90.

1. Zašto fluktuacija stranih radnika nije ista kao fluktuacija domaćih

Domaći radnik koji mijenja posao obično ima jasnu računicu: druga tvrtka nudi višu plaću, kraći put do posla ili bolji raspored. Strani radnik koji je prešao tisuće kilometara i prošao višemjesečni postupak za dozvolu za boravak i rad rijetko odlazi samo zbog nešto više plaće. Odlazi jer je nešto puklo.

Tri strukturne razlike mijenjaju pristup:

Prvo, cijena promjene posla mnogo je viša. Strani radnik koji napušta poslodavca često mijenja i smještaj, prijevoz i krug kolega koji govore njegov jezik. Njegov boravak vezan je uz dozvolu: ako ostane bez posla, smije biti nezaposlen samo ograničeno vrijeme i o tome mora u roku od 5 dana obavijestiti Hrvatski zavod za zapošljavanje (čl. 103.a st. 1 i 4 ZoS-a).

Drugo, motivacija je drugačija. Mnogi strani radnici rade za obitelj koja živi u domovini i dio zarade šalju kući. Svaki trošak koji nisu očekivali (najamnina, prijevoz, nejasni odbici) izravno umanjuje razlog zbog kojeg su došli.

Treće, signali nezadovoljstva teško se čitaju. Domaći radnik se žali šefu, kolegama ili sindikatu. Strani radnik često nema kome: ne zna jezik, ne poznaje sustav i boji se za dozvolu. Šuti, i jednog jutra ne dođe na posao.

2. Brojke za kontekst

MUP objavljuje broj izdanih dozvola za boravak i rad. To nije broj radnika u Hrvatskoj (isti radnik iste godine može dobiti novu i produljenu dozvolu), ali dobro pokazuje trend:

Izvor: MUP, statistika izdanih dozvola za boravak i rad.

Iz tablice se vide dvije stvari. U 2025. izdano je 39 % manje dozvola za novo zapošljavanje nego u 2024. Udio produljenja u ukupnom broju izdanih dozvola porastao je s 28 % (2024.) na 41 % (2025.), a u prvih osam mjeseci 2026. iznosi 40 %; u tom je razdoblju izdano više dozvola za produljenje nego za novo zapošljavanje. Sve veći dio dozvola odnosi se, dakle, na radnike koji već rade u Hrvatskoj, a zadržavanje postojećih radnika postaje jednako važno kao i dovođenje novih.

Domaći bazen radne snage pritom se smanjuje. Prema DZS-u, prirodni prirast u Hrvatskoj 2025. iznosio je −17.528 (32.479 živorođenih, 50.007 umrlih), nakon −19.011 u 2024. i −19.105 u 2023. (DZS, Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2025.). Stranog radnika koji ode prerano često možete zamijeniti samo novim stranim radnikom, a to znači novi postupak za dozvolu (MUP o urednom zahtjevu odlučuje najkasnije u 90 dana, čl. 91 st. 8 ZoS-a), novo putovanje, smještaj i uvođenje u posao. Kako taj trošak izračunati, pokazujemo u članku Fluktuacija radne snage: skriveni trošak.

3. Kada strani radnici odlaze: tri predvidljiva razdoblja

Tri razdoblja koja opisujemo niže iskustveni su model, ne statistika. Provjerite ga na vlastitim podacima kohortnom analizom (postupak u članku Kako izračunati stopu fluktuacije). Svako se razdoblje poklapa s nekim zakonskim pragom:

Prvih 90 dana. Najviše gubitaka ovdje stvaraju četiri stvari: smještaj koji izgleda drukčije nego na fotografijama prije dolaska, voditelj koji ne primjećuje da ga radnik ne razumije, osamljenost u prvim tjednima (kad prođe uzbuđenje dolaska) i administrativna zbrka. Radnik na privremenom boravku prijavljuje boravište u roku od 15 dana od ulaska u Hrvatsku (čl. 178 st. 1 ZoS-a); pomoć poslodavca u tom koraku smanjuje stres prvih dana. Za radnika koji je ušao s vizom ovo razdoblje ima i izravnu financijsku posljedicu za poslodavca: ako mu poslodavac otkaže ugovor o radu prije isteka tri mjeseca rada (osim redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem i izvanrednog otkaza) ili ako radnik ne započne s radom u roku iz ugovora, poslodavac u državni proračun uplaćuje iznos jedne prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u Hrvatskoj u prethodnoj godini (čl. 95 st. 2 ZoS-a). Za tu obvezu poslodavac izdaje zadužnicu (st. 3).

Oko šestog mjeseca rada. Probni rad ugovara se ugovorom o radu i ne smije trajati dulje od šest mjeseci (čl. 53 st. 3 Zakona o radu). Šest mjeseci važan je prag i prema Zakonu o strancima: radnik koji je u Hrvatsku došao na temelju te dozvole može nakon šest mjeseci rada promijeniti poslodavca olakšanim postupkom (čl. 103.d st. 1). Ako radnik u tom trenutku ne vidi razlog da ostane, a drugi poslodavac mu nudi bolje uvjete, odlazak je pravno jednostavan. Razgovor o perspektivi, plaći i smještaju zato vodite prije šestog mjeseca, ne nakon što radnik najavi odlazak.

Prije isteka dozvole. Dozvola za boravak i rad izdaje se na vrijeme trajanja ugovora o radu, najdulje na tri godine (čl. 91 st. 12 ZoS-a). Ako je prvi ugovor sklopljen na godinu dana, ovo razdoblje pada između devetog i dvanaestog mjeseca. Poslodavac zahtjev za produljenje podnosi najkasnije 30 dana prije isteka dozvole (čl. 92 st. 1); tijekom postupka produljenja i kad je do isteka ostalo manje od 30 dana radnik ne može koristiti olakšanu promjenu poslodavca (čl. 103.d st. 17). Od 4. lipnja 2027. uz zahtjev za produljenje prilaže se i dokaz o položenom ispitu iz hrvatskog jezika na razini A1.1 (čl. 92.a st. 6), pa se zahtjev radnika koji ga nema može odbiti (čl. 93 st. 1 t. 16). Postupak opisujemo u vodiču Produljenje dozvole za boravak i rad.

4. Sedam stvarnih razloga odlaska

U razgovorima s radnicima koji odlaze najčešće se ponavlja sedam razloga. Plaća je važna, ali rijetko je jedini razlog.

4.1. Smještaj kao prijelomna točka

Za stranog radnika smještaj nije samo mjesto gdje spava, nego dom, kuhinja i jedini mirni prostor nakon smjene. Kad poslodavac osigurava smještaj ili posreduje u njemu, od 30. travnja 2026. primjenjuje se Pravilnik NN 43/2026:

• najmanje 14 m² za prvu osobu (uključujući prostor za spavanje, pripremu hrane i sanitarije) i dodatnih 6 m² za svaku sljedeću osobu (čl. 48 st. 4)
• u stanu u višestambenoj zgradi najviše 8 državljana trećih zemalja, bez obzira na veću površinu (čl. 48 st. 5)
• u zgradi s jednom ili dvije stambene jedinice najviše 10 radnika na svakih 150 m² (čl. 48 st. 6)
• odvojene prostorije za spavanje muškaraca i žena (osim obitelji) i prostor za samostalnu pripremu hrane (čl. 48 st. 3)
• najamnina najviše 30 % neto plaće, koja se ne smije automatski ustegnuti iz plaće; radnik dobiva ugovor o najmu ili jednakovrijedan dokument (čl. 49 Pravilnika, čl. 103.f st. 3 ZoS-a)

Na radnike koji su 30. travnja 2026. imali prijavljeno boravište ova se pravila ne primjenjuju do 30. travnja 2027. ako nastave boraviti na istoj adresi (čl. 39 Pravilnika). Detalje donosi vodič Smještaj stranih radnika prema NN 43/2026, a organizaciju smještaja kroz Humble grupu opisujemo na stranici Smještaj.

Zakonski minimum nije mjera zadovoljstva. Radnik smještaj uspoređuje s onim što mu je obećano prije dolaska, pa fotografije, opis i stvarni uvjeti moraju se poklapati.

4.2. Voditelj koji ne komunicira

Čest razlog odlaska nakon prvih tjedana je voditelj koji vodi tim kao da svi sve razumiju: daje upute samo na hrvatskom, povisi glas kad radnik ne razumije i ne provjerava je li uputa shvaćena. Kratka edukacija voditelja o radu s ljudima koji ne govore hrvatski (jednostavne upute, provjera razumijevanja, pisane upute na jeziku radnika) jedna je od najjeftinijih mjera zadržavanja.

4.3. Jezična barijera bez plana

Strani radnik bez plana učenja hrvatskog ostaje u uskom krugu komunikacije. Od 4. lipnja 2027. jezik postaje i zakonski uvjet: državljanin treće zemlje koji u Hrvatskoj boravi najmanje godinu dana na temelju dozvole iz čl. 97 ZoS-a mora položiti ispit iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1.1, a dokaz prilaže uz zahtjev za produljenje ili novu dozvolu (čl. 92.a st. 1 i 6). Troškove ispita snosi poslodavac (st. 3). Dokazom se smatra i potvrda o završenom tečaju na razini najmanje A1.1 kod ovlaštene ustanove (st. 5). Izuzeti su sezonski radnici, osobe koje su završile osnovno, srednje ili visoko obrazovanje u Hrvatskoj i govornici južnoslavenskih jezika (st. 7 i 8).

Poslodavac koji ne organizira tečaj na vrijeme riskira da radnici ostanu bez produljenja dozvole, a ne svojom voljom. Ustanove koje smiju provoditi ispit nalaze se na popisu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Na popisu je i Ustanova za obrazovanje odraslih Matura Plus, članica Humble grupe, koja ispit provodi u sjedištu u Vinkovcima; programe tečaja pogledajte na stranici Tečaj hrvatskog jezika. Sva pravila o ispitu donosi vodič A1.1 hrvatski jezik za strane radnike.

4.4. Izolacija

Petak navečer u smještaju s kolegama koji govore drugi jezik, dok je obitelj na drugom kontinentu, prijelomna je točka koju ne vidite u izvještajima. Zajedničke aktivnosti, pomoć oko otvaranja računa, kupnje SIM kartice i snalaženja u mjestu te kontakt s radnicima iz iste zemlje smanjuju osjećaj izoliranosti.

4.5. Status i poštovanje

Radnik koji se osjeća kao trošak na popisu odlazi. Radnik kojem voditelj zna ime, koji dobije priznanje za dobar mjesec i s kojim se postupa kao s kolegom, ostaje. Ovo je najjeftinija mjera zadržavanja i najčešće se zanemaruje. Dio poštovanja je i točnost: plaća isplaćena na vrijeme i jasan obračun.

4.6. Perspektiva

Strani radnik koji ne vidi što ga čeka nakon prve godine traži drugog poslodavca. Pomaže i jedan jasan korak napredovanja (operater, voditelj smjene, mentor novim radnicima). Dugoročno, radnik koji u Hrvatskoj neprekidno pet godina ima odobren privremeni boravak može zatražiti dugotrajni boravak (čl. 150 ZoS-a), uz ostale uvjete, među kojima je i znanje hrvatskog jezika (čl. 153). Vrijeme sezonskog rada u tih pet godina ne računa se (čl. 151 st. 1). Više o tome u članku Dugoročno naseljavanje stranih radnika.

4.7. Spajanje obitelji

Radnik s dozvolom iz čl. 97 ZoS-a obitelj može dovesti na privremeni boravak radi spajanja obitelji tek kad je u Hrvatskoj neprekidno najmanje dvije godine imao odobren privremeni boravak (čl. 63 st. 2). Iznimka je maloljetno dijete čija oba roditelja imaju takvu dozvolu i maloljetno dijete samohranog roditelja s takvom dozvolom (st. 3). Sezonski radnici nemaju pravo na spajanje obitelji (st. 4). Oko druge godine boravka pitanje obitelji zato postaje važan razlog za ostanak ili odlazak. Postupak opisujemo u članku Spajanje obitelji stranih radnika.

5. Što zakon od 2026. mijenja za fluktuaciju i zadržavanje

Na zadržavanje stranih radnika 2026. utječu dva propisa s različitim datumima:

• Pravilnik NN 43/2026 (objavljen 22. travnja 2026., na snazi od 30. travnja 2026.): pravila o primjerenom smještaju, najamnina do 30 % neto plaće bez automatskog ustezanja, Obrazac 17a (izjava o primjerenom smještaju) uz zahtjev za dozvolu.
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, NN 55/2026 (Hrvatski sabor donio ga je 15. svibnja 2026., objavljen je 27. svibnja 2026., na snazi od 4. lipnja 2026.): rok za prijavu boravišta produljen je s 3 na 15 dana (čl. 178 st. 1); MUP o urednom zahtjevu za dozvolu odlučuje najkasnije u 90 dana, uključujući test tržišta rada, a iznimno se rok može produžiti za 30 dana (čl. 91 st. 8 i 9); novi tekst odredbi o dopuštenoj nezaposlenosti (čl. 103.a) i olakšanoj promjeni poslodavca (čl. 103.d); obveza A1.1 od 4. lipnja 2027. (čl. 92.a).

Nadzor nad smještajem radnika s dozvolom iz čl. 97 i sezonskih radnika, kad smještaj osigurava poslodavac ili posreduje u njemu, provode inspektori Državnog inspektorata (čl. 239 st. 1 ZoS-a).

Promjena poslodavca i dopuštena nezaposlenost: stvarni rizik fluktuacije

Za fluktuaciju stranih radnika najvažnije su dvije odredbe:

• Olakšana promjena poslodavca (čl. 103.d). Unutar važenja dozvole radnik može prijeći drugom poslodavcu; ako je riječ o dozvoli s kojom je došao u Hrvatsku, nakon šest mjeseci rada. Novi poslodavac traži test tržišta rada (st. 3) i u roku od 3 dana od sklapanja ugovora o radu obavještava policijsku upravu, HZZ u 5 dana daje mišljenje, a radnik smije početi raditi od dana pozitivnog mišljenja; dozvola vrijedi do isteka (st. 4 do 7), a MUP odlučuje najkasnije u 45 dana (st. 11). Suglasnost dosadašnjeg poslodavca nije propisana.
• Dopuštena nezaposlenost (čl. 103.a). Radnik koji ostane bez posla smije unutar važenja dozvole biti nezaposlen do 3 mjeseca ako ima dozvolu za boravak i rad kraće od dvije godine, odnosno do 6 mjeseci ako je ima dulje od dvije godine; kod posebno iskorištavajućih radnih uvjeta ta se razdoblja produljuju za 3 mjeseca. Radnik o nezaposlenosti mora obavijestiti HZZ u roku od 5 dana od prestanka radnog odnosa (st. 4). Ne primjenjuje se na sezonske radnike (st. 15).

I prije šest mjeseci promjena poslodavca nije zabranjena: novi poslodavac tada podnosi zahtjev za novu dozvolu (čl. 103.b st. 1). Olakšana promjena moguća je i ranije u iznimnim slučajevima, među kojima je i plaća koja radniku nije isplaćena odmah po dospijeću, što se utvrđuje kroz Središnji registar osiguranika (čl. 103.d st. 2). Kašnjenje plaće ujedno može ukazivati na posebno iskorištavajuće uvjete i produljiti dopuštenu nezaposlenost (čl. 103.a st. 2 i 3). Isplata plaće na vrijeme zato nije samo zakonska obveza, nego i izravna mjera zadržavanja. Postupak korak po korak za novog i dosadašnjeg poslodavca opisujemo u vodiču Promjena poslodavca nakon 6 mjeseci.

Kad strani radnik ode, dosadašnji poslodavac policijsku upravu o prestanku ugovora o radu obavještava u roku od 5 radnih dana (čl. 95 st. 1 ZoS-a). Za propust je propisana kazna za poslodavca – pravnu osobu od 1.500 do 3.000 EUR (čl. 251 st. 1 t. 1).

Što poslodavac smije, a što ne smije

• Ne može zabraniti promjenu poslodavca niti je uvjetovati svojom suglasnošću, jer zakon suglasnost dosadašnjeg poslodavca ne traži (čl. 103.d ZoS-a).
• Ne smije zadržavati putovnicu ni druge isprave radnika. Po prestanku radnog odnosa vraća ih u roku od 15 dana i izdaje potvrdu o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa (čl. 130 st. 2 Zakona o radu).
• Ne smije svoje potraživanje naplatiti ustezanjem iz plaće bez suglasnosti radnika, a radnik tu suglasnost ne može dati prije nastanka potraživanja (čl. 96 Zakona o radu).
• Ugovorna zabrana natjecanja ništetna je ako radnik u vrijeme sklapanja prima plaću manju od prosječne plaće u Hrvatskoj (čl. 102 st. 6 Zakona o radu) i obvezuje radnika samo uz ugovorenu naknadu (čl. 103 st. 1). Provjerite to prije nego što se oslonite na takvu odredbu.
• Agencija za privremeno zapošljavanje radniku ne smije naplatiti naknadu za ustupanje korisniku ni za zaposlenje kod korisnika (čl. 44 st. 6 Zakona o radu).
• Troškove ispita A1.1 snosi poslodavac (čl. 92.a st. 3 ZoS-a), pa ih ne prebacujte na radnika.
• Povrat troškova (npr. obrazovanja) ako radnik ode Zakon o radu posebno ne uređuje. Ako ga želite ugovoriti, neka iznos bude razmjeran, a odredbu neka pregleda pravnik.

6. Kako mjeriti fluktuaciju stranih radnika

Osnovna formula je: stopa fluktuacije (%) = broj odlazaka u razdoblju / prosječan broj zaposlenih u razdoblju × 100. Za strane radnike vrijedi nekoliko pravila:

• računajte stopu odvojeno za strane i domaće radnike te za sezonske i stalne radnike
• pratite udio odlazaka u prvih 90 dana i odlaske oko šestog mjeseca rada
• uz svaki odlazak bilježite razlog: prijelaz drugom poslodavcu u Hrvatskoj, povratak u domovinu, otkaz poslodavca, istek ugovora ili neproduljena dozvola
• pratite stopu produljenja dozvola: udio radnika kojima je u razdoblju istjecala dozvola, a za koje ste podnijeli zahtjev za produljenje

Formule, primjere i predložak tablice donosi članak Kako izračunati stopu fluktuacije.

7. Što napraviti u sljedećih 90 dana

• Tjedan 1. Popišite smještajne objekte i provjerite ih prema NN 43/2026: 14 m² za prvu osobu i 6 m² za svaku sljedeću, najviše 8 osoba u stanu, najviše 10 na svakih 150 m² u zgradi s jednom ili dvije stambene jedinice, ugovori o najmu, najamnina do 30 % neto plaće i bez automatskog ustezanja. Ako neki objekt ne zadovoljava, odmah pokrenite ispravak.
• Tjedan 2. Napravite kalendar rokova za svakog stranog radnika: datum isteka dozvole i rok za zahtjev za produljenje (najkasnije 30 dana prije isteka), datum kad navršava šest mjeseci rada i, za produljenja nakon 4. lipnja 2027., status A1.1.
• Tjedan 3. Izračunajte fluktuaciju za zadnjih 12 mjeseci po razdobljima (prvih 90 dana, oko šestog mjeseca, prije isteka dozvole) i po razlozima odlaska.
• Tjedan 4. Razgovarajte s radnicima koji su otišli u zadnjih šest mjeseci, gdje je to moguće, i s onima koji ostaju. Ne tražite prosjek, tražite obrazac.
• Mjesec 2. Uvedite mentora za svakog novog radnika (npr. jedan mentor na najviše četiri nova radnika, s mjesečnim razgovorom i pisanim popisom tema) i kratku edukaciju voditelja.
• Mjesec 3. Isplanirajte tečaj hrvatskog jezika i ispit A1.1 za radnike kojima produljenje pada nakon 4. lipnja 2027., u terminima prilagođenima smjenama.

Detaljan plan s mjerama po fazama donosimo u članku Kako zadržati strane radnike: plan 30/60/90, a ilustrativni primjer iz prerađivačke industrije u članku Retencija stranih radnika u prerađivačkoj industriji: ilustrativni primjer.

8. Kako Humble Hunters može pomoći

Uz posredovanje pri zapošljavanju i ustupanje radnika pomažemo u organizaciji smještaja prema pravilima iz 2026., administrativnom uvođenju radnika i praćenju rokova dozvola. Tečaj hrvatskog jezika nudi Ustanova za obrazovanje odraslih Matura Plus iz Humble grupe (Tečaj hrvatskog jezika).

Često postavljana pitanja

Koliko je realna fluktuacija stranih radnika u Hrvatskoj 2026.? Službenu stopu fluktuacije stranih radnika za Hrvatsku nismo pronašli u javnim izvorima, pa brojke bez izvora uzimajte s oprezom. MUP objavljuje broj izdanih dozvola (2025.: 170.723, od toga 70.275 produljenja), ali to nije broj odlazaka. Najpouzdanija je Vaša vlastita stopa: odlasci podijeljeni s prosječnim brojem zaposlenih, odvojeno za strane i domaće radnike i po razdobljima staža.

Što najbolje predviđa hoće li radnik ostati 12 mjeseci? Pouzdano javno istraživanje za Hrvatsku nismo pronašli. U praksi su najbolji rani signal prvi tjedni: je li radnik u prvih 14 dana imao razgovor s voditeljem ili mentorom na jeziku koji razumije, odgovara li smještaj obećanom i je li prva plaća isplaćena točno i na vrijeme. Bilježite to za svakog radnika i usporedite s kasnijim odlascima.

Vrijedi li ulaganje u smještaj iznad minimuma NN 43/2026? Minimum je 14 m² za prvu osobu i 6 m² za svaku sljedeću, najviše 8 osoba u stanu, a najamnina do 30 % neto plaće, bez automatskog ustezanja iz plaće. Isplati li se ulaganje iznad toga, izračunajte na vlastitim brojkama: usporedite dodatni godišnji trošak s troškom zamjene radnika koji bi otišli zbog smještaja.

Kako reagirati kad u kratkom roku ode više radnika iz iste zemlje? Često je riječ o jednom utjecajnom radniku čija odluka utječe na ostale. Razgovarajte nasamo s radnicima iz iste zemlje, otvoreno pitajte što čuju od kolege koji je otišao i ispravite konkretan problem, najčešće smještaj, voditelja ili obračun plaće. Takav signal ne ignorirajte; reagirajte odmah.

Kako mjeriti uspješnost programa zadržavanja nakon 6 mjeseci? Pratite četiri pokazatelja: udio odlazaka u prvih 90 dana, udio radnika koji su imali planirani razgovor u prvih 14 dana, udio radnika koji su prije isteka dozvole potvrdili namjeru produljenja i stopu produljenja dozvola. Ciljeve postavite prema vlastitoj početnoj vrijednosti; sve se može pratiti u jednostavnoj tablici.

Mora li poslodavac platiti ispit A1.1 iz hrvatskog? Da. Troškove ispita snosi poslodavac (čl. 92.a st. 3 Zakona o strancima). Obveza vrijedi od 4. lipnja 2027. za radnike koji u Hrvatskoj borave najmanje godinu dana na temelju dozvole iz čl. 97: dokaz o A1.1 prilaže se uz zahtjev za produljenje ili novu dozvolu. Izuzeti su sezonski radnici, osobe školovane u Hrvatskoj i govornici južnoslavenskih jezika.

Može li poslodavac spriječiti da strani radnik prijeđe drugom poslodavcu? Ne. Nakon šest mjeseci rada na dozvoli s kojom je došao radnik može promijeniti poslodavca olakšanim postupkom (čl. 103.d Zakona o strancima), a i ranije, ako novi poslodavac zatraži novu dozvolu (čl. 103.b). Suglasnost dosadašnjeg poslodavca nije propisana, a isprave radnika ne smiju se zadržavati. Radnike zadržavaju uvjeti rada, smještaj i perspektiva.