Obnova radnih dozvola za velike sustave

Na ovoj stranici koristimo uvriježeni izraz obnova radne dozvole. Zakonski naziv postupka je produljenje dozvole za boravak i rad (članak 92. Zakona o strancima). Izraz radna dozvola u važećem Zakonu o strancima ne postoji — od 1. siječnja 2021. postoji jedinstvena dozvola za boravak i rad.

Obnova radne dozvole — formalno produljenje jedinstvene dozvole za boravak i rad — operativno je drugačiji proces od ishođenja prve dozvole. Prva dozvola podrazumijeva ulazak stranog radnika u sustav, provedbu testa tržišta rada — ili izostanak te obveze ako je zanimanje uvršteno u Odluku Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o zanimanjima za koja se ne traži test tržišta rada (članak 101. stavak 1. Zakona o strancima), za koju se ne izdaje posebna potvrda — zatim dolazak u Hrvatsku i prijavu boravišta. Kod produljenja za istog poslodavca, istog radnika i isto zanimanje test tržišta rada i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ne provode se (članak 97. stavak 7.). Obnova, koju uređuje Zakon o strancima (NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25, 55/26; pročišćeni tekst na snazi od 4. lipnja 2026.), pretpostavlja da radnik već ima važeću dozvolu i prijavljen boravak te da su ispunjena tri uvjeta koja zakon traži kumulativno: isti poslodavac, isti radnik i isto zanimanje (članak 92. stavak 1.). Zakonski rok za podnošenje zahtjeva za produljenje jest najkasnije 30 dana prije isteka dozvole (članak 92. stavak 1. Zakona o strancima). Mi radimo s internim rokom od 60 dana kako bismo imali rezervu za dopune dokumentacije i eventualne zastoje. Razlika je bitna jer o njoj ovisi pravo radnika na rad:

1. zahtjev podnesen najkasnije 30 dana prije isteka — radnik može ostati i raditi do izvršnosti odluke (članak 92. stavak 5.), a takav se rad nakon isteka dozvole ne smatra neprijavljenim radom (članak 3. stavak 4. Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada);
2. zahtjev podnesen prije isteka, ali kasnije od 30 dana — radnik može ostati u Republici Hrvatskoj do izvršnosti odluke, ali mu zakon izrijekom ne priznaje pravo na nastavak rada (članak 92. stavak 6.), pa rad preporučujemo prekinuti do odluke;
3. zahtjev nije podnesen prije isteka — prava na rad nema od dana isteka.

Propuštanje roka iz članka 92. stavka 1. samostalan je prekršaj poslodavca (članak 251. stavak 4. točka 2. Zakona o strancima). U praksi se radi o jedinstvenoj dozvoli s rokom važenja do tri godine koja istovremeno pokriva pravo na rad i pravo na boravak.

Ako je zahtjev za produljenje podnesen u zakonskom roku — najkasnije 30 dana prije isteka dozvole — radnik po članku 92. stavku 5. Zakona o strancima može ostati i raditi u Republici Hrvatskoj do izvršnosti odluke o zahtjevu. Pravo na rad ne prestaje samim istekom dozvole; taj kontinuitet nastupa po sili zakona. Kao dokaz u eventualnom nadzoru služi potvrda o podnesenom zahtjevu koju izdaje nadležna policijska uprava (članak 32. stavak 5. Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj).

Rizik nastaje tek kada se rok propusti. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka tog roka, ali prije isteka dozvole, radnik po članku 92. stavku 6. može ostati u Hrvatskoj do izvršnosti odluke — ali mu ta odredba, za razliku od stavka 5., ne jamči nastavak rada. Ako je zahtjev podnesen tek nakon isteka dozvole, nema ni te osnove.

Vrijednost pravovremene predaje nije u izbjegavanju nulte tolerancije koje u zakonu nema, nego u tome da svaki predmet ostane unutar zaštite iz članka 92. stavka 5.

Zakon ne traži da je zaposlenje bilo neprekinuto. Radnik po članku 103.a stavku 1. unutar važenja dozvole smije biti nezaposlen, jednokratno ili višekratno, do tri mjeseca ako je dozvola izdana na kraće od dvije godine, odnosno do šest mjeseci ako je izdana na dulje od dvije godine. Prekid sam po sebi ne isključuje produljenje, ali traži uredno postupanje: poslodavac je dužan o prestanku ugovora o radu obavijestiti policijsku upravu u roku od pet radnih dana (članak 95. stavak 1.), a u trenutku podnošenja zahtjeva za produljenje mora postojati važeći ugovor o radu s istim poslodavcem u istom zanimanju.

Za poslodavca s pet ili deset stranih radnika obnova se još može voditi u Excel tablici. Za sustav s 50, 100 ili 250 stranih radnika raspoređenih na više lokacija, interni proces zahtijeva: praćenje datuma isteka po radniku, pravovremenu pripremu dokumentacije devedeset dana prije isteka, prijevode, javnobilježničke ovjere, fizička putovanja po policijskim upravama u različitim županijama, prikup gotovih dozvola, koordinaciju s radnikom o terminima i evidenciju koja izdrži inspekciju. Po našem internom modelu, jedan iskusan HR specialist potroši približno 0,5 FTE-a samo na obnove kada portfelj prijeđe 80–100 radnika — ne brojeći sezonske vrhove i ad-hoc incidente. Taj resurs nije skaliv: udvostručenje broja stranih radnika ne znači udvostručenje produktivnosti istog HR-a, nego rast pogrešaka i kašnjenja.

Što Humble Hunters preuzima u outsourcing modelu jest cijeli ciklus, ne samo pojedinačne operacije. Identificiramo dozvole koje istječu, pripremamo i kompletiramo dokumentaciju, predajemo zahtjeve u svim policijskim upravama u Hrvatskoj, pratimo status u realnom vremenu, fizički preuzimamo gotove dozvole, uručujemo ih radnicima na lokaciji rada i isporučujemo mjesečni izvještaj klijentu. Sve to vodimo iz centralnog dashboarda na koji vaš HR, financije i lokalni voditelji imaju pristup s različitim razinama prava. Kada se pojavi pravni problem — manjak dokumenta, dopuna zahtjeva, odbijanje — pokreće se eskalacijski protokol. Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje ili produljenje dozvole za boravak i rad žalba nije dopuštena — tako izrijekom propisuju članak 90. stavak 4., članak 92. stavak 4. i članak 93. stavak 4. Zakona o strancima. Jedini pravni lijek je tužba u upravnom sporu, koja se podnosi u roku od 30 dana od dostave rješenja (članak 40. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima). Taj se rok ne produljuje. Zato Vam kod svakog odbijanja rješenje prosljeđujemo istoga radnog dana, zajedno s izračunatim datumom isteka roka za tužbu koji ostaje evidentiran u dashboardu. Odluku o pokretanju upravnog spora donosite Vi, a tužbu sastavlja i podnosi Vaš odvjetnik. Vaš interni HR umjesto šaltera u policijskoj upravi radi ono što stvarno utječe na poslovanje. Naša je uloga administrativno-operativna: vodimo centralnu evidenciju i rokove, pripremamo i kompletiramo dokumentaciju, predajemo podneske po punomoći i pratimo status predmeta. Ne pružamo pravne savjete i ne obavljamo pravno zastupanje — pružanje pravne pomoći kao zanimanjem zakonom je pridržano odvjetnicima (članak 5. stavak 1. Zakona o odvjetništvu). Kada predmet zahtijeva pravnu ocjenu, sastavljanje pravnog lijeka ili pokretanje upravnog spora, spis bez odgode prosljeđujemo odvjetniku kojeg angažirate; mi pritom osiguravamo cjelovitu dokumentaciju i izračunate rokove.

Razlog zašto baš Humble Hunters preuzima ovu vrstu posla nije retorika nego operativni footprint. Upisani smo u evidenciju ministarstva nadležnog za rad za obavljanje djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem pod brojem 184/20 i za ustupanje radnika korisnicima pod brojem 337/20 (članak 4. Zakona o tržištu rada; članak 44. Zakona o radu). Taj upis nije uvjet za podnošenje zahtjeva niti nas sam po sebi ovlašćuje na zastupanje u upravnom postupku. Zahtjev za izdavanje i produljenje dozvole za boravak i rad po zakonu podnosi državljanin treće zemlje ili poslodavac (članak 90. stavak 1. Zakona o strancima). U postupku pred policijskom upravom nastupamo isključivo na temelju punomoći koju nam daju stranke u postupku, sukladno člancima 32. i 36. Zakona o općem upravnom postupku. Ono što donosimo nije ovlast koju Vi nemate, nego kapacitet, rokovnik i prisutnost na terenu. Od 2020. obradili smo više od 8.000 dozvola za enterprise klijente u FMCG-u, hotelijerstvu, energetici i logistici (INA, Konzum, Spar, Studenac, Hilton, Vertiv, Quehenberger). Operativno smo prisutni u petnaestak hrvatskih policijskih uprava, od Zagreba i Splita do Vinkovaca, Pule i Dubrovnika, što znači da fizička predaja u bilo kojoj nadležnoj upravi ne ovisi o slanju jedne osobe na put preko cijele zemlje. Konačno, naša sestrinska ustanova izvodi tečaj hrvatskog jezika na temelju rješenja nadležnog ministarstva za izvođenje programa obrazovanja odraslih, što omogućuje da se priprema za obvezu iz članka 92.a Zakona o strancima — ispit poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma razine A1.1, koji se primjenjuje od 4. lipnja 2027. — integrira s ciklusom obnove, bez dodatnog dobavljača i bez sinkronizacijskog rizika između dva ugovora.