Kompletan vodič radnih dozvola 2026.: vrste dozvola, postupak i dokumentacija (uz Obrasce 17a i 18a)

Mnogi poslodavci "radnu dozvolu" zamišljaju kao jedan dokument i jedan postupak. Zakon o strancima (dalje: ZoS) razlikuje nekoliko vrsta dozvola za boravak i rad, a svaka ima svoje uvjete, dokumentaciju i rokove. Pogrešan odabir znači gubitak vremena i ponavljanje postupka, a kod sezonskog rada i propuštenu sezonu.

Ovaj vodič obuhvaća tri stvari koje poslodavac mora znati: (1) koje vrste dozvola postoje i koju odabrati, (2) kako izgleda postupak korak po korak i (3) koju dokumentaciju treba pripremiti, uključujući Obrasce 17a i 18a. Kratak osnovni pregled nalazite u vodiču radna dozvola za strane radnike, a rokove po fazama s planom unatrag u članku Koliko zaista traje ishođenje radne dozvole. Ako od ovog vodiča zapamtite samo jedno: zakonski rok od 90 dana teče od urednog zahtjeva, pa nepotpun zahtjev znači poziv na dopunu i dulji postupak.

Zakonski temelj: gdje sve piše

Sustav počiva na tri izvora:

1. 1Zakon o strancima, pročišćeni tekst (NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25, 55/26): temeljni okvir za boravak i rad državljana trećih zemalja. Posljednje izmjene objavljene su u NN 55/2026 i na snazi su od 4. lipnja 2026.
2. 2Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja u RH, s izmjenama iz NN 43/2026 (na snazi od 30. travnja 2026.): uvodi Obrazac 17a (izjava o primjerenom smještaju) i Obrazac 18a (potvrda o zdravstvenom stanju i cijepnom statusu) te propisuje standarde primjerenog smještaja.
3. 3Lista zanimanja za koja poslodavac nije dužan zatražiti test tržišta rada, koju donosi Upravno vijeće HZZ-a i objavljuje na stranici HZZ-a (čl. 101 ZoS-a).

Uloge su podijeljene ovako: o dozvoli odlučuje MUP putem policijske uprave odnosno policijske postaje prema boravištu odnosno namjeravanom boravku radnika (čl. 91 st. 1); HZZ provodi test tržišta rada i daje mišljenje o uvjetima iz čl. 99 (čl. 98 i 99); diplomatska misija odnosno konzularni ured RH izdaje dugotrajnu vizu (vizu D) radniku kojem je za ulazak potrebna viza (čl. 35 i 36); radnik smije početi raditi tek kad je prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje (čl. 91 st. 6).

1. Vrste dozvola u 2026.: koju odabrati?

Dozvola za boravak i rad na temelju mišljenja HZZ-a najčešći je put za radnike iz trećih zemalja (izvan EU-a, EGP-a i Švicarske). Prema statistici MUP-a u 2025. izdane su ukupno 170.723 dozvole za boravak i rad svih vrsta: 80.365 za novo zapošljavanje, 70.275 produljenja i 20.083 sezonske. Dozvola je istodobno odobrenje privremenog boravka i rada, a podaci o poslodavcu, zanimanju i poslovima navode se u potvrdi koju izdaje policijska uprava (čl. 91 st. 2 i 3). Radnik smije raditi samo kod poslodavca i na poslovima iz potvrde (čl. 88 st. 3 i 4), a ako je dozvola izdana za zanimanje s Liste HZZ-a, samo na području policijskih uprava za koje je to zanimanje deficitarno (čl. 88 st. 10). Nakon pet godina neprekidnog privremenog boravka radnik može zatražiti dugotrajni boravak (čl. 150).

Sezonska dozvola namijenjena je sezonskom radu. Izdaje se za rad do 90 dana ili do devet mjeseci (čl. 104 st. 3). U poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu za rad do 90 dana ne traži se test tržišta rada ni mišljenje HZZ-a (st. 2); takva se dozvola izdaje kao potvrda i radnik može početi raditi danom njezina uručenja (čl. 91 st. 7). Za istog poslodavca i istog korisnika moguća je i sezonska dozvola s rokom važenja do tri godine, uz rad do 90 dana ili do devet mjeseci godišnje u razdobljima upisanim u potvrdu (čl. 104 st. 12 do 15). Sezonsku dozvolu moguće je jednom produljiti unutar devet mjeseci godišnje: zahtjev se podnosi najkasnije 15 dana prije isteka, a MUP odlučuje u tri dana (čl. 106). Više u vodiču sezonske dozvole na tri godine.

Plava karta EU-a namijenjena je visokokvalificiranim radnicima (čl. 126). Uvjeti su, među ostalim, ugovor o radu na najmanje šest mjeseci, plaća koja doseže prag od 1,5 prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u RH u protekloj godini prema podacima DZS-a (80 % tog iznosa za radnika koji je kvalifikaciju u visokom obrazovanju stekao u posljednje tri godine) te dokaz o kvalifikaciji u visokom obrazovanju ili, za određena ICT zanimanja, o stručnim vještinama visoke razine (čl. 126 st. 7 i 8, čl. 3). MUP odlučuje u roku od 60 dana od urednog zahtjeva (čl. 126 st. 5). Član obitelji nositelja plave karte koji ima privremeni boravak radi spajanja obitelji smije raditi bez dozvole za boravak i rad (čl. 89 st. 1 t. 3).

Premještaj unutar društva odnosi se na rukovoditelje, stručnjake i pripravnike koje grupa premješta iz društva izvan EGP-a u subjekt u Hrvatskoj (čl. 117). Rukovoditelj ili stručnjak mora biti zaposlen u grupi neprekidno najmanje devet mjeseci prije premještaja, a pripravnik najmanje šest mjeseci i mora imati diplomu visokog učilišta. Premještaj traje najdulje tri godine za rukovoditelje i stručnjake, odnosno godinu dana za pripravnike (čl. 117 st. 1 i 3).

Rad bez dozvole za boravak i rad. Državljani EGP-a i Švicarske ne trebaju dozvolu. Od državljana trećih zemalja bez dozvole smiju raditi oni s određenim statusom (čl. 89 st. 1), primjerice na dugotrajnom ili stalnom boravku, članovi obitelji hrvatskog državljanina te studenti do 25 sati tjedno. O zasnivanju radnog odnosa ili početku rada takvog radnika poslodavac u roku od osam dana obavještava policijsku upravu (čl. 89 st. 4). Za kratkotrajne poslove (do 90 ili do 30 dana u kalendarskoj godini) određene kategorije, primjerice predavači na stručnim skupovima ili serviseri opreme, rade na temelju potvrde o prijavi rada (čl. 139 do 141).

Kako odabrati pravu vrstu. Odlučujuće su četiri pitanja: je li rad sezonski ili cjelogodišnji, ispunjava li radnik uvjete za plavu kartu (kvalifikacija i plaća), radi li se o premještaju unutar iste grupe društava i je li zanimanje na Listi HZZ-a. U građevini, prerađivačkoj industriji i turizmu riječ je najčešće o dozvoli na temelju mišljenja HZZ-a ili o sezonskoj dozvoli.

2. Postupak korak po korak: dozvola na temelju mišljenja HZZ-a

FAZA 1: Priprema i provjera uvjeta

Korak 1: Radno mjesto i ugovor o radu. Prije pokretanja postupka definirajte radno mjesto, zanimanje i opis poslova. Prema uputama HZZ-a naziv radnog mjesta, zanimanje i opis poslova moraju odgovarati zahtjevu i testu tržišta rada, odnosno zanimanju s Liste, a ugovor o radu mora biti obostrano potpisan; predugovor ili pismo namjere ne prihvaćaju se. Plaća ne smije biti manja od plaće koju primaju zaposleni u RH u istom ili sličnom zanimanju (čl. 97 st. 9, čl. 98 st. 3), a ugovor ne smije sadržavati diskriminatorne odredbe (čl. 97 st. 8). Za orijentaciju pri odabiru zanimanja može poslužiti Nacionalna klasifikacija zanimanja DZS-a.

Korak 2: Uvjeti za pozitivno mišljenje HZZ-a (čl. 99). HZZ će pozitivno mišljenje dati samo ako poslodavac:

• aktivno obavlja registriranu djelatnost povezanu sa zanimanjem (st. 1 t. 2)
• ima podmirene obveze po osnovi javnih davanja i dostavljena porezna izvješća (t. 3)
• u posljednjih godinu dana ima u kontinuitetu zaposlenog najmanje jednog istog radnika, državljanina RH, EGP-a ili Švicarske, na neodređeno i puno radno vrijeme (t. 4); obrt koji posluje sezonski mora takvog radnika imati u prethodnoj sezoni (st. 2)
• nije pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja ili opće sigurnosti i nema prekršajnopravnu sankciju za najteže prekršaje (t. 5 i 6)
• u posljednjih 12 mjeseci ima priljev na transakcijski račun od najmanje 100.000 eura (pravna osoba) odnosno 40.000 eura (fizička osoba) (t. 7)
• u posljednjih šest mjeseci nije imao blokiran račun dulje od 30 dana u kontinuitetu (t. 8)
• nije na popisu poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad (t. 9)

Uz to vrijedi omjer domaćih radnika: broj radnika s državljanstvom RH, EGP-a ili Švicarske zaposlenih na puno radno vrijeme u trenutku podnošenja zahtjeva mora biti najmanje 20 % broja zaposlenih državljana trećih zemalja, a za zanimanja s Liste HZZ-a najmanje 10 % (st. 11 i 12). Kod svakog novog zahtjeva u broj stranih radnika uračunavaju se i već izdana pozitivna mišljenja (st. 14), a u domaće radnike i hrvatski iseljenici i njihovi potomci s odobrenim boravkom iz st. 13. Primjer: poslodavac koji, računajući i već izdana pozitivna mišljenja, ima 10 državljana trećih zemalja, za zanimanje izvan Liste treba najmanje 2, a za zanimanje s Liste najmanje 1 domaćeg radnika na puno radno vrijeme. HZZ na svojoj stranici nudi informativni kalkulator omjera, a pravila razrađujemo u članku kvote i omjer domaćih radnika.

Postoji i ograničenje broja zahtjeva (čl. 100.a): poslodavac koji zapošljava do 50 radnika s državljanstvom RH, EGP-a ili Švicarske može podnijeti ukupno 50 zahtjeva za dozvole iz čl. 97, a poslodavac s 51 do 250 takvih radnika ukupno 250 zahtjeva. Prema st. 2 tog članka, ograničenja se primjenjuju do nastupanja uvjeta za primjenu odredbi čl. 99 st. 11 i 12.

Dokaze o tim uvjetima HZZ pribavlja po službenoj dužnosti (Porezna uprava, FINA, HZMO) i/ili od poslodavca (čl. 99 st. 6 do 10 i 15).

Korak 3: Je li zanimanje na Listi HZZ-a? Za zanimanje s Liste koju donosi Upravno vijeće HZZ-a test tržišta rada se ne provodi, a zahtjev za dozvolu podnosi se odmah (čl. 98 st. 1, čl. 101). Uz zahtjev se tada prilaže dokaz da radnik ima potrebne kompetencije (radno iskustvo ili završeno obrazovanje), osim za jednostavna zanimanja (čl. 97 st. 4 i 5). Lista je organizirana po županijama, a radnik smije raditi samo na području policijskih uprava za koje je zanimanje deficitarno i koje su upisane u potvrdu (čl. 88 st. 10, čl. 91 st. 5). Prije podnošenja provjerite aktualnu verziju Liste na stranici HZZ-a. Detaljno: deficitarna zanimanja i policijske uprave 2026.

Korak 4: Test tržišta rada (ako zanimanje nije na Listi). Poslodavac test traži online, na portalu burzarada.hzz.hr ("Prijava test tržišta rada"). HZZ o rezultatu obavještava najkasnije u 15 dana od traženja (čl. 98 st. 5). Ako na tržištu rada nema raspoloživih osoba, poslodavac može zatražiti dozvolu u roku od 90 dana od zaprimanja obavijesti, i to za broj radnika koji odgovara omjeru iz čl. 99 st. 11 (čl. 98 st. 6). Test se ne provodi ponovno za zanimanje za koje su u posljednjih 90 dana utvrđene raspoložive osobe (st. 7 t. 2). Poslodavac ga može zatražiti i za područje više policijskih uprava (st. 8), što je važno ako radnik radi na više lokacija: radnik s dozvolom na temelju testa smije raditi samo na području policijske uprave u kojoj je test proveden (čl. 88 st. 15). Više: HZZ test tržišta rada.

FAZA 2: Odabir kandidata i isprave u zemlji podrijetla

Usporedno s pripremom poslodavac ili agencija provodi odabir u zemlji podrijetla: pregled životopisa, razgovori, provjera kvalifikacija i radnog iskustva. U ovoj fazi treba pokrenuti ovjeru i prijevod isprava jer je to često usko grlo. Javne isprave iz država stranaka Haške konvencije o ukidanju legalizacije ovjeravaju se apostilleom (među njima su, prema popisu HCCH-a, Filipini i Indija), a isprave iz država koje nisu stranke, primjerice Nepala, legaliziraju se. Prijevod na hrvatski izrađuje ovlašteni sudski tumač.

FAZA 3: Podnošenje zahtjeva i odluka MUP-a

Korak 5: Podnošenje zahtjeva. Zahtjev za dozvolu na temelju mišljenja HZZ-a podnosi se online, na portalu burzarada.hzz.hr ("Prijava zapošljavanje stranaca"), kako navode HZZ i MUP. Mišljenje HZZ-a MUP traži po službenoj dužnosti (čl. 97 st. 2). O zahtjevu odlučuje policijska uprava prema boravištu odnosno namjeravanom boravku radnika (čl. 91 st. 1), a ne prema sjedištu poslodavca. Zahtjevi bez testa i mišljenja HZZ-a (sezonski rad do 90 dana u navedenim djelatnostima, produljenje kod istog poslodavca, kategorije iz čl. 110) podnose se na Obrascu 2a u policijskoj upravi prema mjestu namjeravanog boravka ili rada radnika ili sjedištu poslodavca (čl. 90 st. 1; MUP). Zahtjev se podnosi za svakog radnika, a dok traje postupak, kasniji zahtjevi drugih poslodavaca za istog radnika odbacuju se (čl. 90 st. 3).

Korak 6: Odluka. MUP je dužan odlučiti što je prije moguće, a najkasnije u 90 dana od podnošenja urednog zahtjeva, a to razdoblje obuhvaća i test tržišta rada (čl. 91 st. 8). U iznimnim i opravdanim okolnostima povezanima sa složenošću zahtjeva rok se može produljiti za 30 dana, o čemu se podnositelj obavještava; to ne vrijedi za sezonske dozvole (st. 9). Zaključke i pozive policijska uprava poslodavcu dostavlja elektronički, u korisnički pretinac sustava e-Građani (st. 13), pa pretinac treba redovito pratiti i na poziv na dopunu odgovoriti u roku koji je u njemu određen. Žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor (st. 11). O ishodu zahtjeva poslodavac mora radnika pisano obavijestiti u roku od tri dana (čl. 88 st. 19).

Korak 7: Potvrda i zadužnica. Po odobrenju policijska uprava izdaje potvrdu s podacima o radniku, poslodavcu, roku važenja dozvole, radnom mjestu i zanimanju te policijskim upravama u kojima radnik smije raditi (čl. 91 st. 3 i 5). Za radnika kojem je za ulazak potrebna viza poslodavac u roku od pet dana od izdavanja potvrde dostavlja policijskoj upravi solemniziranu zadužnicu na iznos jedne prosječne mjesečne bruto plaće (čl. 95 st. 3); MUP na svojoj stranici navodi iznos glavnice od 2.016 eura i upozorava da se dozvola ukida ako zadužnica nije dostavljena u roku. Taj iznos poslodavac uplaćuje u državni proračun ako radnik ne započne s radom u roku iz ugovora o radu ili ako mu poslodavac otkaže ugovor prije isteka tri mjeseca rada, osim kod otkaza zbog skrivljenog ponašanja radnika ili izvanrednog otkaza (čl. 95 st. 2). Zadužnica se ne traži za sezonske radnike (st. 7) ni za dozvole iz čl. 110 (MUP).

FAZA 4: Viza D, dolazak i prijava boravišta

Korak 8: Viza D. Radnik kojem je za ulazak u RH potrebna kratkotrajna viza mora prije ulaska pribaviti dugotrajnu vizu (vizu D) (čl. 35 st. 1 i 9). Policijska uprava o odobrenju obavještava diplomatsku misiju u kojoj će radnik podnijeti zahtjev (čl. 37 st. 4). Radnik zahtjev podnosi osobno, radi uzimanja biometrijskih podataka, najranije tri mjeseca prije, a najkasnije tri mjeseca nakon početka valjanosti dozvole (čl. 37 st. 2 i 3). O zahtjevu se odlučuje u 15 dana, a iz opravdanih razloga rok se može produžiti najviše do 45 dana (čl. 37 st. 6). Uvjet je putno zdravstveno osiguranje za 30 dana boravka (čl. 40 st. 1 t. 3). Hrvatska nema veleposlanstvo u svakoj zemlji (vidi posebnosti po zemljama niže), a ulogu veleposlanstva i MUP-a objašnjavamo u članku veleposlanstvo, MUP i radna viza.

Korak 9: Dolazak u RH. Radnik na privremenom boravku prijavljuje boravište i adresu stanovanja u roku od 15 dana od ulaska u RH (čl. 178 st. 1). Radnik koji je ušao s vizom D dužan se u roku od 30 dana od početka valjanosti vize javiti policijskoj upravi radi prijave boravišta i izrade biometrijske dozvole boravka (čl. 40 st. 2, čl. 169 st. 1). Prijava boravišta neće se izvršiti ako je na adresi prijavljeno više osoba nego što dopušta propisana površina smještajne jedinice (čl. 178 st. 7). Radnik može početi raditi na temelju potvrde uručene poslodavcu ili na temelju podnesenog zahtjeva za izradu dozvole boravka, ali samo ako je prijavljen na zdravstveno i mirovinsko osiguranje (čl. 91 st. 6).

Ukupno trajanje. Zbroj zakonskih rokova iznosi do 90 dana za test tržišta rada i odluku MUP-a (iznimno 120) te do 15 dana za odluku o vizi D (iznimno 45). Tome treba dodati odabir kandidata, pribavljanje isprava, termin u veleposlanstvu i put. Razradu po fazama i primjer plana unatrag od datuma početka rada nalazite u članku koliko zaista traje ishođenje radne dozvole.

3. Dokumentacija: kontrolni popis

Što prilaže poslodavac (zahtjev online preko HZZ-a)

1. 1Obostrano potpisan ugovor o radu (čl. 97 st. 3 t. 1), usklađen s testom tržišta rada odnosno Listom (vidi korak 1).
2. 2Dokaz da radnik ispunjava zahtjeve iz testa tržišta rada (obrazovanje, kvalifikacija, iskustvo) (čl. 97 st. 3 t. 2), odnosno dokaz kompetencija za zanimanje s Liste (st. 4 i 5); za regulirane profesije rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije (st. 6).
3. 3Dokaz o primjerenom smještaju ako ga osigurava poslodavac ili u tome posreduje (čl. 97 st. 3 t. 3). Za radnika koji tek dolazi u RH uz zahtjev se prilaže Obrazac 17a, a ovjereni ugovor o najmu ili izjava poslodavca vlasnika nekretnine prilaže se kod prijave boravišta (čl. 46.a st. 3 Pravilnika).
4. 4Nakon izdavanja potvrde: zadužnica u roku od pet dana za radnika kojem treba viza (čl. 95 st. 3).

Dokaze o uvjetima iz čl. 99 HZZ pribavlja po službenoj dužnosti i/ili od poslodavca (čl. 99 st. 6), pa izvadke i bonitetne izvještaje ne treba prilagati unaprijed; budite ipak spremni na to da HZZ zatraži dodatne dokaze.

Obrazac 17a: izjava o primjerenom smještaju

Obrazac 17a je izjava kojom podnositelj zahtjeva potvrđuje da smještaj odgovara člancima 47., 48. i 49. Pravilnika; prilaže se uz zahtjev za dozvolu i kod promjene smještaja, a ne mora biti ovjeren kod javnog bilježnika (čl. 50 Pravilnika, kako ga mijenja NN 43/2026). Ključni standardi: najmanje 14 m² za prvu osobu i 6 m² za svaku sljedeću (osim u ugostiteljsko-turističkoj građevini), najviše 8 državljana trećih zemalja u stanu u višestambenoj zgradi (čl. 48) te najamnina od najviše 30 % neto plaće, koja se ne smije automatski ustezati iz plaće (čl. 49). Promjenu primjerenosti smještaja poslodavac javlja policijskoj upravi u roku od 15 dana (čl. 103.f st. 2 ZoS-a). Detaljno: Obrazac 17a, praktičan vodič, smještaj stranih radnika prema NN 43/2026 i naša usluga smještaja radnika.

Obrazac 18a: potvrda o zdravstvenom stanju i cijepnom statusu

Obrazac 18a prilaže radnik iz viznog režima uz zahtjev za prvi privremeni boravak, odnosno prvu dozvolu za boravak i rad; u trenutku podnošenja zahtjeva ne smije biti stariji od 90 dana (čl. 8 st. 2 Pravilnika, kako ga mijenja NN 43/2026). Prema uputama MUP-a popunjava ga i ovjerava liječnik u matičnoj zemlji, a upute za popunjavanje objavio je HZJZ. Kod produljenja, ako radnik iz viznog režima u RH boravi kraće od tri godine, umjesto 18a prilaže se dokaz o zdravstvenom pregledu u županijskom zavodu za javno zdravstvo ili HZJZ-u, ne stariji od 90 dana (čl. 8 st. 3 i 4 Pravilnika). Više: zdravstveni pregled i Obrazac 18a.

Što pribavlja radnik u zemlji podrijetla

1. 1Valjanu putnu ispravu (čl. 59 st. 1 t. 2).
2. 2Obrazac 18a ako dolazi iz viznog režima, ne stariji od 90 dana u trenutku podnošenja zahtjeva.
3. 3Dokaz da nije pravomoćno osuđen za kaznena djela u matičnoj državi ili državi u kojoj je boravio dulje od godine dana prije dolaska, uz zahtjev za prvi privremeni boravak (čl. 59 st. 1 t. 5), s apostilleom ili legalizacijom i prijevodom.
4. 4Diplome, svjedodžbe i potvrde o radnom iskustvu koje dokazuju uvjete iz testa tržišta rada ili kompetencije za zanimanje s Liste, s apostilleom ili legalizacijom i ovjerenim prijevodom.
5. 5Za vizu D: putno zdravstveno osiguranje za 30 dana boravka (čl. 40 st. 1 t. 3) i osobni dolazak u diplomatsku misiju.

Dokaz o zdravstvenom osiguranju ne prilaže se kad je boravak u svrhu rada na temelju ugovora o radu s hrvatskim poslodavcem (čl. 59 st. 3).

Pristojbe. Prema stranici MUP-a upravna pristojba za izdavanje dozvole za boravak i rad iznosi 74,32 eura, naknada za izradu biometrijske dozvole boravka 31,85 eura u redovnom ili 59,73 eura u ubrzanom postupku, a upravna pristojba za biometrijsku dozvolu 9,29 eura. Ako pristojbu plaća poslodavac, ne smije tražiti povrat od radnika (čl. 88 st. 20). Iznose i način plaćanja provjerite na stranici MUP-a prije uplate.

Posebnosti po zemljama podrijetla

• Filipini: prema podacima MVEP-a nadležno je Veleposlanstvo RH u Jakarti; u Manili i Cebuu postoje samo počasni konzulati. Zahtjev za vizu D podnosi se osobno radi uzimanja biometrijskih podataka (čl. 37 st. 2), pa unaprijed provjerite s veleposlanstvom gdje i kada radnik može predati zahtjev. Filipini su stranka Haške konvencije, pa se isprave ovjeravaju apostilleom. Radnik prije odlaska mora ispuniti i izlazne obveze prema filipinskom Odjelu za radnike migrante (DMW); više o tome na stranici DMW akreditacija.
• Nepal: nadležno je Veleposlanstvo RH u New Delhiju, koje pokriva i Bangladeš i Šri Lanku. Nepal nije stranka Haške konvencije, pa isprave treba legalizirati. Za rad u inozemstvu nepalski radnik treba radnu suglasnost nepalskog Odjela za inozemno zapošljavanje (DoFE).
• Indija: nadležno je Veleposlanstvo RH u New Delhiju; Indija je stranka Haške konvencije, pa se isprave ovjeravaju apostilleom.

Trajanje postupaka u tim državama ne ovisi o hrvatskim tijelima, ali izravno utječe na datum dolaska, pa ih treba pokrenuti čim je kandidat odabran. Više o državama iz kojih zapošljavamo: odakle zapošljavamo.

Najčešće greške koje usporavaju ili ruše postupak

• Ugovor o radu koji nije obostrano potpisan ili umjesto ugovora predugovor odnosno pismo namjere (HZZ ih ne prihvaća).
• Različit naziv radnog mjesta, zanimanja ili opisa poslova u testu tržišta rada, ugovoru i zahtjevu.
• Poslodavac ne ispunjava uvjete iz čl. 99 (nema domaćeg radnika na neodređeno i puno radno vrijeme posljednjih godinu dana, premali priljev, blokada dulja od 30 dana u kontinuitetu, omjer domaćih radnika). Provjerite ih prije testa tržišta rada.
• Obrazac 17a potpisan za smještaj koji ne ispunjava standarde Pravilnika; takav smještaj otkrit će se najkasnije pri prijavi boravišta (čl. 178 st. 7), a neprimjeren smještaj kažnjava se (čl. 251 st. 1 t. 2).
• Isprave bez apostillea odnosno legalizacije ili bez ovjerenog prijevoda.
• Obrazac 18a stariji od 90 dana u trenutku podnošenja zahtjeva.
• Zahtjev podnesen nakon isteka 90 dana od obavijesti o rezultatu testa tržišta rada (čl. 98 st. 6).
• Zadužnica koja nije dostavljena u roku od pet dana od izdavanja potvrde (MUP: dozvola se ukida).
• Raspoređivanje radnika na lokaciju izvan policijskih uprava upisanih u potvrdu (čl. 88 st. 10 i 15); za to je propisana kazna kao za rad bez dozvole (čl. 247 st. 2 t. 3).

4. Sankcije i pravni rizici

Najvažnije novčane kazne iz Zakona o strancima za poslodavca – pravnu osobu:

Za poslodavca – fizičku osobu propisani su niži iznosi (npr. 1.500–3.000 eura po radniku za zapošljavanje bez dozvole, čl. 247). Izmjenama iz NN 55/2026 kazna od 5.000 do 15.000 eura po radniku proširena je i na zapošljavanje radnika na području policijskih uprava u kojima zanimanje nije deficitarno odnosno u kojima nije proveden test tržišta rada (čl. 247 st. 2 t. 3).

Uz kazne postoje i druge posljedice. Ako inspektor utvrdi da je za poslodavca ili korisnika radio stranac bez dozvole odnosno potvrde, usmenim rješenjem na zapisnik zabranjuje obavljanje djelatnosti na 30 dana; mjera se ne izvršava ako poslodavac u roku od tri dana uplati 3.981,68 eura za svakog takvog radnika (čl. 240). MUP može odbiti nove zahtjeve ako je poslodavac pravomoćno sankcioniran zbog nezakonitog zapošljavanja ili je na popisu poslodavaca s neprijavljenim radom (čl. 93 st. 1 t. 8), odnosno ako je dva ili više puta kažnjen zbog neprimjerenog smještaja (t. 13). Uvjet da račun u posljednjih šest mjeseci nije bio blokiran dulje od 30 dana u kontinuitetu nije zasebna sankcija, nego jedan od uvjeta za pozitivno mišljenje HZZ-a (čl. 99 st. 1 t. 8).

Cjelovit pregled: sankcije za nezakoniti rad stranaca 2026., a o posljedicama isteka dozvole u članku istekla radna dozvola: postupak i kazne.

5. Produljenje dozvole, promjena poslodavca i hrvatski jezik

Produljenje. Zahtjev za produljenje za istog poslodavca, istog radnika i isto zanimanje podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka dozvole u policijskoj upravi prema boravištu radnika, koja i odlučuje (čl. 92 st. 1); MUP mora odlučiti prije isteka važeće dozvole (st. 2). Test tržišta rada i mišljenje HZZ-a tada se ne traže (čl. 97 st. 7). Ako se mijenja zanimanje kod istog poslodavca, provodi se postupak promjene zanimanja iz čl. 103.c. Pripremu dokumentacije preporučujemo započeti ranije od zakonskog roka. Detaljno: obnova i produljenje dozvole i naša usluga obnove radnih dozvola.

Hrvatski jezik (A1.1). Od 4. lipnja 2027. radnik koji u RH boravi najmanje godinu dana na temelju dozvole iz čl. 97 ili produljene dozvole uz zahtjev za produljenje ili novu dozvolu iz čl. 97 prilaže dokaz o položenom ispitu iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1.1; dokazom se smatra i potvrda o završenom tečaju najmanje razine A1.1 kod ovlaštene ustanove (čl. 92.a st. 1, 5 i 6; čl. 70 NN 55/2026). Troškove ispita snosi poslodavac (st. 3). Izuzeti su radnici koji su u RH završili osnovno, srednje ili visoko obrazovanje i oni koji govore jezikom iz podskupine južnoslavenskih jezika, a obveza se ne odnosi na sezonske radnike (st. 7 i 8). Ispit provode ustanove s popisa MZOM-a, među kojima su sveučilišta i ustanove za obrazovanje odraslih. Na popisu je i Ustanova za obrazovanje odraslih Matura Plus, članica Humble grupe, koja ispit provodi u svom sjedištu u Vinkovcima. Informacije o tečaju: tečaj hrvatskog jezika; obveza je razrađena u vodiču A1.1 hrvatski za strane radnike.

Promjena poslodavca. Unutar važenja dozvole promjena poslodavca ide obaviješću novog poslodavca iz čl. 103.d, a ne novim zahtjevom: test tržišta rada, obavijest policijskoj upravi u roku od tri dana od sklapanja ugovora o radu, mišljenje HZZ-a u pet dana, rad od dana pozitivnog mišljenja i odluka MUP-a u 45 dana, uz dozvolu koja vrijedi do svog isteka (st. 3 do 7 i 11). Novi zahtjev za dozvolu podnosi se u slučajevima iz čl. 103.b, primjerice tijekom postupka produljenja ili kad je do isteka ostalo manje od 30 dana. Detalji: promjena poslodavca za stranog radnika.

Zaključak: postupak je savladiv, ali ne trpi improvizaciju

Dozvola za boravak i rad nije nepremostiva prepreka, ali jest lanac u kojem svaka karika mora biti na svom mjestu. Najviše vremena štede tri stvari: provjera uvjeta iz čl. 99 prije testa tržišta rada, obostrano potpisan ugovor o radu usklađen s testom i zahtjevom te smještaj koji stvarno odgovara Pravilniku i Obrascu 17a. Kad su one riješene, zakonski rok od 90 dana postaje stvaran okvir za planiranje.

Trebate pomoć s postupkom? Humble Hunters vodi cijeli postupak, od provjere uvjeta za mišljenje HZZ-a i pripreme Obrazaca 17a i 18a do dolaska radnika i prijave boravišta. Pogledajte i naše usluge zapošljavanja.

Često postavljana pitanja

Razlikuje li se postupak za plavu kartu EU-a od standardne dozvole? Da. Plava karta izdaje se bez testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a (čl. 110 t. 4), uz uvjete iz čl. 126 (ugovor na najmanje šest mjeseci, prag plaće, visoka kvalifikacija). MUP odlučuje u roku od 60 dana, a karta se izdaje na 48 mjeseci ili na trajanje ugovora uvećano za tri mjeseca (čl. 126 st. 5, čl. 128).

Vrijedi li omjer domaćih radnika i za male tvrtke? Da, i to uz dodatni uvjet. Poslodavac u posljednjih godinu dana mora imati u kontinuitetu zaposlenog najmanje jednog istog radnika s državljanstvom RH, EGP-a ili Švicarske na neodređeno i puno radno vrijeme (čl. 99 st. 1 t. 4). Uz to broj domaćih radnika na puno radno vrijeme mora biti najmanje 20 % broja zaposlenih državljana trećih zemalja, odnosno 10 % za zanimanja s Liste, računajući i već izdana pozitivna mišljenja (st. 11, 12 i 14). Tvrtka bez ijednog takvog domaćeg radnika ne može dobiti pozitivno mišljenje.

Mogu li podnijeti zahtjeve za više radnika istodobno? Da. Test tržišta rada traži se za zanimanje, a nakon negativnog rezultata poslodavac može tražiti dozvole za broj radnika koji odgovara omjeru iz čl. 99 st. 11 (čl. 98 st. 6). Zahtjev za dozvolu podnosi se za svakog radnika posebno, a Obrazac 18a prilaže svaki radnik iz viznog režima. Pazite i na ograničenje broja zahtjeva iz čl. 100.a.

Što ako MUP zatraži dopunu dokumentacije? Poziv na dopunu poslodavac prima u korisnički pretinac sustava e-Građani (čl. 91 st. 13), a dopunu treba dostaviti u roku koji je u pozivu određen. Rok od 90 dana zakon veže uz uredan zahtjev (čl. 91 st. 8), pa svaka dopuna produljuje ukupno trajanje postupka. Zato zahtjev predajte potpun i interno usklađen (radno mjesto, zanimanje, plaća, adresa smještaja) već prvi put.

Vrijedi li rok od 90 dana i za sezonske dozvole i produljenja? Za produljenje ne vrijedi isto pravilo: zahtjev se podnosi najkasnije 30 dana prije isteka, a MUP mora odlučiti prije isteka važeće dozvole (čl. 92 st. 1 i 2). Za sezonske dozvole zakon isključuje produljenje roka za 30 dana (čl. 91 st. 9), a zahtjev za produljenje sezonske dozvole podnosi se najkasnije 15 dana prije isteka i rješava u tri dana (čl. 106 st. 5 i 6). Za sezonu zato planirajte unatrag od datuma početka rada: vidi zašto planirati zapošljavanje 9 mjeseci ranije.

Što ako radnik prijeđe drugom poslodavcu tijekom trajanja dozvole? Novi poslodavac ne traži novu dozvolu, nego u roku od tri dana od sklapanja ugovora o radu obavještava policijsku upravu (čl. 103.d st. 4). Ako je radnik došao u RH s tom dozvolom, promjena je moguća tek nakon šest mjeseci rada, osim u iznimnim slučajevima iz st. 2 (npr. plaća nije isplaćena po dospijeću). Između dva poslodavca radnik smije biti nezaposlen do tri mjeseca (dozvola kraća od dvije godine) odnosno do šest mjeseci (dulja od dvije godine) (čl. 103.a).

Ovaj sadržaj je informativne naravi i ne predstavlja pravni savjet. Za specifičnu pravnu situaciju savjetujte se s kvalificiranim pravnim stručnjakom ili nadležnom policijskom upravom.