Kako zaposliti stranog radnika u Hrvatskoj: kompletan vodič 2026.

Sve veći broj hrvatskih poslodavaca dolazi do iste spoznaje: domaće tržište rada više ne može pokriti njihove potrebe. Tvornicama nedostaje radnika, hoteli na Jadranu teško popunjavaju sezonska radna mjesta, a građevinske tvrtke odgađaju projekte jer nema zavarivača ni armirača. Sve više tvrtki zato zapošljava radnike iz trećih zemalja, od susjednih država do Azije.

Zapošljavanje stranog radnika ipak nije isto kao zapošljavanje domaćeg. Riječ je o upravnom postupku u kojem sudjeluje više institucija, uz stroge zakonske uvjete i rokove koji ne trpe improvizaciju. U praksi najčešće vidimo da poslodavci koji to rade prvi put zapnu na uvjetima koje nisu provjerili prije početka i na nepotpunoj dokumentaciji.

Ovaj vodič vodi Vas od odluke da zaposlite stranog radnika do njegova prvog radnog dana: koji model zapošljavanja odabrati, koje uvjete morate ispuniti kao poslodavac, kako izgleda postupak, koji su troškovi provjerljivi i odakle radnici dolaze.

Što ćete naučiti u ovom vodiču

Razliku između posredovanja i ustupanja radnika, uvjete koje poslodavac mora ispuniti za pozitivno mišljenje HZZ-a, sažetak postupka i zakonskih rokova, troškove koje možete unaprijed planirati, iz kojih država dolazi najviše radnika te kada se isplati angažirati agenciju.

1. Zašto je ovaj postupak drukčiji?

Hrvatska kao članica Europske unije strogo uređuje zapošljavanje državljana trećih zemalja, odnosno osoba koje nemaju državljanstvo države članice EGP-a ni Švicarske. Od 1. siječnja 2021., kad je stupio na snagu Zakon o strancima (NN 133/20), umjesto kvotnog sustava primjenjuje se test tržišta rada: poslodavac prije zahtjeva za dozvolu mora provjeriti može li radnika naći na domaćem tržištu rada (HZZ). Za zanimanja s Liste Upravnog vijeća HZZ-a test se ne traži (čl. 101).

Ključne institucije su:

• Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ): provodi test tržišta rada, zaprima online zahtjev i daje obvezujuće mišljenje o uvjetima iz čl. 99
• Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP): putem policijske uprave prema boravištu radnika odlučuje o dozvoli za boravak i rad (čl. 91 st. 1)
• diplomatska misija ili konzularni ured RH: izdaje vizu D radnicima kojima je za ulazak potrebna viza (čl. 35–40)
• Državni inspektorat: nadzire rad stranaca i smještaj koji osigurava poslodavac (čl. 239)

Temeljni propis je Zakon o strancima (dalje: ZoS; NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25, 55/26). Posljednje izmjene objavljene su u NN 55/2026 i na snazi su od 4. lipnja 2026. Provedbena pravila sadrži Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj (NN 20/22, 155/22, 43/26); izmjene iz NN 43/2026, na snazi od 30. travnja 2026., uvele su Obrasce 17a i 18a i nova pravila o smještaju. Za agencije i ustupanje radnika mjerodavan je i Zakon o radu.

2. Posredovanje ili ustupanje: koji model odabrati?

Jedna od prvih odluka koje ćete donijeti je: posredovanje ili ustupanje radnika? Oba su modela zakonita, ali imaju različite posljedice za Vas.

Posredovanje pri zapošljavanju. Radnik sklapa ugovor o radu izravno s Vama, a agencija pronalazi kandidate i pomaže u postupku. Vi ste poslodavac: tražite dozvolu iz čl. 97 ZoS-a, vodite plaće i evidencije i ispunjavate sve obveze poslodavca.

Ustupanje radnika. Agencija za privremeno zapošljavanje je poslodavac i na temelju pisanog ugovora o ustupanju ustupa radnika Vama kao korisniku (ZoR čl. 44 i 45). Dozvolu traži agencija, a uz zahtjev prilaže ugovor o ustupanju (ZoS čl. 100 st. 2).

Kada koji model. Posredovanje je prikladno za dugoročni, stalni kadar koji želite imati u vlastitom radnom odnosu. Ustupanje odgovara kad ne želite preuzeti administraciju radnog odnosa, za sezonske vrhunce, projekte i veći broj radnika. Kod ustupanja agencija može radnika ustupiti drugom korisniku u istom zanimanju ako i taj korisnik ispunjava uvjete iz čl. 99: zahtjev za promjenu korisnika podnosi se u 3 dana od ugovora o ustupanju, HZZ daje mišljenje u 5 dana, a radnik počinje raditi od dana pozitivnog mišljenja (ZoS čl. 100 st. 3–6). Ako radnika želi ustupiti drugom korisniku u drugom zanimanju, agencija najprije traži promjenu zanimanja po čl. 103.c (st. 12).

Na što paziti kod agencije. Agencija za privremeno zapošljavanje smije ustupati radnike tek nakon upisa u evidenciju ministarstva nadležnog za rad (ZoR čl. 44 st. 3 i 5) i radniku ne smije naplatiti naknadu za ustupanje ni za zapošljavanje kod korisnika (st. 6). Ugovor o ustupanju ne smije se sklopiti za zamjenu radnika u štrajku ni za poslove radnika kojima je korisnik u prethodnih šest mjeseci otkazao zbog poslovnih razloga ili kolektivnog viška (ZoR čl. 45 st. 4). Detaljnu usporedbu donosi članak posredovanje ili ustupanje stranih radnika.

3. Uvjeti koje morate ispuniti kao poslodavac

Prije nego što potrošite vrijeme na izbor kandidata, provjerite ispunjavate li uvjete za pozitivno mišljenje HZZ-a. Čl. 99 ZoS-a u cijelosti je izmijenjen zakonom iz NN 55/2026 i traži da poslodavac:

• aktivno obavlja registriranu djelatnost povezanu sa zanimanjem za koje traži dozvolu
• ima podmirene obveze javnih davanja i dostavljena sva porezna izvješća
• u posljednjih godinu dana u kontinuitetu zapošljava najmanje jednog istog radnika državljanina RH, EGP-a ili Švicarske na neodređeno i puno radno vrijeme (obrt fizičke osobe koji posluje sezonski: najmanje jednog u prethodnoj sezoni)
• nije pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja ili opće sigurnosti i nema prekršajnopravnu sankciju za najteže prekršaje protiv radnih odnosa, socijalnog osiguranja ili zaštite na radu
• u posljednjih 12 mjeseci ima priljev na transakcijski račun od najmanje 100.000 EUR (pravna osoba) odnosno 40.000 EUR (fizička osoba); računa se svaka uplata
• u posljednjih šest mjeseci nije imao račun blokiran dulje od 30 dana u kontinuitetu
• nije na popisu poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad
• nudi ugovor o radu bez diskriminatornih odredbi i plaću koja nije niža od plaće zaposlenih u RH u istom ili srodnom zanimanju (čl. 97 st. 8 i 9)

Omjer domaćih i stranih radnika. HZZ izdaje pozitivno mišljenje ako je broj radnika državljana RH, EGP-a ili Švicarske zaposlenih na puno radno vrijeme u trenutku zahtjeva najmanje 20 % broja zaposlenih državljana trećih zemalja, odnosno 10 % za zanimanja s Liste HZZ-a (čl. 99 st. 11 i 12). Kod svakog novog zahtjeva u broj stranih radnika uračunavaju se i već izdana pozitivna mišljenja (st. 14). Primjer: tvrtka koja već zapošljava 40 radnika iz trećih zemalja treba najmanje 8 domaćih radnika na puno radno vrijeme (4 za zanimanje s Liste). Omjer se ne računa prema ukupnoj radnoj snazi. Više u vodiču kvote i omjer domaćih radnika.

Broj zahtjeva. Poslodavac s do 50 radnika državljana RH, EGP-a ili Švicarske može podnijeti ukupno 50 zahtjeva za dozvole iz čl. 97, a poslodavac s 51 do 250 takvih radnika ukupno 250; prema zakonu ta se ograničenja primjenjuju "do nastupanja uvjeta za primjenu odredbi članka 99. stavaka 11. i 12." (čl. 100.a). Kako to utječe na Vaše planove, provjerite s HZZ-om ili pravnim savjetnikom.

Dokaze o ovim uvjetima HZZ pribavlja po službenoj dužnosti i/ili od poslodavca (čl. 99 st. 6). MUP osim toga može odbiti zahtjev ako je nad poslodavcem otvoren stečaj ili likvidacija, ako mu je glavna svrha olakšavanje ulaska stranaca ili ako je dva ili više puta kažnjen zbog neprimjerenog smještaja (čl. 93 st. 1 t. 2, 5 i 13).

4. Postupak ukratko

Cijeli postupak, s dokumentima i rokovima, opisujemo u vodiču radna dozvola za strane radnike. U kratkim crtama:

1. Lista HZZ-a ili test tržišta rada. Ako zanimanje nije na Listi HZZ-a, online tražite test; HZZ o rezultatu obavještava najkasnije u 15 dana, a zahtjev za dozvolu podnosite u 90 dana od obavijesti (čl. 98 st. 5 i 6).
2. Online zahtjev preko HZZ-a, uz obostrano potpisan ugovor o radu (predugovor ili pismo namjere ne prihvaćaju se), dokaze o kvalifikacijama, Obrazac 17a ako smještaj osiguravate ili posredujete te Obrazac 18a za radnika iz viznog režima.
3. Mišljenje HZZ-a i odluka MUP-a: najkasnije u 90 dana od urednog zahtjeva, uključujući test tržišta rada; iznimno još 30 dana (čl. 91 st. 8 i 9). Žalba nije dopuštena, može se pokrenuti upravni spor (st. 11).
4. Zadužnica u 5 dana od izdavanja potvrde, za radnika koji ulazi s vizom (čl. 95 st. 3).
5. Viza D: radnik je osobno traži u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu RH; odluka u 15 dana, iznimno do 45 dana (čl. 37).
6. Dolazak: prijava boravišta u 15 dana od ulaska (čl. 178 st. 1), biometrijska dozvola boravka, prijava na zdravstveno i mirovinsko osiguranje prije početka rada (čl. 91 st. 6).

Planiranje. Zakonski najdulji rokovi (do 90 dana za MUP, iznimno 120, i do 15 odnosno 45 dana za vizu) ne uključuju izbor kandidata, prikupljanje i ovjeru dokumenata u zemlji radnika ni putovanje. Za sezonu zato krenite više mjeseci unaprijed. Kalendar po fazama opisujemo u vodiču koliko zaista traje ishođenje radne dozvole, a za sezonske poslove vrijede posebna pravila iz vodiča o sezonskim dozvolama.

Po dolasku. Ako radniku osiguravate smještaj, on mora biti primjeren: najmanje 14 m² za prvu osobu i 6 m² za svaku sljedeću, najviše 8 državljana trećih zemalja u stanu u višestambenoj zgradi, a najamnina najviše 30 % neto plaće i bez automatskog ustezanja od plaće (čl. 48 i 49 Pravilnika). Detalji su u vodiču smještaj stranih radnika prema Pravilniku NN 43/2026. Uz uvodnu obuku i zaštitu na radu, na vrijeme planirajte i hrvatski jezik (odjeljak 7).

5. Troškovi zapošljavanja stranog radnika

Ukupan trošak ovisi o državi porijekla, zanimanju, broju radnika i modelu suradnje, pa agencijsku naknadu iskazujemo u ponudi nakon razgovora. Ovo su stavke koje možete provjeriti u propisima i na službenim stranicama:

Zadužnica se naplaćuje samo ako radnik ne počne raditi u roku iz ugovora o radu ili ako mu otkažete prije isteka tri mjeseca rada u RH, osim kod otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednog otkaza (čl. 95 st. 2). Ne odnosi se na sezonske radnike (st. 7). Uz to računajte na prijevod i ovjeru isprava, upravnu pristojbu za vizu D, putne troškove i smještaj. Agencija za privremeno zapošljavanje radniku ne smije naplatiti ustupanje (ZoR čl. 44 st. 6). Neto plaću i poreze možete okvirno izračunati u kalkulatoru plaća, a pravila oporezivanja objašnjava članak porez za strane radnike.

Posebno upozorenje: trošak pogrešnog postupka. Poslodavcu – pravnoj osobi za zapošljavanje radnika bez dozvole ili na poslovima koji nisu navedeni u potvrdi prijeti kazna od 5.000 do 15.000 EUR po radniku, a za zapošljavanje radnika koji nezakonito boravi 10.000 do 20.000 EUR po radniku; odgovornoj osobi u pravnoj osobi 2.000–6.000 EUR odnosno 3.000–6.000 EUR (ZoS čl. 247 st. 1, 2, 4 i 5). Inspektor uz to može izreći zabranu obavljanja djelatnosti od 30 dana, koja se ne izvršava ako poslodavac u 3 dana uplati 3.981,68 EUR za svakog takvog radnika (čl. 240). Pregled svih kazni donosi članak sankcije za nezakoniti rad stranaca.

6. Odakle dolaze strani radnici: statistika MUP-a

Prema statistici MUP-a najviše dozvola za boravak i rad izdaje se državljanima susjednih država i Azije:

To su izdane dozvole, a ne broj radnika u Hrvatskoj: isti radnik iste godine može dobiti i novu i produljenu dozvolu. Od 170.723 dozvole izdane 2025. godine 80.365 (47 %) odnosilo se na novo zapošljavanje, 70.275 na produljenja i 20.083 na sezonski rad. Novo zapošljavanje palo je sa 132.208 dozvola u 2024. na 80.365 u 2025. Najviše dozvola 2025. izdano je za turizam i ugostiteljstvo (52.858) i graditeljstvo (52.776), a zatim za industriju (24.479) te promet i veze (13.039).

Za planiranje je važno i ovo:

• Radnicima kojima za ulazak nije potrebna viza (npr. iz BiH, Srbije ili Sjeverne Makedonije) ne treba viza D, a mogu ostati u RH do odluke ako je zahtjev podnesen prije isteka njihova kratkotrajnog boravka (čl. 35 st. 1, čl. 58 st. 6).
• Ispit iz hrvatskog jezika A1.1 ne moraju polagati radnici koji govore jezikom iz podskupine južnoslavenskih jezika (čl. 92.a st. 7).
• Radnici iz Filipina, Indije i Nepala trebaju vizu D. Filipine pokriva Veleposlanstvo RH u Jakarti (Indoneziji), a Nepal i Bangladeš Veleposlanstvo RH u New Delhiju (MVEP).
• Indija i Filipini stranke su Haške konvencije o apostilu, a Nepal nije (HCCH), pa nepalske isprave prolaze punu legalizaciju i traže više vremena.

Odakle zapošljava Humble Hunters? Pregled država i profila nalazi se na stranici odakle zapošljavamo:

• Filipini: ugostiteljstvo, hotelske i tehničke pozicije
• Indija: tehnički i proizvodni profili, npr. CNC operateri i strojari
• Nepal: građevinski i drugi fizički zahtjevni poslovi
• Latinska Amerika (Argentina, Peru, Kolumbija): tehničke i uslužne pozicije

Svaka država ima vlastitu kulturu rada i vlastite postupke za radnike koji odlaze na rad u inozemstvo, pa ih uzimamo u obzir pri planiranju kalendara.

7. Hrvatski jezik: obveza od 4. lipnja 2027.

Radnik koji u RH boravi najmanje godinu dana na temelju dozvole iz čl. 97 (ili produljene) dužan je položiti ispit iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma, a dokaz se prilaže uz zahtjev za produljenje i uz zahtjev za novu dozvolu iz čl. 97, npr. kod novog poslodavca (čl. 92.a st. 1 i 6). Te odredbe stupaju na snagu 4. lipnja 2027. (čl. 70 NN 55/2026). Troškove ispita snosi poslodavac (st. 3), a dokazom se smatra i potvrda o završenom tečaju najmanje razine A1.1 kod ovlaštene ustanove (st. 5). Izuzeti su radnici koji su u RH završili osnovno, srednje ili visoko obrazovanje i oni koji govore jezikom iz podskupine južnoslavenskih jezika; obveza se ne odnosi na sezonske radnike (st. 7 i 8).

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavljuje popis ustanova koje provode ispit; na njemu su i sveučilišta i ustanove za obrazovanje odraslih. Među njima je Ustanova za obrazovanje odraslih Matura Plus, članica Humble grupe, koja ispit provodi u svom sjedištu u Vinkovcima. Tečaj je najbolje upisati u prvoj godini boravka radnika: tečaj hrvatskog jezika. Tko je obvezan i kako se ispit polaže, obrađuje vodič o A1.1 hrvatskom jeziku za strane radnike.

8. Najčešće greške koje odgađaju postupak

• Uvjeti iz čl. 99 nisu provjereni na početku: omjer 20 % odnosno 10 % računa se prema broju stranih radnika, uz priljev na računu i bez blokade dulje od 30 dana u kontinuitetu.
• Neusklađeni dokumenti: naziv radnog mjesta, zanimanje i opis poslova u ugovoru o radu moraju odgovarati zahtjevu i testu tržišta rada, a ugovor mora biti obostrano potpisan.
• Prekasno planiranje: rok od 90 dana za MUP uključuje test, ali ne uključuje pripremu i ovjeru dokumenata, vizu D ni putovanje.

Ostale greške i kako ih izbjeći opisujemo u članku 10 najčešćih grešaka poslodavaca pri zapošljavanju stranih radnika.

Što se promijenilo 2026.: sažetak za poslodavce

• Izmjene Zakona o strancima (NN 55/2026, na snazi od 4. lipnja 2026.): rok MUP-a za odluku najkasnije 90 dana od urednog zahtjeva, uključujući test tržišta rada, iznimno još 30 dana (čl. 91 st. 8 i 9); prijava boravišta u 15 dana od ulaska (čl. 178 st. 1); novi tekst uvjeta za mišljenje HZZ-a, uključujući priljev na račun, blokadu računa i omjer 20 % odnosno 10 % (čl. 99); sezonska dozvola do 3 godine (čl. 104 st. 12); promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada uz obavijest u 3 dana i odluku MUP-a u 45 dana (čl. 103.d); dopuštena nezaposlenost do 3 odnosno 6 mjeseci (čl. 103.a); obveza ispita A1.1 od 4. lipnja 2027. (čl. 92.a).
• Pravilnik NN 43/2026 (na snazi od 30. travnja 2026.): Obrazac 17a (izjava o primjerenom smještaju), Obrazac 18a (potvrda o zdravstvenom stanju i cijepnom statusu), najmanje 14 m² za prvu osobu i 6 m² za svaku sljedeću, najamnina najviše 30 % neto plaće.
• Ograničenje rada na područje: radnik s dozvolom za zanimanje s Liste HZZ-a radi samo u policijskim upravama za koje je zanimanje deficitarno, a radnik s dozvolom na temelju testa samo u policijskoj upravi u kojoj je test proveden (čl. 88 st. 10–17).

9. Kada ima smisla angažirati agenciju?

Cijeli postupak možete provesti i sami. To ima smisla ako imate iskusan interni HR tim koji poznaje propise o strancima, trebate jednog ili dva radnika godišnje, imate dovoljno vremena za upravni postupak i uspostavljen sustav praćenja rokova i dokumentacije.

U ostalim slučajevima, osobito kad trebate više radnika, sezonske radnike, radnike iz država s kojima još niste radili ili nemate iskustva s postupkom, agencija smanjuje rizik pogrešaka, štedi radno vrijeme Vašeg tima i ubrzava pripremu. Kod ustupanja agencija preuzima i ulogu poslodavca.

Zaključak

Zapošljavanje stranog radnika u Hrvatskoj složen je, ali jasno uređen postupak. Ključni koraci su: odabir modela (posredovanje ili ustupanje), provjera uvjeta iz čl. 99 prije prvog zahtjeva, potpuna i usklađena dokumentacija, rano planiranje zbog zakonskih rokova i ovjere isprava te pažljiva integracija radnika, uključujući primjeren smještaj i hrvatski jezik. Dovođenje radnika samo je pola posla; drugu polovicu čini njegovo zadržavanje.

Često postavljana pitanja

Koliko traje cijeli postupak zapošljavanja stranog radnika? MUP mora odlučiti najkasnije u 90 dana od urednog zahtjeva, a taj rok uključuje test tržišta rada; iznimno se može produžiti za 30 dana (čl. 91 st. 8 i 9). Za radnike iz viznog režima slijedi viza D, o kojoj se odlučuje u 15 dana, iznimno do 45 dana (čl. 37 st. 6). Tome dodajte izbor kandidata, pripremu i ovjeru dokumenata te putovanje. Detaljno: koliko zaista traje ishođenje radne dozvole.

Tko podnosi Obrazac 17a, poslodavac ili radnik? Obrazac 17a je izjava o primjerenom smještaju koju potpisuje podnositelj zahtjeva za dozvolu (čl. 50 Pravilnika, kako ga mijenja NN 43/2026). Prilaže se kad smještaj osigurava ili posreduje poslodavac, uz zahtjev za dozvolu s kojom radnik dolazi u RH, i ne mora biti ovjeren kod javnog bilježnika. Ugovor o najmu ili izjava poslodavca vlasnika nekretnine prilaže se kasnije, kod prijave boravišta (čl. 46.a st. 3 Pravilnika).

Što je omjer domaćih radnika i odnosi li se na sve poslodavce? HZZ izdaje pozitivno mišljenje ako domaći radnici (državljani RH, EGP-a ili Švicarske) na puno radno vrijeme čine najmanje 20 % broja Vaših zaposlenih državljana trećih zemalja, odnosno 10 % za zanimanja s Liste HZZ-a; uračunavaju se i već izdana pozitivna mišljenja (čl. 99 st. 11–14). Omjer vrijedi za dozvole na temelju mišljenja HZZ-a. Ne provjerava se za sezonski rad do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu, za produljenje kod istog poslodavca u istom zanimanju ni za kategorije iz čl. 110 jer se za njih mišljenje HZZ-a ne traži (čl. 97 st. 7, čl. 110).

Može li strani radnik promijeniti poslodavca? Da, unutar važenja dozvole, a ako je riječ o dozvoli s kojom je došao u RH, tek nakon šest mjeseci rada, osim u zakonskim iznimkama (čl. 103.d st. 1 i 2). Novi poslodavac traži test tržišta rada i u 3 dana od sklapanja ugovora o radu obavještava policijsku upravu; HZZ daje mišljenje u 5 dana, radnik smije raditi od dana pozitivnog mišljenja, a MUP odlučuje u 45 dana. Detalje obrađuje vodič o promjeni poslodavca nakon 6 mjeseci.

Što ako MUP ne odluči u roku od 90 dana? Zakon obvezuje MUP da odluči što je prije moguće, a najkasnije u 90 dana od urednog zahtjeva; iznimno, zbog složenosti zahtjeva, rok se može produžiti za 30 dana, o čemu Vas policijska uprava obavještava (čl. 91 st. 8 i 9). Ako odluke nema, najprije provjerite je li zahtjev bio uredan i je li rok produžen, a o pravnim sredstvima zbog nedonošenja odluke posavjetujte se s odvjetnikom.

Trebam li osigurati smještaj stranom radniku? Za dozvolu na temelju mišljenja HZZ-a zakon ne propisuje da smještaj mora osigurati poslodavac, ali ako ga osiguravate ili posredujete, mora biti primjeren i za to se uz zahtjev prilaže Obrazac 17a (čl. 97 st. 3 t. 3, čl. 103.f). Za sezonske radnike primjeren smještaj uvjet je za dozvolu (čl. 104 st. 5 t. 3). Kod ustupanja tko osigurava smještaj uređuje se ugovorom između agencije i korisnika. Standarde objašnjava članak standardi smještaja stranih radnika.