Zašto je radna dozvola temelj svakog uspješnog zapošljavanja stranaca
Zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj započinje jednim ključnim dokumentom — radnom dozvolom. Bez nje, nijedan strani državljanin iz treće zemlje ne može legalno raditi na teritoriju Republike Hrvatske. Iako je postupak reguliran Zakonom o strancima i provedbenim propisima, praksa pokazuje da se mnogi poslodavci susreću s preprekama koje značajno odgađaju početak rada novih zaposlenika.
Za velike proizvodne sustave, metalurške kompanije ili logističke centre koji trebaju popuniti desetke ili stotine radnih mjesta, svaki dan kašnjenja znači konkretan financijski gubitak. Upravo zato je razumijevanje cjelokupnog postupka — od prvog koraka do uručenja dozvole — ne samo administrativna potreba, već strateška prednost.
Tko može podnijeti zahtjev za radnu dozvolu
Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad podnosi poslodavac ili strani radnik osobno. U praksi, velika većina zahtjeva dolazi od poslodavaca koji su prethodno identificirali kandidata i žele ga zaposliti na određenom radnom mjestu. Poslodavac mora biti registriran u Republici Hrvatskoj, imati važeći OIB te ispunjavati uvjete propisane Zakonom o strancima.
Važno je napomenuti da poslodavac mora dokazati da za konkretno radno mjesto nije mogao pronaći odgovarajućeg kandidata na domaćem tržištu rada. Ovaj korak, poznat kao test tržišta rada koji provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), jedan je od najčešćih uzroka zastoja u procesu.
Korak 1: Prijava potrebe za radnikom pri HZZ-u
Prvi formalni korak je prijava slobodnog radnog mjesta pri nadležnoj službi HZZ-a. Poslodavac podnosi zahtjev za posredovanje pri zapošljavanju, navodeći točan opis radnog mjesta, potrebne kvalifikacije i uvjete rada. HZZ potom provodi postupak provjere dostupnosti domaćih kandidata koji traje najmanje 15 dana.
Ako HZZ utvrdi da na evidenciji nezaposlenih nema odgovarajućih kandidata, izdaje mišljenje koje poslodavcu omogućuje nastavak postupka za strance. Ovaj korak može trajati od 15 do 30 dana, ovisno o radnom opterećenju nadležne službe.
Korak 2: Prikupljanje dokumentacije stranog radnika
Dok se čeka mišljenje HZZ-a, paralelno se priprema dokumentacija stranog radnika. Za filipinske radnike, ovo uključuje: putovnicu s rokom važenja od najmanje 6 mjeseci, ovjerene dokaze o stručnoj kvalifikaciji, zdravstvenu potvrdu, potvrdu o nekažnjavanju te fotografije propisanog formata.
Svi dokumenti moraju biti prevedeni na hrvatski jezik od ovlaštenog sudskog tumača i apostilirani prema Haškoj konvenciji. Za filipinske dokumente, ovjera prolazi kroz DFA (Department of Foreign Affairs) na Filipinima prije apostiliranja. Ovaj korak, ako nije pravilno koordiniran, može dodati 2-4 tjedna na ukupno trajanje procesa.
Korak 3: Podnošenje zahtjeva za dozvolu boravka i rada
Zahtjev za jedinstvenu dozvolu boravka i rada podnosi se nadležnoj policijskoj upravi ili postaji prema sjedištu poslodavca. Uz zahtjev se prilaže kompletna dokumentacija — ugovor o radu ili potvrda o namjeri zapošljavanja, mišljenje HZZ-a, dokazi o kvalifikacijama radnika, dokaz o osiguranom smještaju te dokaz o sredstvima za uzdržavanje.
Policijska uprava ima zakonski rok od 30 dana za donošenje odluke, ali u praksi ovaj rok može biti i duži, osobito u razdobljima velikog broja zahtjeva (tipično proljeće i jesen). MUP provjerava sigurnosne aspekte te usklađenost dokumentacije s propisanim zahtjevima.
Korak 4: Izdavanje vize i organizacija dolaska
Nakon odobrenja dozvole, strani radnik podnosi zahtjev za vizu tipa D pri najbližem hrvatskom veleposlanstvu ili konzulatu. Za filipinske radnike, nadležno je Veleposlanstvo RH u Singapuru ili Pekingu (ovisno o trenutnim aranžmanima). Postupak izdavanja vize obično traje 15-30 dana.
Paralelno s viznim postupkom, radnik na Filipinima prolazi kroz proceduru OEC (Overseas Employment Certificate) pri DMW-u (Department of Migrant Workers), što je obvezni korak za svakog filipinskog radnika koji odlazi raditi u inozemstvo. Bez OEC-a, radnik ne može napustiti Filipine.
Korak 5: Dolazak i registracija u Hrvatskoj
Po dolasku u Hrvatsku, radnik se mora prijaviti na adresu boravka u roku od 3 dana. Poslodavac je dužan radnika prijaviti na mirovinsko i zdravstveno osiguranje najkasnije na dan početka rada. Također, radnik mora preuzeti biometrijsku dozvolu boravka u roku koji odredi nadležna policijska uprava.
Ovaj završni korak uključuje i praktične aspekte poput otvaranja bankovnog računa, dobivanja OIB-a (ako već nije ishođen) te upoznavanja s radnim okruženjem i lokalnom zajednicom.
Realni rokovi: Koliko zapravo traje cijeli proces
Uzimajući u obzir sve korake, realni vremenski okvir od početka procesa do prvog radnog dana stranog radnika kreće se između 60 i 120 dana. Ključni faktori koji utječu na trajanje su: brzina prikupljanja dokumentacije, opterećenost HZZ-a i MUP-a, vizni postupak te logistika putovanja.
S iskusnim partnerom koji upravlja cijelim procesom, ovaj rok može se skratiti na 60-75 dana jer se mnogi koraci provode paralelno, a dokumentacija se priprema bez grešaka koje uzrokuju vraćanje zahtjeva. Upravo tu leži ključna razlika između samostalnog vođenja procesa i korištenja specijalizirane agencije.
Najčešće greške koje produžuju postupak
Na temelju stotina obrađenih slučajeva, identificirali smo najčešće greške koje nepotrebno produžuju postupak. Nepotpuna dokumentacija vodi račun za 40% svih odgoda — najčešće nedostaje apostila, prijevod nije ovjeren od sudskog tumača ili je zdravstveni pregled proveden u neovlaštenoj ustanovi.
Drugi čest problem je neusklađenost naziva radnog mjesta u zahtjevu prema HZZ-u i u ugovoru o radu. Treći je propuštanje rokova za preuzimanje dozvole ili prijavu boravišta, što može rezultirati poništenjem dozvole i ponovnim pokretanjem postupka od nule.
Kako Humble Hunters ubrzava postupak
Naš tim preuzima upravljanje cijelim postupkom — od prijave pri HZZ-u, kroz koordinaciju s MUP-om, do organizacije viznog postupka i dolaska radnika. Imamo uspostavljene kanale komunikacije s nadležnim institucijama, pravni tim koji prati regulatorne promjene u realnom vremenu i operativni tim na Filipinima koji koordinira pripremu dokumentacije na izvorištu.
Rezultat: prosječno vrijeme ishodovanja dozvole 30-40% brže od prosjeka industrije, s manje od 3% zahtjeva vraćenih na dopunu. Za velike sustave koji trebaju 20, 50 ili 100+ radnika, ovo znači razliku od mjeseci u popunjavanju kapaciteta.
