Radna dozvola za strane radnike 2026.: vrste, koraci, dokumenti i rokovi

Pitanje koje čujemo od gotovo svakog novog klijenta glasi: "Dobro, gdje počinjemo?" Odgovor je gotovo uvijek isti: radna dozvola. Bez nje radnik iz treće zemlje ne može zakonito raditi u Hrvatskoj, a poslodavac ga ne smije zaposliti.

Radna dozvola nije jedan papir. To je rezultat postupka u kojem sudjeluju najmanje tri institucije (HZZ, MUP i diplomatska misija ili konzularni ured RH), s nekoliko vrsta dokumenata i zakonskim rokovima koji se nadovezuju jedan na drugi. Najskuplja pogreška je pretpostavka da je postupak "lakši nego što zvuči".

U ovom vodiču objašnjavamo koje vrste dozvola postoje, koje uvjete mora ispuniti poslodavac, kojim redom idu koraci, koji su dokumenti potrebni, koliko traju zakonski rokovi i što slijedi nakon izdavanja dozvole.

Pravni okvir. Temeljni propis je Zakon o strancima (dalje: ZoS; NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25, 55/26). Posljednje izmjene objavljene su u NN 55/2026 i na snazi su od 4. lipnja 2026. Provedbena pravila sadrži Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj (NN 20/22, 155/22, 43/26), a izmjene iz NN 43/2026, na snazi od 30. travnja 2026., uvele su Obrasce 17a i 18a te nova pravila o primjerenom smještaju. Dozvola se odnosi na državljane trećih zemalja, odnosno na osobe koje nemaju državljanstvo države članice EGP-a ni Švicarske (čl. 3 ZoS-a).

1. Vrste dozvola: što vam treba?

Nije svaka dozvola ista. Vrsta ovisi o poslu, trajanju rada i profilu radnika:

Za većinu poslodavaca u graditeljstvu, industriji, prometu, trgovini, turizmu i ugostiteljstvu pravi je izbor dozvola na temelju mišljenja HZZ-a, a za sezonske poslove sezonska dozvola. Ostatak ovog vodiča odnosi se na dozvolu na temelju mišljenja HZZ-a.

Sezonska dozvola. Za sezonski rad do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu ne traži se test tržišta rada ni mišljenje HZZ-a, a dozvola se izdaje kao potvrda na temelju koje radnik može početi raditi (čl. 104 st. 2 i 4). Od 4. lipnja 2026. moguća je i sezonska dozvola s rokom važenja do 3 godine za istog poslodavca i u istom ili srodnom zanimanju, uz rad do 90 dana ili do 9 mjeseci godišnje u razdobljima upisanima u potvrdu (čl. 104 st. 12–15). Detalje obrađuje vodič o sezonskim dozvolama.

Kad dozvola nije potrebna. Bez dozvole za boravak i rad smiju raditi, među ostalima, osobe s odobrenim dugotrajnim ili stalnim boravkom i članovi obitelji hrvatskog državljanina na privremenom boravku radi spajanja obitelji (čl. 89 st. 1). Poslodavac koji takvu osobu zaposli dužan je u roku od 8 dana od početka rada obavijestiti policijsku upravu (čl. 89 st. 4).

2. Uvjeti koje mora ispuniti poslodavac

Prije nego što pokrenete postupak, provjerite ispunjavate li uvjete za pozitivno mišljenje HZZ-a. Čl. 99 ZoS-a u cijelosti je izmijenjen zakonom iz NN 55/2026, a prema njegovu st. 1 HZZ izdaje pozitivno mišljenje ako:

1. su ispunjeni uvjeti iz čl. 97 (ugovor o radu, dokazi o kvalifikacijama, priznata kvalifikacija za regulirane profesije, plaća koja nije niža od plaće zaposlenih u RH u istom ili srodnom zanimanju, ugovor bez diskriminatornih odredbi)
2. poslodavac aktivno obavlja registriranu djelatnost povezanu sa zanimanjem za koje traži dozvolu
3. ima podmirene obveze javnih davanja i dostavljena sva porezna izvješća
4. u posljednjih godinu dana u kontinuitetu zapošljava najmanje jednog istog radnika državljanina RH, EGP-a ili Švicarske na neodređeno i puno radno vrijeme (za obrt fizičke osobe koji posluje sezonski: u prethodnoj sezoni, st. 2)
5. nije pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja ili opće sigurnosti
6. nije mu pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za najteže prekršaje protiv radnih odnosa, socijalnog osiguranja ili zaštite na radu
7. u posljednjih 12 mjeseci ima priljev na transakcijski račun od najmanje 100.000 EUR (pravna osoba) odnosno 40.000 EUR (fizička osoba); računa se svaka uplata, a razdoblje počinje od mjeseca koji prethodi mjesecu zahtjeva (st. 4 i 5)
8. u posljednjih šest mjeseci račun mu nije bio blokiran dulje od 30 dana u kontinuitetu
9. nije na popisu poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad

Omjer domaćih i stranih radnika (čl. 99 st. 11–14). HZZ izdaje pozitivno mišljenje ako je broj radnika državljana RH, EGP-a ili Švicarske zaposlenih na puno radno vrijeme u trenutku podnošenja zahtjeva najmanje 20 % broja zaposlenih državljana trećih zemalja. Za zanimanja s Liste Upravnog vijeća HZZ-a dovoljno je 10 %. Kod svakog novog zahtjeva u broj stranih radnika uračunavaju se i već izdana pozitivna mišljenja, a u broj domaćih radnika i hrvatski iseljenici i njihovi potomci s odobrenim boravkom po posebnoj osnovi (st. 13).

Primjer: ako zapošljavate 40 radnika iz trećih zemalja, za novo pozitivno mišljenje trebate najmanje 8 domaćih radnika na puno radno vrijeme, odnosno 4 ako je zanimanje na Listi HZZ-a. Omjer se ne računa prema ukupnoj radnoj snazi. HZZ na svojoj stranici ima informativni kalkulator, a detaljno pravilo objašnjavamo u vodiču kvote i omjer domaćih radnika.

Ograničenje broja zahtjeva (čl. 100.a). Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika državljana RH, EGP-a ili Švicarske može podnijeti ukupno 50 zahtjeva za dozvole iz čl. 97, a poslodavac s 51 do 250 takvih radnika ukupno 250. Zakon propisuje da se ta ograničenja primjenjuju "do nastupanja uvjeta za primjenu odredbi članka 99. stavaka 11. i 12.". Kako se to primjenjuje u Vašem slučaju, provjerite s HZZ-om ili pravnim savjetnikom.

Dokaze o ovim uvjetima HZZ pribavlja po službenoj dužnosti i/ili od poslodavca (čl. 99 st. 6). Potvrdu Porezne uprave i potvrdu da poslodavac nije osuđivan HZZ pribavlja sam, pa ih poslodavac ne prilaže. Zasebni dokumenti kao što su BON-2, izvadak iz sudskog registra ili potvrda HZMO-a o strukturi zaposlenih nisu propisani kao prilozi zahtjevu (čl. 97 st. 3); ako HZZ ipak zatraži dodatni dokaz, dostavite ga u roku.

MUP osim toga može odbiti zahtjev iz razloga propisanih čl. 93 st. 1, primjerice ako je nad poslodavcem otvoren stečaj ili likvidacija, ako mu je glavna svrha olakšavanje ulaska državljana trećih zemalja, ako je dva ili više puta kažnjen zbog neprimjerenog smještaja ili ako nije uplatio iznos iz zadužnice kad je to bio dužan (t. 2, 5, 13 i 15).

3. Korak po korak: tijek postupka

Korak 1: Provjerite je li zanimanje na Listi HZZ-a. Upravno vijeće HZZ-a donosi odluku o zanimanjima za koja poslodavac nije dužan tražiti test tržišta rada i objavljuje je na stranici HZZ-a (čl. 101). Lista koju HZZ objavljuje organizirana je po županijama: dio zanimanja vrijedi za sve županije, a dio samo za navedene. Prije podnošenja zahtjeva provjerite aktualnu verziju na stranici HZZ-a. Za zanimanje s Liste prilaže se dokaz da radnik ima potrebne kompetencije (radno iskustvo ili završeno obrazovanje), osim za jednostavna zanimanja (čl. 97 st. 4 i 5). Više u vodiču deficitarna zanimanja po policijskim upravama.

Korak 2: Test tržišta rada (ako zanimanje nije na Listi). Test se traži online na burzarada.hzz.hr (e-usluga "Prijava test tržišta rada"), uz HZZ-ov korisnički račun za poslodavce. HZZ provjerava evidenciju nezaposlenih i posreduje ako ima odgovarajućih kandidata, a o rezultatu obavještava poslodavca najkasnije u 15 dana (čl. 98 st. 5). Ako raspoloživih osoba nema, zahtjev za dozvolu može se podnijeti u roku od 90 dana od zaprimanja obavijesti (čl. 98 st. 6). Test se može tražiti za područje više policijskih uprava (čl. 98 st. 8). Kako se pripremiti, opisujemo u vodiču HZZ test tržišta rada.

Korak 3: Online zahtjev za dozvolu preko HZZ-a. Zahtjev za dozvolu na temelju mišljenja HZZ-a podnosi se online (e-usluga "Prijava zapošljavanje stranaca" na burzarada.hzz.hr). E-usluga je namijenjena poslodavcima, pa postupak pokreće poslodavac ili osoba koju je opunomoćio. Prema HZZ-u u policijskoj upravi podnose se zahtjevi za produljenje kod istog poslodavca, za sezonski rad do 90 dana u četiri navedene djelatnosti (prema MUP-u taj zahtjev može ići i preko aplikacije HZZ-a) i za kategorije iz čl. 110. Popis dokumenata je u odjeljku 4.

Korak 4: Mišljenje HZZ-a. MUP po službenoj dužnosti traži mišljenje HZZ-a, koje je obvezujuće u dijelu koji se odnosi na uvjete iz čl. 99 (čl. 97 st. 2).

Korak 5: Odluka MUP-a. O zahtjevu odlučuje MUP putem policijske uprave odnosno postaje prema mjestu boravišta ili namjeravanog boravka radnika (čl. 91 st. 1), ne prema sjedištu poslodavca. MUP je dužan odlučiti što je prije moguće, a najkasnije u roku od 90 dana od podnošenja urednog zahtjeva, i to razdoblje obuhvaća i test tržišta rada (čl. 91 st. 8). U iznimnim okolnostima povezanima sa složenošću zahtjeva rok se može produžiti za 30 dana, o čemu PU obavještava podnositelja (st. 9). Ako je zahtjev usvojen, PU izdaje potvrdu s podacima o radniku, poslodavcu, radnom mjestu, zanimanju i roku važenja dozvole (st. 3), a poslodavcu je dostavlja u elektroničkom obliku u korisnički pretinac sustava e-Građani (čl. 96 st. 2).

Korak 6: Zadužnica. Za radnika koji ulazi u RH na temelju vize poslodavac u roku od 5 dana od izdavanja potvrde dostavlja policijskoj upravi zadužnicu na iznos jedne prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u RH u prethodnoj godini (čl. 95 st. 3). Prema MUP-u zadužnica mora biti solemnizirana kod javnog bilježnika i dostavlja se u izvorniku, po jedna za svakog radnika, a ako je poslodavac ne dostavi u roku, dozvola se ukida. Iznos se u roku od osam dana uplaćuje u državni proračun ako radnik ne počne raditi u roku iz ugovora ili ako mu poslodavac otkaže ugovor prije isteka tri mjeseca rada, osim kod otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednog otkaza (čl. 95 st. 2). Ne primjenjuje se na sezonske radnike (st. 7).

Korak 7: Viza D. Radniku kojem je za ulazak potrebna viza (npr. državljanima Filipina, Indije ili Nepala) diplomatska misija ili konzularni ured RH izdaje dugotrajnu vizu (vizu D), odobrenje za boravak do 30 dana koje se mora pribaviti prije ulaska (čl. 35 st. 1 i 9). PU nakon izdavanja dozvole o tome obavještava diplomatsku misiju u kojoj će radnik podnijeti zahtjev (čl. 37 st. 4). Radnik zahtjev podnosi osobno, radi uzimanja biometrijskih podataka, najranije 3 mjeseca prije i najkasnije 3 mjeseca nakon početka valjanosti dozvole (čl. 37 st. 2 i 3). Treba mu putno zdravstveno osiguranje za 30 dana boravka (čl. 40 st. 1 t. 3). O zahtjevu se odlučuje u roku od 15 dana, a iz opravdanih razloga taj se rok može produžiti do najviše 45 dana (čl. 37 st. 6). O dozvoli odlučuje MUP, a veleposlanstvo izdaje samo vizu; više u članku veleposlanstvo, MUP i radna viza.

Korak 8: Dolazak, prijava boravišta i biometrija. Radnik prijavljuje boravište i adresu stanovanja u roku od 15 dana od ulaska u RH (čl. 178 st. 1), a u roku od 30 dana od početka valjanosti vize D javlja se policijskoj upravi radi prijave boravišta i izrade biometrijske dozvole boravka (čl. 40 st. 2, čl. 169 st. 1). Ako smještaj osigurava poslodavac, kod prijave boravišta prilaže se ugovor o najmu ovjeren kod javnog bilježnika ili Porezne uprave odnosno izjava poslodavca vlasnika nekretnine (čl. 46.a st. 3 Pravilnika). Prijava se neće izvršiti ako je na adresi prijavljeno više osoba nego što dopušta Pravilnik za tu površinu (čl. 178 st. 7).

Korak 9: Početak rada. Radnik smije početi raditi na temelju potvrde uručene poslodavcu, odnosno na temelju podnesenog zahtjeva za izradu biometrijske dozvole boravka, ako je prijavljen na zdravstveno i mirovinsko osiguranje (čl. 91 st. 6). Radi samo kod poslodavca i na poslovima navedenima u potvrdi (čl. 88 st. 3 i 4).

Zakonski rokovi na jednom mjestu

Zakonski najdulji rokovi ne uključuju vrijeme za izbor kandidata, prikupljanje i ovjeru dokumenata u zemlji radnika ni putovanje. Kako planirati cijeli kalendar, opisujemo u vodiču koliko zaista traje ishođenje radne dozvole.

4. Dokumentacija

Zahtjev mora biti potpun pri podnošenju jer rok od 90 dana teče od dana podnošenja urednog zahtjeva (čl. 91 st. 8).

Ugovor o radu. HZZ navodi da ugovor mora biti obostrano potpisan, s očekivanim datumom početka rada i klauzulom da stvarni početak ovisi o ishođenju dozvole, vize odnosno prijavi boravka u RH. Plaća ne smije biti niža od plaće koju u RH primaju zaposleni u istom ili srodnom zanimanju, a ugovor ne smije sadržavati diskriminatorne odredbe (čl. 97 st. 8 i 9).

Smještaj. Obrazac 17a nije obrazac zahtjeva, nego izjava podnositelja da smještaj odgovara pravilima Pravilnika (čl. 47–49); praktične upute daje vodič kroz Obrazac 17a. Smještaj mora imati najmanje 14 m² za prvu osobu i dodatnih 6 m² za svaku sljedeću, a u stanu u višestambenoj zgradi smije boraviti najviše 8 državljana trećih zemalja (čl. 48 Pravilnika). Najamnina smije iznositi najviše 30 % neto plaće i ne smije se automatski ustezati od plaće (čl. 49 Pravilnika). Detalji su u vodiču smještaj stranih radnika prema Pravilniku NN 43/2026, a rješenja nudimo na stranici smještaj radnika.

Zdravstveno osiguranje. Dokaz o zdravstvenom osiguranju ne prilaže se uz zahtjev za boravak u svrhu rada na temelju ugovora o radu s hrvatskim poslodavcem (čl. 59 st. 3).

Strane isprave. Prema uputama MUP-a isprave se prilažu u izvorniku ili ovjerenoj preslici i ne smiju biti starije od šest mjeseci, a strane isprave moraju biti legalizirane prema posebnim propisima i u ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik (na engleski ako u toj državi nema ovlaštenog sudskog tumača za hrvatski). Za isprave iz država stranaka Haške konvencije o apostilu dovoljan je apostil. Prema tablici stanja Haške konferencije, Indija (od 2005.) i Filipini (od 2019.) stranke su konvencije, a Nepal nije, pa nepalske isprave prolaze punu diplomatsko-konzularnu legalizaciju, za što treba predvidjeti više vremena. Za Nepal je nadležno Veleposlanstvo RH u New Delhiju (MVEP).

5. Trajanje, teritorij i pristojbe

Trajanje. Dozvola se izdaje na vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najdulje do 3 godine (čl. 91 st. 12). Ista granica vrijedi za dozvole agencija za privremeno zapošljavanje i za produljene dozvole.

Teritorij. Radnik s dozvolom za zanimanje s Liste HZZ-a smije raditi samo na području onih policijskih uprava za koje je to zanimanje deficitarno, a radnik s dozvolom izdanom na temelju testa tržišta rada samo na području policijske uprave u kojoj je test proveden (čl. 88 st. 10–12 i 15–17). Te se policijske uprave upisuju u potvrdu (čl. 91 st. 5). Ako radite na više lokacija, test tržišta rada zatražite za sva područja na kojima će radnik raditi (čl. 98 st. 8).

Pristojbe. MUP na svojoj stranici navodi sljedeće iznose (provjerite ih prije uplate):

Uz to računajte na troškove prijevoda i ovjere isprava, upravnu pristojbu za vizu D i, ako je angažirate, naknadu agencije.

6. Na što posebno paziti

Usklađenost dokumenata. Naziv radnog mjesta, zanimanje i opis poslova u ugovoru o radu moraju odgovarati zahtjevu i testu tržišta rada (HZZ). Neusklađenost može dovesti do traženja dopune ili odbijanja zahtjeva, a svaka dopuna produljuje postupak.

Rok od 90 dana nakon testa. Zahtjev za dozvolu podnosi se u roku od 90 dana od obavijesti HZZ-a o rezultatu testa (čl. 98 st. 6); nakon tog roka postupak treba započeti novim testom. HZZ neće ponovno provoditi test za zanimanje za koje je u zadnjih 90 dana utvrdio da ima raspoloživih osoba (čl. 98 st. 7 t. 2).

Test ili mišljenje. Zanimanja s Liste HZZ-a izuzeta su samo od testa tržišta rada. Mišljenje HZZ-a i dalje se traži, a za njih vrijedi omjer od 10 % (čl. 97 st. 1, čl. 99 st. 12).

Blokada računa. Poslodavac kojem je u posljednjih šest mjeseci račun bio blokiran dulje od 30 dana u kontinuitetu ne dobiva pozitivno mišljenje HZZ-a (čl. 99 st. 1 t. 8). Uvjet se provjerava pri zahtjevima na temelju mišljenja HZZ-a; za produljenje kod istog poslodavca u istom zanimanju mišljenje se ne traži (čl. 97 st. 7).

Teritorij rada. Radnik ne smije raditi izvan policijskih uprava upisanih u potvrdu. Poslodavcu – pravnoj osobi za zapošljavanje radnika bez dozvole ili na poslovima i području koji nisu u skladu s potvrdom prijeti kazna od 5.000 do 15.000 EUR po radniku, a za zapošljavanje radnika koji nezakonito boravi 10.000 do 20.000 EUR po radniku (čl. 247 st. 1 i 2). Pregled svih kazni donosi članak sankcije za nezakoniti rad stranaca.

Obveze nakon dolaska. O prestanku ugovora o radu poslodavac obavještava policijsku upravu u roku od pet radnih dana (čl. 95 st. 1), a o svakoj promjeni primjerenosti smještaja u roku od 15 dana (čl. 103.f st. 2).

7. Što nakon izdavanja dozvole?

Produljenje. Zahtjev za produljenje dozvole za istog poslodavca, istog radnika i isto zanimanje podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka u policijskoj upravi prema boravištu radnika, bez testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a (čl. 92 st. 1, čl. 97 st. 7). MUP mora odlučiti prije isteka važeće dozvole (čl. 92 st. 2). Detalji su u vodiču o produljenju dozvole za boravak i rad.

Hrvatski jezik A1.1 od 4. lipnja 2027. Radnik koji u RH boravi najmanje godinu dana na temelju dozvole iz čl. 97 (ili produljene) dužan je položiti ispit iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma; dokaz se prilaže uz zahtjev za produljenje i uz zahtjev za novu dozvolu iz čl. 97 (čl. 92.a st. 1 i 6). Te odredbe stupaju na snagu 4. lipnja 2027. (čl. 70 NN 55/2026). Troškove ispita snosi poslodavac (st. 3). Izuzeti su radnici koji su u RH završili osnovno, srednje ili visoko obrazovanje i oni koji govore jezikom iz podskupine južnoslavenskih jezika, a obveza se ne odnosi na sezonske radnike (st. 7 i 8). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavljuje popis ustanova koje provode ispit; na njemu su i sveučilišta i ustanove za obrazovanje odraslih, među njima i Ustanova za obrazovanje odraslih Matura Plus, članica Humble grupe, koja ispit provodi u svom sjedištu u Vinkovcima. Više o tečaju: tečaj hrvatskog jezika; o obvezi: vodič o A1.1 hrvatskom jeziku za strane radnike.

Promjena poslodavca. Dozvola se ne "prenosi". Unutar važenja dozvole radnik može promijeniti poslodavca, a ako je riječ o dozvoli s kojom je došao u RH, tek nakon šest mjeseci rada, osim u iznimkama iz zakona, npr. kad mu plaća nije isplaćena po dospijeću (čl. 103.d st. 1 i 2). Novi poslodavac traži test tržišta rada, u roku od 3 dana od sklapanja ugovora o radu obavještava policijsku upravu, HZZ daje mišljenje u 5 dana, radnik smije početi raditi od dana pozitivnog mišljenja, a MUP odlučuje u roku od 45 dana (čl. 103.d st. 3–6 i 11). Postupak opisujemo u vodiču promjena poslodavca nakon 6 mjeseci.

Prestanak radnog odnosa. Radnik s dozvolom iz čl. 97 može unutar važenja dozvole biti nezaposlen do 3 mjeseca (dozvola kraća od dvije godine) odnosno do 6 mjeseci (dozvola dulja od dvije godine), uz obvezu da o nezaposlenosti u roku od pet dana obavijesti HZZ (čl. 103.a).

Zaključak

Dozvola za boravak i rad srce je cijelog postupka zapošljavanja radnika iz trećih zemalja. Prije prvog koraka provjerite ispunjavate li uvjete iz čl. 99 (omjer 20 % odnosno 10 % prema broju stranih radnika, priljev na račun, nema blokade dulje od 30 dana u kontinuitetu), a zatim slijedite redoslijed: Lista HZZ-a ili test tržišta rada, online zahtjev preko HZZ-a s obostrano potpisanim ugovorom o radu, odluka MUP-a najkasnije u 90 dana uključujući test, zadužnica, viza D, prijava boravišta u 15 dana i biometrija. Ako smještaj osiguravate Vi, uz zahtjev ide Obrazac 17a, a za radnika iz viznog režima i Obrazac 18a. Potpun zahtjev pri prvom podnošenju štedi najviše vremena.

Kako odabrati između posredovanja i ustupanja i koje troškove planirati, opisujemo u vodiču kako zaposliti stranog radnika u Hrvatskoj. Trebate pomoć? Pogledajte naše usluge zapošljavanja, model ustupanja radnika ili nam se javite.

Često postavljana pitanja

Može li radnik doći u Hrvatsku dok čeka obradu zahtjeva? Raditi ne smije dok ne dobije dozvolu: rad počinje tek na temelju potvrde i uz prijavu na zdravstveno i mirovinsko osiguranje (čl. 91 st. 6). Radnici iz viznog režima (npr. Filipini, Indija, Nepal) u RH ulaze na temelju vize D, koja se izdaje nakon odobrene dozvole (čl. 35). Radnik kojem viza nije potrebna smije ostati u RH do izvršnosti odluke ako je poslodavac zahtjev podnio prije isteka njegova kratkotrajnog boravka (čl. 58 st. 6). Za rad bez dozvole poslodavcu – pravnoj osobi prijeti kazna od 5.000 do 15.000 EUR po radniku (čl. 247 st. 2).

Kolika je pristojba za dozvolu? Prema MUP-u upravna pristojba za izdavanje dozvole iznosi 74,32 EUR, izrada biometrijske dozvole boravka 31,85 EUR (ubrzano 59,73 EUR) i pristojba za biometrijsku dozvolu 9,29 EUR. Uz to računajte na prijevod i ovjeru isprava, pristojbu za vizu D i zadužnicu na iznos jedne prosječne mjesečne bruto plaće, koja se naplaćuje samo u slučajevima iz čl. 95 st. 2 ZoS-a.

Može li se ubrzati postupak? MUP mora odlučiti što je prije moguće, a najkasnije u 90 dana od urednog zahtjeva, uključujući test tržišta rada (čl. 91 st. 8). Taj zakonski okvir ne možete skratiti, ali možete skratiti vlastitu pripremu: provjerite je li zanimanje na Listi HZZ-a (tada nema testa), pripremite obostrano potpisan ugovor i usklađene dokumente te na vrijeme pokrenite ovjeru i legalizaciju isprava u zemlji radnika. Biometrijska dozvola boravka može se izraditi u ubrzanom postupku (MUP).

Što je deficitarno zanimanje i kako da znam je li moje na Listi? To je zanimanje iz odluke Upravnog vijeća HZZ-a za koje poslodavac nije dužan tražiti test tržišta rada (čl. 101). Lista je objavljena na stranici HZZ-a i organizirana po županijama. Mišljenje HZZ-a i dalje se traži, a domaći radnici na puno radno vrijeme moraju činiti najmanje 10 % broja zaposlenih državljana trećih zemalja (čl. 99 st. 12); radnik smije raditi samo na području policijskih uprava za koje je zanimanje deficitarno (čl. 88 st. 10).

Što ako zahtjev bude odbijen? Protiv rješenja o dozvoli nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred upravnim sudom (čl. 91 st. 11, čl. 93 st. 4). Rok za tužbu teče od dostave rješenja, pa se odmah posavjetujte s odvjetnikom. Ako je razlog odbijanja otklonjiv (npr. nedostajući dokaz), razmotrite i podnošenje novog, potpunog zahtjeva.

Tko podnosi zahtjev, poslodavac ili radnik? Zahtjev za dozvolu na temelju mišljenja HZZ-a podnosi se online preko HZZ-ove e-usluge za poslodavce, pa ga podnosi poslodavac ili osoba koju je opunomoćio, primjerice agencija. Humble Hunters može uz punomoć voditi postupak u ime poslodavca.