Socijalno osiguranje i zdravstvena zaštita stranih radnika u Hrvatskoj: vodič za poslodavce

Kada zapošljavate stranog radnika u Hrvatskoj, on ulazi u sustav obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja kao i svaki domaći radnik. To je istodobno obveza poslodavca i pravo radnika. Zakon o strancima (dalje: ZoS) radniku s dozvolom za boravak i rad jamči jednako postupanje kao s hrvatskim državljanima, među ostalim u granama socijalne sigurnosti (čl. 138 st. 1 t. 5 ZoS-a).

Ovaj vodič objašnjava prijavu na osiguranja, prava koja radnik time stječe i obveze poslodavca. Stope doprinosa i primjer obračuna plaće nalaze se u vodiču Porezni tretman stranih radnika u Hrvatskoj.

1. Prijava na obvezna osiguranja: rokovi i postupak

Prije dolaska. Radnik koji u Hrvatsku ulazi s dugotrajnom vizom (viza D) mora imati putno zdravstveno osiguranje koje pokriva 30 dana boravka (čl. 40 st. 1 t. 3 ZoS-a). Uz zahtjev za privremeni boravak u svrhu rada na temelju ugovora o radu s hrvatskim poslodavcem dokaz o zdravstvenom osiguranju se ne prilaže (čl. 59 st. 3 ZoS-a), jer radnika osigurava poslodavac prijavom.

Početak rada. Radnik može početi raditi na temelju potvrde o dozvoli uručene poslodavcu, odnosno podnesenog zahtjeva za izradu dozvole boravka, ako je prijavljen na zdravstveno i mirovinsko osiguranje (čl. 91 st. 6 ZoS-a). Zato obje prijave treba obaviti prije prvog radnog dana.

Posljedice propusta. Pravna osoba koja ne podnese prijavu na zdravstveno osiguranje u roku kažnjava se novčanom kaznom od 9.290 do 13.270 eura, a odgovorna osoba i fizička osoba od 1.060 do 1.990 eura; uz kaznu se može izreći i zabrana obavljanja djelatnosti (čl. 150 ZOZO). Nepoštovanje propisa o obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju ujedno je razlog zbog kojeg MUP može ukinuti dozvolu za boravak i rad (čl. 94 st. 1 t. 7 ZoS-a).

Kod ustupanja radnika poslodavac je agencija za privremeno zapošljavanje, pa prijave podnosi ona; kod posredovanja prijave podnosi poslodavac koji s radnikom sklapa ugovor o radu. Razlike objašnjavamo na stranicama ustupanje radnika i posredovanje pri zapošljavanju.

2. Zdravstvena zaštita: što strani radnik ima pravo koristiti

Državljani trećih zemalja s odobrenim privremenim boravkom na temelju radnog odnosa obvezno se osiguravaju prema ZOZO-u (čl. 5 ZOZO), a pravo na zdravstvenu zaštitu osigurava se pod jednakim uvjetima za sve osigurane osobe (čl. 19 st. 1 ZOZO). Ono obuhvaća osobito (čl. 18 st. 1 ZOZO):

• primarnu zdravstvenu zaštitu kod izabranog doktora (obiteljska medicina, ginekologija, dentalna medicina)
• specijalističko-konzilijarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu
• lijekove s osnovne i dopunske liste lijekova HZZO-a
• dentalna, ortopedska i druga pomagala s lista HZZO-a

Osigurane osobe sudjeluju u troškovima dijela zdravstvene zaštite (npr. 20 % pune cijene za specijalističku i bolničku zaštitu, uz propisane najniže iznose, te manji iznos po pregledu kod izabranog doktora i po receptu), osobno ili putem dopunskog zdravstvenog osiguranja (čl. 19 st. 3 i 4 te čl. 35 ZOZO). Neke usluge HZZO plaća u cijelosti, primjerice preventivnu zaštitu, zaštitu u vezi s trudnoćom i porodom te cjelokupno liječenje posljedica priznate ozljede na radu (čl. 19 st. 2 ZOZO).

Status osigurane osobe HZZO utvrđuje od dana nastanka okolnosti i izdaje iskaznicu zdravstveno osigurane osobe (čl. 119 st. 3 ZOZO).

Kontrolni popis za prvih 30 dana:

• prijava na HZMO i HZZO prije prvog radnog dana
• iskaznica zdravstveno osigurane osobe (HZZO)
• odabir izabranog doktora obiteljske medicine (i, po potrebi, ginekologa i doktora dentalne medicine)
• odluka o dopunskom zdravstvenom osiguranju za pokriće sudjelovanja u troškovima
• objašnjenje radniku, na jeziku koji razumije, kako se otvara bolovanje i kome se javlja

3. Mirovinsko osiguranje: što se događa s mirovinom?

Svaki strani radnik koji je plaćao doprinose u hrvatski mirovinski sustav stječe staž osiguranja u Hrvatskoj.

Ako radnik ostane u Hrvatskoj: pravo na starosnu mirovinu stječe pod istim uvjetima kao domaći osiguranik, s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (čl. 38 Zakona o mirovinskom osiguranju, NN 96/2025); za žene u 2026. dobna granica iznosi 64 godine (čl. 170).

Ako radnik ode iz Hrvatske: radnik s dozvolom za boravak i rad koji se preseli u treću zemlju dobiva zakonsku mirovinu na temelju hrvatskog staža pod istim uvjetima i u istom iznosu kao hrvatski državljani koji se presele u treću zemlju (čl. 138 st. 2 ZoS-a; za sezonske radnike čl. 108 st. 2).

Hrvatska primjenjuje međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju s Australijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Kanadom, Quebecom, Sjevernom Makedonijom, Srbijom (ugovor sa SR Jugoslavijom), Turskom, Korejom i Albanijom, a s državama EU-a, EGP-a i Švicarskom uredbe EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (HZMO). Prema tim ugovorima, ako osiguranik ne ispunjava uvjete na temelju hrvatskog staža, u obzir se uzima i staž navršen u drugoj državi ugovornici, a hrvatski dio mirovine određuje se samo prema hrvatskom stažu ("razmjerni dio mirovine"); starosna mirovina isplaćuje se bez obzira na to u kojoj državi ugovornici korisnik živi (HZMO).

S Nepalom, Filipinima i Indijom Hrvatska takav ugovor nema (nisu na popisu HZMO-a), pa se staž iz tih država ne zbraja s hrvatskim. Radnik iz tih država pravo na hrvatsku mirovinu ostvaruje samo ako uvjete ispuni hrvatskim stažem.

4. Naknada za bolovanje: prava i trajanje

Strani radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad jednako kao domaći radnik:

• naknadu za prva 42 dana isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava (čl. 40 t. 1 ZOZO)
• od 43. dana naknadu obračunava i isplaćuje poslodavac, a HZZO mu je vraća u roku od 45 dana od zahtjeva za povrat (čl. 41 st. 3 ZOZO)
• naknada ne može biti niža od 70 % osnovice, a osnovicu čini prosječna plaća isplaćena u posljednjih šest mjeseci (čl. 54 st. 1 i čl. 55 st. 1 ZOZO); za priznatu ozljedu na radu ili profesionalnu bolest iznosi 100 % (čl. 55 st. 2 t. 8)
• važno za novopridošle radnike: za razdoblje koje ide na teret HZZO-a puni iznos naknade pripada osiguraniku koji prije bolovanja ima najmanje 9 mjeseci neprekidnog ili 12 mjeseci staža s prekidima u posljednje dvije godine; tko taj uvjet ne ispunjava, prima naknadu u iznosu od 80 % proračunske osnovice (čl. 56 st. 1 i 4 ZOZO). Uvjet se ne primjenjuje na ozljedu na radu i profesionalnu bolest (st. 3).

Radnici iz trećih zemalja ponekad oklijevaju otvoriti bolovanje iz straha da će to utjecati na dozvolu. Bolovanje nije među razlozima za ukidanje dozvole za boravak i rad iz čl. 94 ZoS-a; dozvolu je, kao i inače, potrebno produljiti na vrijeme.

5. Ozljeda na radu: poseban postupak

Ako strani radnik doživi ozljedu na radu, vrijede ista pravila kao za domaće radnike:

1. Odmah osigurajte prvu pomoć i pozovite hitnu medicinsku pomoć.
2. O smrtnoj ozljedi te o ozljedi zbog koje je radniku pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je zadržan na bolničkom liječenju ili u dnevnoj bolnici odmah obavijestite tijelo nadležno za inspekcijski nadzor (Državni inspektorat), telefonom mjesno nadležnom uredu ili na broj 112 (čl. 65 Zakona o zaštiti na radu).
3. Prijavu o ozljedi na radu podnesite HZZO-u u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede (čl. 128 i 130 ZOZO). Ako je poslodavac ne podnese, može je podnijeti izabrani doktor na zahtjev radnika (čl. 128 st. 3 ZOZO).
4. Dokumentirajte okolnosti ozljede (svjedoci, fotografije, opis događaja).

Za priznatu ozljedu na radu radnik ima pravo na cjelokupno liječenje na teret HZZO-a (čl. 19 st. 2 ZOZO) i na naknadu plaće u iznosu od 100 % osnovice (čl. 55 st. 2 t. 8 ZOZO). Poslodavac – pravna osoba koja odmah ne obavijesti inspekciju o takvoj ozljedi čini prekršaj (čl. 98 st. 1 Zakona o zaštiti na radu).

6. Sezonski radnici

Za sezonskog radnika obvezno zdravstveno osiguranje dokazuje se ugovorom o radu na temelju kojeg ga poslodavac prijavljuje HZZO-u (čl. 104 st. 6 ZoS-a). Sezonski radnici imaju jednaka prava kao hrvatski državljani u granama socijalne sigurnosti (čl. 108 st. 1 t. 4 ZoS-a), ali članovi njihove obitelji nemaju pravo na privremeni boravak radi spajanja obitelji (čl. 63 st. 4 ZoS-a). Više: sezonske dozvole.

7. Obiteljska prava: supružnik i djeca

Spajanje obitelji. Obitelj radnika s dozvolom za boravak i rad može dobiti privremeni boravak radi spajanja obitelji tek kad je radnik u Hrvatskoj imao neprekidno najmanje dvije godine odobren privremeni boravak, uz iznimke za maloljetnu djecu (čl. 63 st. 2 i 3 ZoS-a). Detaljno: spajanje obitelji stranih radnika.

Zdravstveno osiguranje članova obitelji. Za privremeni boravak član obitelji mora imati zdravstveno osiguranje (čl. 59 st. 1 t. 4 ZoS-a). Stranac na privremenom boravku kojem osiguranje nije osigurano po drugoj osnovi dužan je prijaviti se HZZO-u u roku od 8 dana od odobrenja privremenog boravka i obveznik je plaćanja doprinosa; za dijete doprinos plaća roditelj (čl. 6 st. 1 i 3 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH). Ako doprinos nije uplaćen najmanje 30 dana, prava se ograničavaju na hitnu medicinsku pomoć (čl. 8 istog zakona). Je li pojedini član obitelji osiguran preko radnika ili sam, provjerite u HZZO-u prije podnošenja zahtjeva.

Obrazovanje i rad. Član obitelji na privremenom boravku radi spajanja obitelji ostvaruje pravo na obrazovanje, usavršavanje, rad i samozapošljavanje sukladno ZoS-u (čl. 71 ZoS-a). Član obitelji radnika s dozvolom iz čl. 97 ZoS-a nije među osobama koje smiju raditi bez dozvole za boravak i rad (čl. 89 st. 1 ZoS-a), pa mu je za rad u pravilu potrebna vlastita dozvola.

Doplatak za djecu. Stranac može biti korisnik doplatka za djecu ako ima neprekinuti odobreni stalni boravak u Hrvatskoj najmanje tri godine prije zahtjeva (čl. 7 st. 2 Zakona o doplatku za djecu), a za djecu s prebivalištem u inozemstvu ili s boravkom u inozemstvu duljim od tri mjeseca doplatak ne pripada, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima EU-a nije drukčije određeno (čl. 9). O pravu odlučuje HZMO (čl. 5). Radnik na privremenom boravku uvjet stalnog boravka ne ispunjava. Status trajnijeg boravka obični radnik stječe tek kao dugotrajni boravak, nakon pet godina neprekidnog privremenog boravka; ZoS osobama na dugotrajnom boravku daje pravo na doplatak za djecu u skladu s posebnim propisima (čl. 159 st. 1 t. 4 ZoS-a). Više o tome: privremeni, dugotrajni i stalni boravak.

Radnicima vrijedi jasno objasniti koja prava stvarno imaju, a koja ne, posebno kad planiraju dovesti obitelj.

Zaključak

Prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje prije prvog radnog dana zakonski je uvjet za početak rada stranog radnika, a ne formalnost. Nakon prijave radnik ima pristup zdravstvenoj zaštiti i naknadi za bolovanje pod istim uvjetima kao domaći radnici, a mirovinska prava prati hrvatski staž. Kod obiteljskih prava (zdravstveno osiguranje članova obitelji, doplatak za djecu) uvjeti su stroži i vrijedi ih provjeriti prije nego što radnik donese odluku o dolasku obitelji.

Trebate stručnu podršku pri zapošljavanju stranaca? Humble Hunters prati zakonske promjene i pomaže da vaš postupak bude usklađen s hrvatskim propisima.