Zakon o strancima u praksi: vodič za poslodavce i HR (2026.)

Zakon o strancima (ZoS) temeljni je propis za svakog poslodavca koji zapošljava radnike iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Nepala, Filipina, Indije ili bilo koje druge države izvan Europskoga gospodarskog prostora. Važeći tekst čine osnovni zakon iz 2020. i četiri kruga izmjena (NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25, 55/26); posljednje izmjene, objavljene u NN 55/2026, na snazi su od 4. lipnja 2026. Pročišćeni tekst dostupan je na zakon.hr.

Razmjeri su veliki: prema statistici MUP-a u 2025. izdane su 170.723 dozvole za boravak i rad (80.365 za novo zapošljavanje, 70.275 produljenja i 20.083 sezonske), a od siječnja do kolovoza 2026. još 114.612. Riječ je o broju izdanih dozvola, a ne o broju radnika, jer isti radnik u istoj godini može dobiti i novu i produljenu dozvolu.

Vodič prolazi kroz zakon redom kojim ga poslodavac susreće, a uz svaki institut navodi članak zakona i poveznicu na detaljniji vodič. Što se točno promijenilo 2026., obrađuje članak Zakon o strancima 2026.: ključne promjene.

1. Na koga se Zakon o strancima odnosi

Zakon propisuje uvjete ulaska, kretanja, boravka i rada državljana trećih zemalja (čl. 1 st. 1). Državljanin treće zemlje je osoba koja nema državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske, a ima državljanstvo treće zemlje ili je bez državljanstva (čl. 3 st. 1 t. 3 i 4). Za poslodavca to znači:

• Državljani država EGP-a (države EU-a te Island, Lihtenštajn i Norveška) i Švicarske nisu državljani trećih zemalja u smislu ZoS-a. Za rad u Hrvatskoj ne trebaju dozvolu za boravak i rad, a njihov boravak uređuje poseban propis.
• Svi ostali jesu državljani trećih zemalja i za njih vrijedi puni režim ZoS-a. Među njima su i susjedne države: u 2025. najviše dozvola izdano je državljanima BiH (32.225), Nepala (31.708), Srbije (24.278), Filipina (17.629) i Indije (15.400) (MUP).
• Osobe s utvrđenim statusom Hrvata bez hrvatskog državljanstva ne smatraju se strancima u smislu ZoS-a (čl. 1 st. 5).

Česta je zabuna da za radnike iz BiH ili Srbije vrijede blaža pravila. Ne vrijede: postupak za dozvolu jednak je kao za radnika iz Azije. Razlike koje ZoS propisuje vezane su uz okolnosti, a ne uz državljanstvo: ispit iz hrvatskog jezika A1.1 ne polažu osobe koje govore jezikom iz podskupine južnoslavenskih jezika (čl. 92.a st. 7), a radnik s prebivalištem u susjednoj državi koji svakodnevno dolazi na rad i vraća se kući ne prijavljuje boravište u Hrvatskoj (čl. 178 st. 6).

Dio državljana trećih zemalja radi bez dozvole za boravak i rad jer im to omogućuje status (čl. 89 st. 1): primjerice osobe na dugotrajnom ili stalnom boravku, članovi obitelji hrvatskog državljanina ili stranca na dugotrajnom boravku koji su u Hrvatskoj na privremenom boravku radi spajanja obitelji, azilanti i studenti u propisanom opsegu. Poslodavac koji zaposli takvu osobu u roku od 8 dana od početka rada o tome obavještava policijsku upravu prema mjestu boravišta radnika (čl. 89 st. 4). Prije zasnivanja radnog odnosa poslodavac mora zatražiti na uvid valjano odobrenje boravka (čl. 88 st. 8).

2. Vrste boravka

Državljanin treće zemlje može u Hrvatskoj boraviti na kratkotrajnom, privremenom, dugotrajnom ili stalnom boravku (čl. 54).

Za radnika s dozvolom za boravak i rad put do trajnijeg statusa je dugotrajni boravak, a ne stalni. Uvjet je pet godina neprekidno odobrenog privremenog boravka neposredno prije zahtjeva, pri čemu izbivanja iz Hrvatske ne smiju biti dulja od deset mjeseci ukupno ni šest mjeseci jednokratno (čl. 150 st. 1 i 2). Vrijeme sezonskog rada ne računa se (čl. 151 st. 1). Među uvjetima je i znanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma (čl. 153), a trošak tog ispita snosi stranac (čl. 154 st. 3); to je drugi ispit od ispita A1.1 iz poglavlja 11. Više u vodiču privremeni, dugotrajni i stalni boravak.

3. Propisi i njihova kronologija

Tekstovi izmjena: NN 40/2025, NN 55/2026 i NN 43/2026. Interne akte i ugovore koji se još pozivaju na Zakon o strancima iz 2011. (NN 130/11) treba ažurirati jer taj zakon više ne važi. Detaljan pregled svih izmjena nalazi se u članku Zakon o strancima: sve izmjene od 2020. do 2026., a provedbeni pravilnik obrađuje vodič kroz Pravilnik o boravku 2026.

4. Što je novo od 4. lipnja 2026. (sažetak)

Za poslodavca su najvažnije ove izmjene (u zagradi je članak ZoS-a i članak NN 55/2026 kojim je uveden ili izmijenjen):

• Rok MUP-a: odluka o dozvoli iz čl. 97 najkasnije u 90 dana od urednog zahtjeva, a taj rok uključuje i test tržišta rada; u iznimnim okolnostima produžuje se za 30 dana, osim za sezonski rad (čl. 91 st. 8 i 9; NN 55/2026 čl. 18).
• Teritorij rada: u potvrdi se navode policijske uprave u kojima je proveden test tržišta rada odnosno u kojima je zanimanje deficitarno, a rad izvan njih je prekršaj (čl. 88, čl. 91 st. 5; NN 55/2026 čl. 15, 18 i 64).
• Novi tekst uvjeta za mišljenje HZZ-a: priljev na računu, blokada računa, domaći radnik na neodređeno i omjer 20 % / 10 % (čl. 99; NN 55/2026 čl. 26).
• Promjena poslodavca i nezaposlenost: novi tekst čl. 103.a i 103.d (NN 55/2026 čl. 29 i 32).
• Hrvatski jezik A1.1 kao uvjet za produljenje i novu dozvolu, uz primjenu od 4. lipnja 2027. (čl. 92.a; NN 55/2026 čl. 19 i 70).
• Sezonska dozvola do tri godine za istog poslodavca (čl. 104 st. 12–19; NN 55/2026 čl. 35).
• Prijava boravišta u roku od 15 dana umjesto dosadašnja tri dana (čl. 178 st. 1; NN 55/2026 čl. 51).
• Viza D do 365 dana za vozače teretnih vozila i autobusa u međunarodnom prijevozu, zaposlene kod prijevoznika iz treće zemlje, kojima ne treba kratkotrajna viza; s njom smiju raditi bez dozvole za boravak i rad (čl. 35 st. 2, čl. 89 st. 10; NN 55/2026 čl. 3).
• Nove kazne za rad izvan propisanog područja i za odgovornu osobu u korisniku kod ustupanja radnika (čl. 247; NN 55/2026 čl. 64).

Usporedba starih i novih rješenja te praktične posljedice obrađene su u članku Zakon o strancima 2026.: ključne promjene.

5. Dozvola za boravak i rad: postupak korak po korak

Za novo zapošljavanje radnika iz treće zemlje postupak teče ovim redom:

1. Test tržišta rada (čl. 98). Poslodavac ga traži kod HZZ-a online, na portalu burzarada.hzz.hr (HZZ). HZZ o rezultatu obavještava najkasnije u 15 dana (st. 5). Ako nema raspoloživih osoba, poslodavac u roku od 90 dana može zatražiti dozvolu za broj radnika koji odgovara omjeru iz čl. 99 st. 11 (st. 6). Ako su za isto zanimanje u posljednjih 90 dana utvrđene raspoložive osobe, HZZ test ne provodi ponovno (st. 7). Plaća ne smije biti manja od plaće u istom ili sličnom zanimanju u Hrvatskoj (st. 3).
2. Iznimke od testa. Test se ne traži za zanimanja s Liste koju donosi Upravno vijeće HZZ-a (čl. 101), za sezonski rad do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu te za produljenje kod istog poslodavca u istom zanimanju (čl. 97 st. 7). Lista je organizirana po županijama; prije podnošenja provjerite aktualnu verziju na stranici HZZ-a.
3. Zahtjev za dozvolu. Podnosi ga poslodavac ili radnik (čl. 90 st. 1); za novo zapošljavanje online preko HZZ-a. Prilaže se obostrano potpisan ugovor o radu (predugovor ili pismo namjere ne prihvaćaju se), dokaz da radnik ispunjava zahtjeve iz testa i, kad poslodavac osigurava smještaj, dokaz o primjerenom smještaju (čl. 97 st. 3). Za zanimanja s Liste prilaže se dokaz kompetencija, osim za jednostavna zanimanja, a za regulirane profesije rješenje o priznavanju kvalifikacije (st. 4 do 6).
4. Mišljenje HZZ-a. MUP ga traži po službenoj dužnosti i ono je obvezujuće u dijelu koji se odnosi na uvjete iz čl. 99 (čl. 97 st. 2). Uvjeti su opisani u poglavlju 6.
5. Odluka MUP-a. Policijska uprava odlučuje što je prije moguće, a najkasnije u 90 dana od urednog zahtjeva, uključujući test tržišta rada; u iznimnim i opravdanim okolnostima rok se produžuje za 30 dana, osim za sezonski rad (čl. 91 st. 8 i 9). Žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor (st. 11). Razlozi za odbijanje navedeni su u čl. 93.
6. Potvrda i obavijest radniku. Potvrda sadrži poslodavca, zanimanje, radno mjesto, rok važenja te policijske uprave u kojima je proveden test tržišta rada odnosno u kojima je dopušten rad u deficitarnom zanimanju (čl. 91 st. 3 i 5); poslodavcu se dostavlja u korisnički pretinac sustava e-Građani (čl. 96 st. 2). Poslodavac je dužan radnika pisanim putem obavijestiti o ishodu u roku od tri dana (čl. 88 st. 19).
7. Zadužnica. Za radnika koji ulazi s vizom poslodavac u roku od pet dana od izdavanja potvrde dostavlja policijskoj upravi zadužnicu na iznos jedne prosječne mjesečne bruto plaće (čl. 95 st. 3). Taj iznos u osam dana uplaćuje u proračun ako radnik ne počne raditi u roku iz ugovora ili mu poslodavac otkaže prije isteka tri mjeseca rada, osim otkazom zbog skrivljenog ponašanja ili izvanrednim otkazom (čl. 95 st. 2). Ne primjenjuje se na sezonske radnike (st. 7).
8. Viza D i dolazak. Radnik kojem za ulazak treba kratkotrajna viza prije ulaska osobno traži dugotrajnu vizu (vizu D) u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu RH (čl. 35 i 37). U roku od 30 dana od početka valjanosti vize javlja se policiji radi prijave boravišta i izrade biometrijske dozvole boravka (čl. 40 st. 2, čl. 169 st. 1). Više u vodiču vizni sustav i ulazak stranih radnika.
9. Početak rada. Radnik smije početi raditi na temelju potvrde uručene poslodavcu ili podnesenog zahtjeva za izradu dozvole boravka, i to tek kad je prijavljen na zdravstveno i mirovinsko osiguranje (čl. 91 st. 6).

Trajanje i područje rada. Dozvola se izdaje na vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najdulje do tri godine; isto vrijedi i kad se produljuje (čl. 91 st. 12). Radnik smije raditi samo kod poslodavca i na poslovima iz potvrde (čl. 88 st. 3 i 4). Ako je dozvola izdana za deficitarno zanimanje, rad je dopušten samo na području policijskih uprava za koje je to zanimanje deficitarno (st. 10 i 11), a ako je izdana na temelju testa tržišta rada, samo na području policijske uprave u kojoj je test proveden (st. 15 i 16). Test se može zatražiti i za područje više policijskih uprava (čl. 98 st. 8). Unutar tih granica poslodavac radnika smije rasporediti u sve svoje poslovne objekte (čl. 88 st. 18). Kako izgleda teritorijalno ograničenje u praksi, objašnjava vodič deficitarna zanimanja po policijskim upravama.

Ako upravnu pristojbu plati poslodavac, ne smije tražiti njezin povrat od radnika (čl. 88 st. 20). Detaljan postupak opisuje vodič radna dozvola za stranog radnika u Hrvatskoj, a o realnim rokovima piše članak koliko zaista traje ishođenje dozvole.

6. Uvjeti za pozitivno mišljenje HZZ-a (čl. 99) i omjer domaćih radnika

Za manje poslodavce ovo je ključan dio postupka. HZZ dostavlja pozitivno mišljenje policijskoj upravi ako su ispunjeni svi ovi uvjeti (čl. 99 st. 1):

1. ispunjeni su uvjeti iz čl. 97 (ugovor o radu, ispunjavanje zahtjeva iz testa tržišta rada, dokaz kompetencija i priznavanje kvalifikacije gdje se traže, ugovor bez diskriminirajućih odredbi i plaća ne manja od usporedive)
2. poslodavac aktivno obavlja registriranu djelatnost povezanu sa zanimanjem
3. podmirene su obveze javnih davanja i dostavljena su sva porezna izvješća
4. u posljednjih godinu dana poslodavac u kontinuitetu zapošljava najmanje jednog istog radnika, državljanina RH, EGP-a ili Švicarske, na neodređeno i puno radno vrijeme (sezonski obrt: najmanje jednog takvog radnika u prethodnoj sezoni, st. 2)
5. poslodavac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja ili opće sigurnosti
6. nije mu pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za najteže prekršaje protiv radnih odnosa ni sankcija protiv socijalnog osiguranja ili zaštite na radu
7. priljev na transakcijski račun u posljednjih 12 mjeseci iznosi najmanje 100.000 EUR za pravnu osobu odnosno 40.000 EUR za fizičku osobu; priljevom se smatraju sve uplate, a razdoblje se računa od mjeseca koji prethodi mjesecu zahtjeva (st. 4 i 5)
8. u posljednjih šest mjeseci račun nije bio blokiran dulje od 30 dana u kontinuitetu
9. poslodavac nije na popisu poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad.

Blokada računa nije inspekcijska sankcija. Riječ je o uvjetu za mišljenje HZZ-a (t. 8), koji HZZ provjerava preko podataka Financijske agencije (st. 10). Zakon govori o blokadi dulje od 30 dana u kontinuitetu, a ne o zbroju kraćih blokada. Posljedice su ipak šire od jednog zahtjeva: ako poslodavac prestane ispunjavati uvjete iz čl. 99, MUP može ukinuti već izdane dozvole iz čl. 97, a radnik se prije toga upozorava i može iskoristiti dopušteno vrijeme nezaposlenosti (čl. 94 st. 1 t. 3 i st. 5).

Omjer domaćih i stranih radnika. HZZ izdaje pozitivno mišljenje ako je broj radnika, državljana RH, EGP-a ili Švicarske, zaposlenih kod poslodavca na puno radno vrijeme u trenutku zahtjeva najmanje 20 % broja zaposlenih radnika iz trećih zemalja; za zanimanja s Liste HZZ-a dovoljno je 10 % (čl. 99 st. 11 i 12). Omjer se ne računa prema ukupnoj radnoj snazi, nego prema broju radnika iz trećih zemalja, a kod svakog novog zahtjeva u taj se broj uračunavaju i već izdana pozitivna mišljenja (st. 14). U domaće radnike ubrajaju se i hrvatski iseljenici i njihovi potomci s odobrenim boravkom iz st. 13. Primjer: za 30 radnika iz trećih zemalja potrebno je najmanje 6 domaćih radnika na puno radno vrijeme, a za zanimanja s Liste najmanje 3.

Uz to, čl. 100.a propisuje da poslodavac koji zapošljava do 50 radnika državljana RH, EGP-a ili Švicarske može podnijeti ukupno 50 zahtjeva za dozvole iz čl. 97, a poslodavac sa 51 do 250 takvih radnika ukupno 250 zahtjeva; ta se ograničenja primjenjuju "do nastupanja uvjeta za primjenu odredbi članka 99. stavaka 11. i 12.". Kako se ta odredba primjenjuje uz omjer iz čl. 99, provjerite s HZZ-om ili pravnikom prije većeg zapošljavanja. Više u vodiču omjer domaćih i stranih radnika i u vodiču test tržišta rada.

7. Obveze poslodavca tijekom radnog odnosa

U nadzoru poslodavac mora moći dokazati da strani radnik radi zakonito. Ovo su zakonski rokovi koje HR treba imati u kalendaru (kazne se odnose na poslodavca – pravnu osobu):

Za iste prekršaje iz čl. 251 st. 4 odgovorna osoba u pravnoj osobi kažnjava se s 50 do 400 EUR, a poslodavac – fizička osoba sa 100 do 700 EUR (čl. 251 st. 5 i 6).

Produljenje. Zahtjev za produljenje kod istog poslodavca, za istog radnika i u istom zanimanju podnosi se u policijskoj upravi prema boravištu radnika najkasnije 30 dana prije isteka dozvole; MUP mora odlučiti prije isteka, test tržišta rada i mišljenje HZZ-a nisu potrebni, a radnik za kojeg je zahtjev podnesen u roku smije ostati i raditi do odluke (čl. 92, čl. 97 st. 7). Postupak, dokumenti i posljedice zakašnjenja opisani su u vodiču obnova i produljenje dozvole, a što se događa kad dozvola istekne, u članku istekla radna dozvola.

Ugovor i plaća. Ugovor ne smije stranog radnika stavljati u nepovoljniji položaj od ostalih radnika (čl. 97 st. 8), a opće obveze iz radnog odnosa uređuje Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23); vidi i vodič prava i obveze stranih radnika.

8. Promjena poslodavca, promjena zanimanja i nezaposlenost

Ovo je sažetak; cijeli postupak s primjerima obrađuje vodič promjena poslodavca: postupak, a praktičan plan za HR vodič o promjeni poslodavca nakon šest mjeseci.

• Radnik s dozvolom iz čl. 97 (ili produljenom) može promijeniti poslodavca unutar važenja dozvole; ako je s tom dozvolom došao u Hrvatsku, tek nakon šest mjeseci rada (čl. 103.d st. 1). Ranije može ako je protiv poslodavca pokrenut kazneni, inspekcijski ili sudski postupak iz st. 2 ili mu plaća nije isplaćena odmah po dospijeću.
• Ne postoji "prijenos dozvole". Novi poslodavac traži test tržišta rada (st. 3) i u roku od 3 dana od sklapanja ugovora o radu obavještava policijsku upravu (st. 4). HZZ daje mišljenje u roku od 5 dana prema uvjetima iz čl. 99 (st. 5), radnik smije početi raditi od dana pozitivnog mišljenja (st. 6), a MUP odlučuje u roku od 45 dana (st. 11). Dozvola ostaje važiti do svog isteka (st. 7).
• Obavijest se ne može podnijeti tijekom postupka produljenja ni kad je do isteka dozvole ostalo manje od 30 dana (st. 17). Za sezonske radnike čl. 103.d se ne primjenjuje (st. 21).
• Suglasnost dosadašnjeg poslodavca nije potrebna, ali on u roku od 5 radnih dana prijavljuje policijskoj upravi prestanak ugovora o radu (čl. 95 st. 1).
• Promjena zanimanja kod istog poslodavca traži test tržišta rada i zahtjev u roku od 3 dana od ugovora za novo zanimanje; radnik u novom zanimanju radi od dana pozitivnog mišljenja HZZ-a (čl. 103.c).
• Dopuštena nezaposlenost: radnik koji ostane bez posla može biti nezaposlen do 3 mjeseca ako ima dozvolu kraće od dvije godine, odnosno do 6 mjeseci ako je ima dulje od dvije godine; uz posebno iskorištavajuće radne uvjete razdoblje se produljuje za 3 mjeseca. O nezaposlenosti mora u roku od 5 dana obavijestiti HZZ (čl. 103.a st. 1, 2 i 4). Ne primjenjuje se na sezonske radnike (st. 15).

9. Agencije za privremeno zapošljavanje i ustupanje radnika

Kad je poslodavac agencija za privremeno zapošljavanje, dozvola se izdaje ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 97 i 99, ako je priložen ugovor o ustupanju s korisnikom i ako i korisnik ispunjava uvjete iz čl. 99 (čl. 100 st. 2). Agencija može radnika ustupiti drugom korisniku u istom zanimanju: zahtjev za promjenu korisnika podnosi u roku od 3 dana od ugovora o ustupanju, HZZ daje mišljenje u 5 dana, a radnik kod novog korisnika radi od dana pozitivnog mišljenja (st. 3 do 6). Ako agencija u roku od 30 dana od prestanka ugovora o ustupanju ne sklopi novi ugovor i ne podnese zahtjev, dozvola se ukida (st. 10). Za ustupanje u drugo zanimanje najprije se traži promjena zanimanja po čl. 103.c (st. 12).

Korisnik koji se koristi radom stranog radnika bez dozvole kažnjava se kao i poslodavac, s 5.000 do 15.000 EUR po radniku (čl. 247 st. 6), a od 4. lipnja 2026. kažnjava se i odgovorna osoba u korisniku s 1.500 do 3.000 EUR po radniku (čl. 247 st. 7; NN 55/2026 čl. 64). Prema Zakonu o radu agencija mora biti upisana u evidenciju ministarstva nadležnog za rad i radniku ne smije naplatiti naknadu za ustupanje ni za zapošljavanje kod korisnika (ZoR čl. 44), a uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta radnika korisnika na istim poslovima (ZoR čl. 46). Razliku između posredovanja i ustupanja objašnjava vodič posredovanje ili ustupanje stranih radnika, a usluge su opisane na stranicama ustupanje radnika i posredovanje pri zapošljavanju.

10. Smještaj radnika (čl. 103.f i Pravilnik NN 43/2026)

Kad poslodavac osigurava smještaj ili posreduje u njemu, smještaj mora biti primjeren (čl. 103.f st. 1). Ukratko:

• Najamnina ne smije biti previsoka u odnosu na neto primitke i kvalitetu smještaja i ne smije se automatski odbijati od plaće (čl. 103.f st. 3 t. 1); Pravilnik je ograničava na najviše 30 % neto plaće, a poslodavac radniku dostavlja ugovor o najmu ili jednakovrijedan dokument (čl. 49 Pravilnika).
• Površina: najmanje 14 m² za prvu osobu i 6 m² za svaku sljedeću; u stanu u višestambenoj zgradi najviše 8 državljana trećih zemalja; u zgradi s jednom ili dvije stambene jedinice najviše 10 radnika na svakih 150 m²; odvojene prostorije za spavanje muškaraca i žena (osim obitelji) i prostor za pripremu hrane (čl. 48 Pravilnika).
• Obrazac 17a je izjava o primjerenom smještaju i ne mora biti ovjeren kod javnog bilježnika (čl. 50 Pravilnika). Uz zahtjev za dozvolu s kojom radnik dolazi u Hrvatsku prilaže se Obrazac 17a, a ugovor o najmu ovjeren kod javnog bilježnika ili Porezne uprave odnosno izjava poslodavca vlasnika nekretnine, s površinom i brojem osoba koje već borave u prostoru, prilaže se kod prijave boravišta (čl. 46.a Pravilnika). Obrazac 18a je nešto drugo: potvrda o zdravstvenom stanju i cijepnom statusu koju uz zahtjev za prvi privremeni boravak prilaže radnik iz viznog režima (čl. 8 st. 2 Pravilnika).
• Prijava boravišta neće se izvršiti ako je na adresi prijavljeno više osoba nego što dopušta površina (čl. 178 st. 7 ZoS-a). Promjenu primjerenosti poslodavac javlja u 15 dana (čl. 103.f st. 2).
• Na radnike koji su 30. 4. 2026. već imali prijavljeno boravište nova pravila o smještaju ne primjenjuju se ako ostanu na istoj adresi, i to do 30. 4. 2027. (čl. 39 Pravilnika NN 43/2026).
• Neprimjeren smještaj: 1.500 do 3.000 EUR za pravnu osobu i 500 do 1.000 EUR za odgovornu osobu (čl. 251 st. 1 t. 2 i st. 2); poslodavcu kažnjenom dva ili više puta mogu se odbiti novi zahtjevi (čl. 93 st. 1 t. 13). Nadzor nad smještajem obavlja Državni inspektorat (čl. 239 st. 1).

Detaljno: smještaj stranih radnika prema Pravilniku NN 43/2026, Obrazac 17a u praksi i zdravstveni pregled i Obrazac 18a. Ako tražite smještaj koji ispunjava ove uvjete, pogledajte smještaj za radnike.

11. Hrvatski jezik A1.1 od 4. lipnja 2027.

Radnik koji u Hrvatskoj boravi najmanje godinu dana na temelju dozvole iz čl. 97 (ili produljene) dužan je položiti ispit iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1.1 (čl. 92.a st. 1). Dokaz se prilaže uz zahtjev za produljenje dozvole i uz zahtjev za novu dozvolu iz čl. 97, primjerice kod novog poslodavca (st. 6). Odredbe o obvezi, evidenciji i prilaganju dokaza primjenjuju se od 4. lipnja 2027. (NN 55/2026 čl. 70).

• Troškove ispita snosi poslodavac (st. 3), a dokaz o položenom ispitu dio je evidencije o radnicima (st. 4).
• Potvrda o završenom tečaju najmanje na razini A1.1 kod ovlaštene ustanove smatra se dokazom o položenom ispitu (st. 5).
• Ispit ne polažu radnici koji su završili osnovno, srednje ili visoko obrazovanje u Hrvatskoj ni oni koji govore jezikom iz podskupine južnoslavenskih jezika (st. 7); ne primjenjuje se na sezonske radnike (st. 8).
• Ako dokaz nije priložen, zahtjev se može odbiti (čl. 93 st. 1 t. 16); žalba nije dopuštena, može se pokrenuti upravni spor (čl. 93 st. 4).

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavljuje popis ustanova koje provode ispit; na popisu su i sveučilišta i ustanove za obrazovanje odraslih. Među njima je Ustanova za obrazovanje odraslih Matura Plus, članica Humble grupe, koja ispit provodi u svom sjedištu u Vinkovcima. Programe tečaja pogledajte na stranici tečaj hrvatskog jezika. Tko je obvezan i kako se ispit polaže, obrađuje vodič o A1.1 hrvatskom jeziku za strane radnike, a posljedice za produljenje članak posljedice nepoloženog ispita A1.1.

12. Sezonski rad

Sezonski rad dopušten je u poljoprivredi i šumarstvu te turizmu i ugostiteljstvu (čl. 3 st. 1 t. 13). Sezonska dozvola izdaje se za rad do 90 dana ili do devet mjeseci (čl. 104 st. 3). Za rad do 90 dana u tim djelatnostima ne traže se test tržišta rada ni mišljenje HZZ-a, dozvola se izdaje kao potvrda i radnik ne mora ishoditi biometrijsku dozvolu boravka (čl. 104 st. 2 i 4, čl. 91 st. 7). Od 4. lipnja 2026. moguća je i sezonska dozvola s rokom važenja do tri godine za istog poslodavca u istom ili srodnom zanimanju, uz rad do 90 dana ili do devet mjeseci godišnje u razdobljima upisanima u potvrdi (čl. 104 st. 12 do 15).

Sezonska dozvola produljuje se najviše jednom, unutar ukupno devet mjeseci godišnje, a zahtjev se podnosi najkasnije 15 dana prije isteka; MUP odlučuje u roku od tri dana (čl. 106). Na sezonske radnike ne primjenjuju se ispit A1.1, dopuštena nezaposlenost ni promjena poslodavca po čl. 103.d, njihovi članovi obitelji nemaju pravo na spajanje obitelji (čl. 63 st. 4), a vrijeme sezonskog rada ne računa se za dugotrajni boravak. Detaljno u vodiču sezonske dozvole do tri godine.

13. Obitelj stranog radnika

Članovi uže obitelji radnika s dozvolom iz čl. 97 mogu dobiti privremeni boravak radi spajanja obitelji tek kad radnik u Hrvatskoj ima neprekidno najmanje dvije godine odobren privremeni boravak (čl. 63 st. 2). Iznimka je maloljetno dijete čija oba roditelja imaju takvu dozvolu ili dijete samohranog roditelja s takvom dozvolom (st. 3). Član obitelji radnika s običnom dozvolom iz čl. 97 nije među osobama koje smiju raditi bez dozvole (čl. 89 st. 1), pa za rad treba vlastitu dozvolu. Više u vodiču spajanje obitelji stranih radnika.

14. Dokumentacija: što HR treba imati u dosjeu

Preporučeni radni standard za internu evidenciju, uz odredbu na kojoj se pojedina stavka temelji.

Po radniku:

• kopija valjane putovnice (stranica s osobnim podacima, vizom i ulaznim pečatima); izvornik ostaje kod radnika
• potvrda o dozvoli za boravak i rad s podacima o poslodavcu, zanimanju, roku i policijskim upravama (čl. 91 st. 3 i 5) te kopija biometrijske dozvole boravka; kod viznog režima i kopija vize D
• obavijest HZZ-a o rezultatu testa tržišta rada ili dokaz da je zanimanje na Listi HZZ-a (čl. 98, čl. 101)
• obostrano potpisan ugovor o radu i, ako je primjenjivo, dokaz kompetencija za zanimanje s Liste ili rješenje o priznavanju kvalifikacije (čl. 97 st. 3 do 6)
• dokaz o prijavi na zdravstveno i mirovinsko osiguranje prije početka rada (čl. 91 st. 6)
• dokaz o prijavi boravišta u roku od 15 dana (čl. 178 st. 1)
• preslike pisanih obavijesti radniku o ishodu zahtjeva i mišljenju HZZ-a (čl. 88 st. 19)
• dokaz o dostavi zadužnice za radnike koji su ušli s vizom (čl. 95 st. 3)
• zahtjevi za produljenje podneseni najkasnije 30 dana prije isteka (čl. 92 st. 1)
• od 4. lipnja 2027. dokaz o položenom ispitu A1.1 ili o izuzeću (čl. 92.a st. 4 i 7)
• kod prestanka radnog odnosa dokaz da je policijska uprava obaviještena u 5 radnih dana (čl. 95 st. 1)
• zapisnici inspekcijskih nadzora i odgovori poslodavca

Po smještajnom objektu (kad poslodavac osigurava smještaj ili posreduje):

• Obrazac 17a za svaki zahtjev i svaku promjenu smještaja (čl. 50 Pravilnika)
• ugovor o najmu ovjeren kod javnog bilježnika ili Porezne uprave, odnosno izjava poslodavca vlasnika nekretnine, s površinom i brojem osoba (čl. 46.a Pravilnika)
• izračun površine prema broju osoba (14 m² + 6 m², najviše 8 osoba u stanu, 10 radnika na 150 m² u kući; čl. 48 Pravilnika)
• ugovor o najmu ili drugi dokument o uvjetima smještaja koji je uručen radniku i dokaz da najamnina ne prelazi 30 % neto plaće i da se ne usteže automatski iz plaće (čl. 49 Pravilnika)
• dokaz da je promjena primjerenosti smještaja prijavljena u 15 dana (čl. 103.f st. 2)

Zadržavanje putovnice. Putovnicu radnika ne zadržavajte ni "na čuvanje". Tko s ciljem omogućavanja trgovanja ljudima zadrži, oduzme, sakrije, ošteti ili uništi putnu ispravu druge osobe, kažnjava se zatvorom do tri godine, a samo trgovanje ljudima, uključujući iskorištavanje rada putem prisilnog rada, zatvorom od jedne do deset godina (Kazneni zakon, čl. 106 st. 1 i 7). U dosjeu je dovoljna kopija.

Podsjetnici. U HR sustavu ili tablici postavite automatske podsjetnike za: istek dozvole (najkasnije 30 dana prije, a priprema ranije), prijavu boravišta u 15 dana, navršenih šest mjeseci rada na dolaznoj dozvoli, navršenu godinu boravka (A1.1 od 4. lipnja 2027.) i 30. 4. 2027. (kraj prijelaznog razdoblja za smještaj). ZoS ne propisuje poseban rok čuvanja ovih dokumenata; rok uskladite s pravilima o evidenciji o radnicima i savjetom pravnika.

15. Inspekcija i mjere (čl. 239 do 242.a)

Nadzor nad radom državljana trećih zemalja obavljaju inspektori nadležnih tijela državne uprave (za rad Državni inspektorat); nadzor nad smještajem sezonskih radnika i radnika s dozvolom iz čl. 97, kad smještaj osigurava ili posreduje poslodavac, obavlja Državni inspektorat, a nadzor nad prijavom boravka policija (čl. 239 st. 1 i 2). Policijska uprava o svakoj izdanoj potvrdi elektronički obavještava HZZ, Poreznu upravu, HZMO, HZZO, Državni inspektorat i ministarstvo nadležno za rad, a ta tijela o uočenim kršenjima bez odgode obavještavaju policiju (čl. 96 st. 4 i 5).

• Zabrana obavljanja djelatnosti na 30 dana. Ako je tijekom nadzora za poslodavca ili korisnika (kad je poslodavac agencija) radio državljanin treće zemlje bez potrebne dozvole ili potvrde, inspektor usmenim rješenjem na zapisnik zabranjuje djelatnost u nadziranom objektu na 30 dana (čl. 240 st. 1). Rješenje se izvršava pečaćenjem u roku od tri dana (st. 2).
• Kako izbjeći pečaćenje. Mjera se ne izvršava ako poslodavac u roku od tri dana inspektoru dostavi dokaz o uplati 3.981,68 EUR za svakog takvog radnika u državni proračun (st. 3). Žalba nije dopuštena, može se pokrenuti upravni spor (st. 6).
• Zaštita kod kašnjenja MUP-a. Mjera se ne izriče i optužni prijedlog se ne podnosi ako policijska uprava u propisanom roku nije odlučila o zahtjevu za produljenje dozvole ili privremenog boravka odnosno o zahtjevu sezonskog radnika (čl. 239 st. 4, čl. 240 st. 5).
• Suradnja s inspektorom. Poslodavac – pravna osoba koja ne pruži sve podatke ili ne omogući pristup prostorijama kažnjava se s 5.000 do 15.000 EUR (čl. 247 st. 3). Stranac koji ne zna jezik postupka saslušava se putem prevoditelja (čl. 242.a).

Kako se pripremiti za nadzor, opisuje vodič inspekcija rada i strani radnici.

16. Kazne: pregled glavnih prekršaja

Sve kazne u ZoS-u izražene su u eurima. Pregled za poslodavca – pravnu osobu (OO = odgovorna osoba u pravnoj osobi):

Poslodavac – fizička osoba plaća 2.000 do 6.000 EUR po radniku koji nezakonito boravi i 1.500 do 3.000 EUR po radniku bez dozvole (čl. 247). Kaznu plaća i radnik: 1.000 do 2.000 EUR za rad bez dozvole i 500 do 1.500 EUR za rad na poslovima ili na području koji nisu u potvrdi (čl. 250 st. 1 i 4). Pravomoćna sankcija za nezakonito zapošljavanje može biti razlog za odbijanje novih zahtjeva i za ukidanje postojećih dozvola (čl. 93 st. 1 t. 8, čl. 94 st. 1 t. 9).

Primjer izloženosti. Pravna osoba kod koje inspekcija zatekne pet radnika bez dozvole riskira kaznu od 25.000 do 75.000 EUR (5 × 5.000 do 15.000 EUR), uz kaznu za odgovornu osobu, te zabranu djelatnosti u objektu na 30 dana, koju može izbjeći uplatom 19.908,40 EUR (5 × 3.981,68 EUR) u tri dana. Cjelovit pregled sankcija nalazi se u članku sankcije za nezakoniti rad stranaca.

17. Prijelazne odredbe: postojeće dozvole i postupci u tijeku

• Dozvole za boravak i rad, privremeni boravci i dozvole boravka izdani prije 4. lipnja 2026. važe do isteka roka na koji su izdani (NN 55/2026 čl. 67).
• Postupci započeti prije 4. lipnja 2026. dovršavaju se prema dotadašnjem zakonu (NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25) (NN 55/2026 čl. 68). Zahtjevi podneseni od 4. lipnja 2026. rješavaju se po novim pravilima.
• Obveza ispita A1.1 i prilaganja dokaza primjenjuje se od 4. lipnja 2027. (NN 55/2026 čl. 70).
• Ministar unutarnjih poslova dužan je Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja uskladiti s novim zakonom, a ministar nadležan za rad Pravilnik o evidencijama HZZ-a, u roku od šest mjeseci od 4. lipnja 2026. (NN 55/2026 čl. 69 st. 3 i 5). Pratite Narodne novine jer se mogu promijeniti obrasci i dokumentacija.
• Za smještaj radnika koji su 30. 4. 2026. već imali prijavljeno boravište vrijedi prijelazno razdoblje do 30. 4. 2027. (čl. 39 Pravilnika NN 43/2026).

Za prekršaje počinjene prije 4. lipnja 2026. primjenjuju se opća pravila prekršajnog prava o vremenskom važenju propisa; u konkretnom slučaju savjetujte se s pravnikom.

18. Česta pitanja

Mora li poslodavac obavještavati radnika o tijeku postupka?

Da. Poslodavac koji je podnio zahtjev za dozvolu iz čl. 97 ili za njezino produljenje obavještava radnika o statusu zahtjeva, a o ishodu ga mora pisanim putem obavijestiti u roku od tri dana. Isto vrijedi za mišljenje HZZ-a kod promjene korisnika, zanimanja ili poslodavca (čl. 88 st. 19). Propust se kažnjava s 500 do 1.500 EUR (čl. 251 st. 4 t. 1).

Postoji li službeni pročišćeni tekst Zakona o strancima?

Pročišćeni tekst, primjerice na zakon.hr, koristan je radni alat, ali nije službena objava. Mjerodavni su tekstovi objavljeni u Narodnim novinama (NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25 i 55/26); pročišćeni tekst kod pojedinih odredbi može kasniti za izmjenama.

Može li se ugovorom o radu zabraniti promjena poslodavca?

ZoS za promjenu poslodavca ne traži suglasnost dosadašnjeg poslodavca: postupak pokreće novi poslodavac obaviješću policijskoj upravi (čl. 103.d st. 4). Smije li ugovor o radu sadržavati odredbe o povratu troškova dovođenja radnika i kakve, pitanje je radnog prava koje treba provjeriti s pravnikom. Praktične savjete o zadržavanju radnika daje vodič o promjeni poslodavca nakon šest mjeseci.

Postoje li još godišnje kvote dozvola?

Ne. Brojčane godišnje kvote ukinute su 2021. (NN 133/20). Umjesto kvota vrijede test tržišta rada, uvjeti iz čl. 99 s omjerom domaćih i stranih radnika od 20 % odnosno 10 % i ograničenje broja zahtjeva iz čl. 100.a, kako objašnjava vodič o omjeru domaćih radnika. Ne postoji ni "12-mjesečni izvještaj ministarstva" kao zamjena za kvote.

Mogu li zaposliti digitalnog nomada?

Ne na temelju tog boravka. Digitalni nomad je državljanin treće zemlje koji radi putem komunikacijske tehnologije za tvrtku koja nije registrirana u Hrvatskoj i ne obavlja poslove niti pruža usluge poslodavcima u Hrvatskoj (čl. 3 st. 1 t. 49). Privremeni boravak digitalnog nomada odobrava se na rok do 18 mjeseci, unutar kojeg se može jednom produljiti (čl. 61 st. 1), a novi zahtjev moguć je tek šest mjeseci nakon isteka (čl. 57 st. 4). Za rad kod hrvatskog poslodavca treba dozvola za boravak i rad, kao za svakog drugog radnika iz treće zemlje.

Trebate podršku pri zapošljavanju stranih radnika ili provjeru usklađenosti s novim pravilima? Humble Hunters prati izmjene propisa i pomaže poslodavcima od provjere uvjeta HZZ-a i internih postupaka do ishođenja dozvola, smještaja, tečajeva hrvatskog jezika i pripreme za inspekciju. Pregled usluga: usluge zapošljavanja.

Ovaj sadržaj je informativne naravi i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretnu pravnu situaciju savjetujte se s pravnim stručnjakom ili nas kontaktirajte za analizu slučaja.