Što se događa ako istekne radna dozvola? Postupak, kazne i kako ih izbjeći

Istekla radna dozvola (službeno: dozvola za boravak i rad) jedan je od najskupljih propusta pri zapošljavanju stranaca. Dozvola za boravak i rad istodobno je odobrenje boravka i rada (čl. 91 st. 2 Zakona o strancima, dalje: ZoS), pa radnik kojem istekne bez pravodobnog zahtjeva ne gubi samo pravo na rad nego i pravo na boravak u Hrvatskoj.

Ovaj tekst objašnjava što se točno događa kad dozvola istekne, koje kazne prijete poslodavcu i radniku, što učiniti ako je rok već propušten i kako to spriječiti. Postupak pravodobnog produljenja opisan je u vodiču Produljenje dozvole za boravak i rad, a svi iznosi kazni na jednom mjestu u članku Sankcije za nezakoniti rad stranaca 2026..

1. Rok za produljenje: najkasnije 30 dana prije isteka

Zahtjev za produljenje dozvole za istog poslodavca, istog radnika i isto zanimanje podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka važenja dozvole u policijskoj upravi ili postaji prema boravištu radnika (čl. 92 st. 1 ZoS-a). Test tržišta rada i mišljenje HZZ-a za produljenje se ne traže (čl. 97 st. 7). MUP je dužan odlučiti prije isteka važeće dozvole (čl. 92 st. 2). Žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor (st. 4).

O tome kada je zahtjev podnesen ovisi status radnika:

Radnik za kojeg je zahtjev podnesen dobiva potvrdu o podnesenom zahtjevu, čiji obrazac propisuje pravilnik (čl. 183 st. 4). Radnik iz čl. 92 st. 5 i 6 ne smatra se osobom koja nezakonito boravi (čl. 183 st. 1 t. 4).

Ako MUP ne odluči na vrijeme. Kad policijska uprava u propisanom roku ne odluči o pravodobnom zahtjevu za produljenje (čl. 92 st. 2), protiv radnika ni poslodavca ne podnosi se optužni prijedlog i ne izriče se mjera zabrane obavljanja djelatnosti (čl. 239 st. 4 i čl. 240 st. 5 ZoS-a). Zato je dokaz o datumu podnošenja zahtjeva važan dokument u dosjeu radnika.

2. Nakon isteka nema "razdoblja odgode"

Zakon o strancima ne predviđa razdoblje nakon isteka dozvole u kojem bi radnik smio ostati ili raditi bez podnesenog zahtjeva. Odredbe koje se katkad pogrešno tako tumače odnose se na druge situacije:

• Dopuštena nezaposlenost (do 3 ili 6 mjeseci, čl. 103.a) vrijedi samo unutar roka važenja dozvole, za radnika kojem je prestao radni odnos, a ne nakon što dozvola istekne.
• Zahtjev za novu dozvolu (npr. kod drugog poslodavca) radniku omogućuje ostanak do odluke samo ako je podnesen prije isteka važeće dozvole (čl. 90 st. 5).
• Promjena poslodavca obavijesti iz čl. 103.d nije moguća kad je do isteka dozvole ostalo manje od 30 dana; tada se podnosi zahtjev za novu dozvolu (čl. 103.b st. 1, čl. 103.d st. 17).

Svaki dan rada nakon isteka bez valjane osnove je rad protivan zakonu; zakon ne razlikuje jedan dan od mjesec dana, a kazne se izriču za svakog radnika.

3. Kazne za poslodavca

Poslodavcu – fizičkoj osobi prijete niži iznosi: 2.000 do 6.000 eura po radniku koji nezakonito boravi, 1.500 do 3.000 eura po radniku bez dozvole i 100 do 700 eura za zakašnjeli zahtjev za produljenje (čl. 247 i čl. 251 st. 6 t. 2).

Zabrana obavljanja djelatnosti. Ako inspektor utvrdi da je za poslodavca radio stranac bez dozvole za boravak i rad, usmenim rješenjem na zapisnik zabranjuje obavljanje djelatnosti u nadziranom objektu na 30 dana, a rješenje se izvršava pečaćenjem u roku od tri dana. Mjera se ne izvršava ako poslodavac u tom roku uplati u državni proračun 3.981,68 eura za svakog takvog radnika (čl. 240 st. 1 do 3). Žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor (st. 6).

Posljedice za buduće dozvole. Poslodavcu koji je pravomoćno sankcioniran zbog nezakonitog zapošljavanja MUP može odbiti nove zahtjeve za dozvole i ukinuti postojeće (čl. 93 st. 1 t. 8, čl. 94 st. 1 t. 9). Zahtjev se može odbiti i ako je poslodavac na popisu poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad, što je ujedno zapreka za pozitivno mišljenje HZZ-a (čl. 93 st. 1 t. 8, čl. 99 st. 1 t. 9).

Neprijavljeni rad je zaseban prekršaj. Ako radnik nakon isteka dozvole radi neprijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, to je zaseban prekršaj prema propisima o obveznim osiguranjima, koji ne zamjenjuje kazne iz Zakona o strancima. Prijave i odjave s osiguranja nadzire inspekcija rada (čl. 24 st. 2 Zakona o Državnom inspektoratu).

4. Posljedice za radnika

• Novčana kazna: za rad bez dozvole 1.000 do 2.000 eura (čl. 250 st. 1 ZoS-a), za nezakonit boravak 100 do 1.000 eura (čl. 253 st. 2); kad policija utvrdi rad bez dozvole, podnosi optužni prijedlog ili izdaje prekršajni nalog protiv radnika (čl. 240 st. 4)
• Rješenje o povratku: radnik koji nezakonito boravi dužan je bez odgađanja napustiti Hrvatsku (čl. 183 st. 2); rješenjem o povratku određuje se rok za dragovoljni odlazak, u pravilu od 7 do 30 dana (čl. 184 st. 3)
• Protjerivanje i zabrana ulaska: radnik koji ne napusti EGP u određenom roku protjerat će se, a zbog nezakonitog boravka može se protjerati i u drugim slučajevima (čl. 190); zabrana ulaska i boravka u EGP-u i Švicarskoj tada traje od tri mjeseca do pet godina (čl. 192 st. 6 i 9)
• Nova dozvola iz Hrvatske nije moguća: zahtjev za dozvolu za boravak i rad za stranca koji nezakonito boravi odbacuje se (čl. 90 st. 2)
• Neisplaćena plaća: prije rješenja o povratku ili protjerivanju radnik koji je nezakonito boravio i radio obavještava se o mogućnosti naknade plaće s doprinosima i o mogućnosti tužbe protiv poslodavca (čl. 197)

Zakon o strancima ne propisuje da radnik zbog isteka dozvole gubi već ostvarena razdoblja mirovinskog osiguranja.

5. Što učiniti ako je dozvola već istekla

Ako otkrijete da je radniku dozvola istekla, postupite odmah:

1. Zaustavite rad radnika dok mu status nije riješen; svaki daljnji dan rada povećava rizik iz čl. 247 ZoS-a.
2. Provjerite točan datum isteka i je li zahtjev za produljenje ipak podnesen. Ako je podnesen prije isteka, radnik ima potvrdu o podnesenom zahtjevu i smije ostati u Hrvatskoj do odluke (čl. 92 st. 5 i 6); smije li raditi, ovisi o tome je li zahtjev podnesen u roku od 30 dana (vidi tablicu u odjeljku 1).
3. Ako zahtjev nije podnesen: produljenje više nije moguće, jer zakon predviđa produljenje samo važeće dozvole (čl. 92 st. 1 i 6). Zahtjev za novu dozvolu u Hrvatskoj bio bi odbačen (čl. 90 st. 2), pa radnik mora napustiti Hrvatsku, a poslodavac pokreće novi postupak iz čl. 97 (test tržišta rada ako je potreban, novi zahtjev, za radnika iz viznog režima i nova viza D). MUP o novom zahtjevu odlučuje najkasnije u roku od 90 dana, uz moguće produljenje za 30 dana (čl. 91 st. 8 i 9).
4. Obavijestite policiju. Pravne i fizičke osobe dužne su bez odgađanja obavijestiti policijsku upravu ako znaju da stranac nezakonito boravi ili radi (čl. 201 st. 1), a o prestanku ugovora o radu poslodavac obavještava policiju u roku od 5 radnih dana (čl. 95 st. 1).
5. Riješite radni odnos i osiguranje. S pravnikom dogovorite status ugovora o radu, a nakon prestanka radnog odnosa odjavite radnika s osiguranja (HZMO: u roku od 24 sata od prestanka) i isplatite sve dospjele plaće.
6. Dokumentirajte sve korake i datume te zatražite pravni savjet prije razgovora s inspekcijom.

6. Kako spriječiti istek dozvole: sustav praćenja

Prevencija je jeftinija od reakcije. Sustav koji preporučujemo poslodavcima s više stranih radnika:

• središnja evidencija svih dozvola s datumom isteka, datumom kad zahtjev najkasnije mora biti podnesen (30 dana prije isteka) i datumom podnošenja
• podsjetnici 120, 90 i 60 dana prije isteka, kako bi zahtjev bio podnesen znatno prije zakonskog roka od 30 dana
• jedna imenovana osoba odgovorna za praćenje rokova i njezin zamjenik za vrijeme odsutnosti
• tromjesečna provjera statusa svih stranih radnika (dozvola, potvrda, prijavljeno boravište)
• od 4. lipnja 2027. za radnike koji u Hrvatskoj borave najmanje godinu dana: dokaz o ispitu iz hrvatskog jezika na razini A1.1 spreman prije podnošenja zahtjeva za produljenje (čl. 92.a st. 6; trošak ispita snosi poslodavac, st. 3); ispit provode ustanove s popisa MZOM-a, među njima Ustanova za obrazovanje odraslih Matura Plus, članica Humble grupe, u svom sjedištu u Vinkovcima (tečaj hrvatskog jezika)
• ako radnik namjerava promijeniti poslodavca, to treba riješiti prije zadnjih 30 dana važenja dozvole (čl. 103.d st. 17)

7. Ilustrativni primjer: cijena jednog propuštenog roka

Primjer je izmišljen i služi samo za prikaz zakonskih raspona. Pretpostavimo da je trgovačkom društvu jednom radniku dozvola istekla prije tri tjedna, zahtjev za produljenje nije podnesen, a radnik je nastavio raditi. Inspekcija to utvrdi u nadzoru.

Konačni iznos kazne u zakonskom rasponu određuje tijelo koje odlučuje o prekršaju. Uz to radnik mora napustiti Hrvatsku, a poslodavac ga može ponovno zaposliti tek novim postupkom.

Često postavljana pitanja

Je li dovoljan jedan dan rada nakon isteka da bi to bio prekršaj? Da. Zakon o strancima ne razlikuje dan od mjesec dana: rad nakon isteka bez valjane osnove je rad protivan zakonu, a kazne iz čl. 247 izriču se za svakog radnika. Jedina zaštita je zahtjev za produljenje podnesen najkasnije 30 dana prije isteka (čl. 92 st. 1 i 5).

Koje su kazne i po kojem zakonu? Kazne za poslodavca propisuje čl. 247 ZoS-a: 10.000 do 20.000 eura po radniku koji nezakonito boravi i 5.000 do 15.000 eura po radniku bez dozvole za pravnu osobu, uz kazne za odgovornu osobu. Za zakašnjeli zahtjev za produljenje kazna je 500 do 1.500 eura (čl. 251 st. 4 t. 2). Radniku prijeti 1.000 do 2.000 eura za rad bez dozvole (čl. 250 st. 1). Članak 222 ZoS-a, koji se ponegdje navodi, uređuje naknadu troškova prisilnog udaljenja, a ne kazne.

Je li blokada poslovnog računa nova sankcija? Nije. Prema čl. 99 st. 1 t. 8 ZoS-a, za pozitivno mišljenje HZZ-a poslodavcu u posljednjih šest mjeseci račun ne smije biti blokiran dulje od 30 dana u kontinuitetu. To je uvjet za nove dozvole, a ne kazna za istek dozvole. Za produljenje kod istog poslodavca u istom zanimanju mišljenje HZZ-a se ne traži (čl. 97 st. 7).

Mogu li produljenjem retroaktivno ispraviti istekao status? Ne. Zakon predviđa produljenje samo dozvole koja još vrijedi (čl. 92 st. 1 i 6). Nakon isteka zahtjev za novu dozvolu za radnika koji nezakonito boravi odbacuje se (čl. 90 st. 2), pa se postupak pokreće iz inozemstva.

Vrijedi li rok MUP-a od 90 dana i za produljenje? Rok od najviše 90 dana (uz moguće produljenje za 30 dana) propisan je za zahtjeve za izdavanje dozvole iz čl. 97 i uključuje test tržišta rada (čl. 91 st. 8 i 9). Za produljenje vrijedi posebno pravilo: MUP mora odlučiti prije isteka važeće dozvole (čl. 92 st. 2). Ako to ne učini, a zahtjev je podnesen na vrijeme, protiv poslodavca i radnika ne pokreće se prekršajni postupak (čl. 239 st. 4).

Trebate stručnu podršku? Humble Hunters prati rokove dozvola vaših radnika i vodi postupke produljenja i novog zapošljavanja, kroz usluge zapošljavanja i posredovanje pri zapošljavanju.