Što se događa ako istekne radna dozvola? Procedure, kazne i kako ih izbjeći

Istekla radna dozvola jedno je od najosjetljivijih compliance rizika pri zapošljavanju stranaca. Poslodavci koji propuste pravovremenu obnovu izlažu se visokim kaznama, a radnici riskiraju protjerivanje i zabrane ponovnog ulaska u RH.

Ovaj tekst objašnjava što se točno događa kada radna dozvola istekne, koji su pravni mehanizmi i — što je najvažnije — kako to spriječiti.

1. Zakon je jasan: rad bez dozvole je nezakonit

Prema Zakonu o strancima i Zakonu o radu, zapošljavanje stranca koji nema valjanu radnu dozvolu (ili drugi zakoniti osnov za rad) smatra se nezakonitim. To vrijedi čak i ako je radnik godinama legalno radio kod istog poslodavca — dan nakon isteka dozvole, rad postaje ilegalan.

Važno je razlikovati: privremeni boravak (dozvola boravka) i radna dozvola/jedinstvena dozvola su odvojeni dokumenti — ali u praksi su često objedinjeni u jedinstvenoj dozvoli. Provjera i jednog i drugog je obavezna.

2. Kazne za poslodavca — razdvojeni pravni temelji

Inspekcija rada kod utvrđenog rada stranog radnika bez valjane dozvole može istovremeno primijeniti dva odvojena pravna temelja, koji se kumuliraju:

• **Rad bez valjane dozvole — Zakon o strancima, čl. 222** (NN 133/20 + kasnije izmjene): kazna **6.630–39.820 EUR po radniku** za pravnu osobu + zabrana zapošljavanja stranaca 1–5 god.
• **Neprijavljivanje na HZMO/HZZO — Zakon o doprinosima** (NN 84/08 + kasnije izmjene): kazna do **~10.000 EUR** za pravnu osobu + nalog za **retroaktivnu uplatu doprinosa** (s kamatama) za cijeli period rada bez prijave
• **Neplaćanje minimalnih radnih standarda — Zakon o radu** (NN 93/14 + kasnije izmjene, posljednje NN 151/22): kazna do 13.270 EUR + nalog za isplatu dugovanog iznosa

Odgovorna fizička osoba (direktor, HR manager) može osobno biti kažnjena iznosom od 660 do 3.980 EUR po čl. 222 ZoS za prekršaj nezakonitog rada; po Zakonu o doprinosima dolazi i odvojena prekršajna odgovornost. Bitno: raniji blogovi koji su sve kazne svaljivali pod čl. 222 ZoS bili su tehnički netočni — propust prijave na obvezna osiguranja nije isti prekršaj kao rad bez dozvole, iako se u praksi često događaju paralelno i sankcije se zbrajaju.

3. Posljedice za radnika

Za radnika čija je dozvola istekla posljedice su ozbiljne:

• Nezakonit boravak — može biti stavljen u pritvor i deportiran
• Zabrana ponovnog ulaska u RH (i Schengen zonu) od 1 do 5 godina
• Mogući gubitak svih nakupljenih prava (mirovinski bodovi, bolovanja)
• U slučaju aktivnosti u EU: upis u SIS (Schengen Information System) koji otežava kretanje unutar EU

Dobra vijest: ako radnik sam otkrije da mu je dozvola istekla i odmah se javi MUP-u te pokrene obnovu, sankcije su obično blaže nego u slučaju kada to otkrije inspekcija. Proaktivnost se isplati.

4. Što napraviti ako je dozvola već istekla

Ako otkrijete da radniku radna dozvola istekla — odmah zaustavite rad i slijedite ove korake:

1. 1Privremeno uklonite radnika s radnog mjesta dok se ne regulira status
2. 2Kontaktirajte MUP radi hitnog postupka reguliranja statusa
3. 3Angažirajte pravnog savjetnika ili agenciju za strance
4. 4Prikupite dokumentaciju za obnovu i predajte što hitnije
5. 5Dokumentirajte sve korake (pokazuje dobru volju u slučaju inspekcije)

Ovisno o situaciji, moguće je izdavanje privremene dozvole boravka za potrebe dovršetka postupka obnove. Ovo nije garantirano, ali pravovremena reakcija povećava šanse.

5. Kako SPRIJEČITI istek dozvole — sustav praćenja

Prevencija je daleko bolja od reakcije. Evo sustava koji preporučujemo svim HR odjelima s više od 5 stranih radnika:

• Centralizirana evidencija svih dozvola u spreadsheet-u ili HR softveru s datumima isteka
• Automatski podsjetnici 90, 60 i 30 dana prije isteka — putem emaila ili HR sustava
• Imenovanje odgovorne osobe (HR compliance officer) za praćenje statusa dozvola
• Tromjesečna interna revizija statusa svih stranih radnika
• Suradnja s agencijom koja proaktivno prati vaš portfolio radnika

6. Primjer iz prakse: Cijena jednog propuštenog roka

Srednja hrvatska tvrtka u građevinskom sektoru imala je 12 stranih radnika. Jednom radniku istekla je dozvola 3 tjedna ranije jer je HR kolega bio na bolovanju i nitko nije primijetio. Inspekcija rada najavila nenajavljen posjet i pronašla radnika bez valjane dozvole.

Rezultat: kazna 8.000 EUR, nalog za retroaktivnu uplatu doprinosa za period bez dozvole, privremena zabrana dovođenja novih radnika 12 mjeseci. Ukupan financijski gubitak: procijenjen na 40.000+ EUR kada se uračuna propuštena poslovna aktivnost zbog zabrane.

Godišnji HR software s automatiziranim praćenjem koštao bi otprilike 500 EUR.

Trebate stručnu podršku pri zapošljavanju stranaca? Humble Hunters prati sve zakonske promjene i brine se da vaš proces bude potpuno usklađen s hrvatskim propisima.

Često postavljana pitanja

Što točno znači "rad bez dozvole" — i je li dovoljan jedan dan rada nakon isteka? Po Zakonu o strancima (NN 133/20 + kasnije izmjene) i paketu izmjena izglasanom u Saboru 15.5.2026. (čeka se objava u NN), rad bez valjane jedinstvene dozvole je prekršaj već prvog dana nakon isteka. Inspekcija rada ne razlikuje "samo jedan dan" od "mjesec dana" — pravna kvalifikacija je ista. Zato je sustav ranog upozorenja 90–120 dana prije isteka jedina sigurna prevencija.

Koje su točne kazne i po kojem zakonu? Sankcije se primjenjuju po dva odvojena temelja koja se kumuliraju: (1) Zakon o strancima, čl. 222 — rad bez dozvole 6.630–39.820 EUR po radniku za pravnu osobu, 660–3.980 EUR za odgovornu fizičku osobu; (2) Zakon o doprinosima (NN 84/08 + kasnije izmjene) — neprijavljivanje na HZMO/HZZO do ~10.000 EUR plus retroaktivna uplata doprinosa. Po Zakonu o radu (čl. o minimalnim standardima, NN 151/22) dodatno do 13.270 EUR. RH koristi euro od 1.1.2023., pa su svi iznosi već u EUR.

Je li blokada poslovnog računa nova sankcija MUP-a? Ne — to je česta zabuna iz medijskih natuknica. Po paketu izmjena izglasanom u Saboru 15.5.2026. (čeka se objava u NN), blokada poslovnog računa funkcionira kao preduvjet: poslodavac koji je u zadnjih 6 mjeseci imao kumulativnu blokadu računa dulju od 30 dana ne može dobiti novu dozvolu za boravak i rad. To je administrativni filter pri obradi zahtjeva, ne novčana sankcija koju MUP izriče uz kaznu za nezakoniti rad.

Mogu li produljenjem ispraviti istekao status retroaktivno? Ne. Zahtjev za produljenje jedinstvene dozvole može se podnijeti samo dok je dozvola još valjana (preporuka: 60–90 dana prije isteka). Po isteku se podnosi novi zahtjev za jedinstvenu dozvolu (uz pripadajuće obrasce iz Pravilnika NN 43/2026 — Obrazac 17a za smještaj, čl. 27, i Obrazac 18a za zdravstveni status, čl. 5), a u međuvremenu radnik ne smije raditi. Iznimno, MUP može na obrazloženi zahtjev izdati privremenu potvrdu o reguliranju statusa — to nije pravo, već diskrecija.

Vrijedi li 90-dnevni rok MUP-a i za hitne slučajeve obnove? Da. Rok od 90 dana (paket izmjena ZoS-a izglasan u Saboru 15.5.2026.; primjena po objavi u NN) primjenjuje se i kod produljenja dozvole — što je upravo razlog zašto je sustav ranog upozorenja 90–120 dana prije isteka kritičan. Hitnih iznimaka u standardnoj proceduri više nema.