Porezni tretman stranih radnika u Hrvatskoj: porez, doprinosi i primjer obračuna plaće

Strani radnik s dozvolom za boravak i rad prima plaću koja se oporezuje i opterećuje doprinosima po istim pravilima kao plaća domaćeg radnika. Poslodavac pri svakoj isplati obračunava, obustavlja i uplaćuje predujam poreza na dohodak (čl. 24 Zakona o porezu na dohodak, dalje: ZPD) i doprinose. Razlike nastaju u nekoliko točaka koje HR i računovodstvo moraju poznavati: porezna rezidentnost, osobni odbitak, stope prema gradu ili općini radnika i ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Uredan obračun i isplata plaće nisu samo porezno pitanje. MUP može ukinuti dozvolu za boravak i rad ako se provjerom u Poreznoj upravi ili Središnjem registru osiguranika utvrdi da poslodavac ne isplaćuje plaću i/ili doprinose (čl. 94 st. 1 t. 6 Zakona o strancima, dalje: ZoS), a podmirene obveze po osnovi javnih davanja uvjet su za pozitivno mišljenje HZZ-a za svaku novu dozvolu (čl. 99 st. 1 t. 3 ZoS-a). Pregled novčanih kazni za nezakonito zapošljavanje nalazi se u članku Sankcije za nezakoniti rad stranaca 2026.

Ovaj vodič objašnjava temeljne porezne pojmove i donosi primjer obračuna plaće. Za konkretan slučaj uvijek konzultirajte poreznog savjetnika ili knjigovođu.

1. Rezident ili nerezident: temeljna porezna razlika

Rezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište (čl. 3 ZPD-a). Rezident se oporezuje po načelu svjetskog dohotka, odnosno na dohodak ostvaren u tuzemstvu i u inozemstvu, a nerezident samo na dohodak ostvaren u Hrvatskoj (čl. 6 ZPD-a).

Opći porezni zakon (dalje: OPZ) oba pojma definira za porezne svrhe (čl. 43):

• prebivalište porezni obveznik ima ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine; boravak u stanu nije obvezan (st. 1)
• uobičajeno boravište ima u mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima iz kojih se može zaključiti da ondje ne boravi samo privremeno; uobičajenim boravištem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine, a kratkotrajni prekidi koji ne traju dulje od godine dana nisu važni (st. 5)

Radnik koji u Hrvatskoj živi i radi na temelju višemjesečne ili višegodišnje dozvole najčešće će ispuniti uvjet od 183 dana. Od kojeg datuma ga tretirati kao rezidenta te kako postupiti s radnikom koji ostaje kraće (primjerice sezonski radnik do 90 dana), provjerite s Poreznom upravom ili poreznim savjetnikom. Ako tijekom iste godine rezident postane nerezident ili obratno, porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojem je osoba bila rezident odnosno nerezident (čl. 7 st. 2 ZPD-a).

Zakon o strancima jamči radniku s dozvolom za boravak i rad jednako postupanje kao s hrvatskim državljanima u pogledu poreznih olakšica, u mjeri u kojoj se radnik smatra rezidentom u porezne svrhe (čl. 138 st. 1 t. 6 ZoS-a); za sezonske radnike isto pravilo propisuje čl. 108 st. 1 t. 9 ZoS-a.

2. Doprinosi za obvezna osiguranja

Strani radnik zaposlen kod hrvatskog poslodavca osiguran je u obveznom mirovinskom i zdravstvenom osiguranju. Prijava na oba osiguranja uvjet je da uopće smije početi raditi (čl. 91 st. 6 ZoS-a). Stope su iste kao za domaće radnike:

Olakšica za niže plaće: osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje (I. stup) umanjuje se za 300 eura ako ukupna mjesečna bruto plaća iznosi do 700 eura, a za iznos 0,5 × (1.300 − bruto plaća) ako bruto plaća iznosi od 700,01 do 1.300 eura (čl. 21.a st. 1 i 2 Zakona o doprinosima). Za utvrđivanje prava iz mirovinskog osiguranja koristi se osnovica bez tog umanjenja (st. 7), pa olakšica ne umanjuje osnovicu za radnikovu buduću mirovinu.

Što radnik dobiva prijavom na osiguranja (zdravstvena zaštita, bolovanje, mirovina, obitelj), objašnjavamo u vodiču Socijalno osiguranje i zdravstvena zaštita stranih radnika.

3. Porez na dohodak: stope, prag i osobni odbitak

Prag. Godišnji porez na dohodak plaća se po nižoj stopi na poreznu osnovicu do 60.000 eura, a po višoj stopi na dio iznad toga iznosa (čl. 19 ZPD-a). Pri mjesečnom obračunu plaće (predujam poreza) niža stopa primjenjuje se na mjesečnu poreznu osnovicu do 5.000 eura, a viša na dio iznad 5.000 eura (čl. 24 st. 3 ZPD-a). Prag od 60.000 eura i osnovni osobni odbitak od 600 eura vrijede od 1. siječnja 2025. (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, NN 152/2024; ranije 50.400 eura i 560 eura).

Stope. Visinu poreznih stopa određuje odlukom predstavničko tijelo grada ili općine, u zakonskim granicama (čl. 19.a st. 1 i 2 ZPD-a):

Ako grad ili općina ne donese odluku u propisanom roku, primjenjuju se stope od 20 % i 30 % (čl. 19.a st. 5 ZPD-a). Primjer: Grad Zagreb primjenjuje 23 % i 33 % od 1. ožujka 2025. (Odluka objavljena u NN 28/2025). Odluke gradova i općina objavljuju se u Narodnim novinama i na mrežnim stranicama Porezne uprave (čl. 19.a st. 3 i 4 ZPD-a). Prirez na porez na dohodak ukinut je od 2024.

Pri obračunu primijenite stopu grada ili općine u kojoj radnik ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište, ne sjedište poslodavca (mjesna određenost fizičke osobe, čl. 42 st. 1 OPZ-a; pripadnost općini/gradu upisuje se u poreznu karticu, čl. 26 st. 1 ZPD-a). Za radnike s prebivalištem i boravištem na području jedinica razvrstanih u I. skupinu prema stupnju razvijenosti i na području Grada Vukovara predujam se umanjuje za 50 % (čl. 24 st. 5 ZPD-a).

Osobni odbitak. Osnovni osobni odbitak iznosi 600 eura za svaki mjesec (čl. 14 st. 1 ZPD-a). Rezident ga može uvećati za uzdržavane članove uže obitelji (300 eura), djecu (prvo dijete 300 eura, drugo 420 eura, treće 600 eura i dalje prema koeficijentima) i invalidnost (čl. 14 st. 3 ZPD-a). Nerezident ima pravo na osnovni osobni odbitak za mjesece u kojima ostvaruje dohodak u Hrvatskoj (čl. 16 st. 1 ZPD-a); uvećanje za uzdržavane članove zakon nerezidentu omogućuje samo iznimno, za rezidente drugih država EU-a i EGP-a uz posebne uvjete (čl. 16 st. 3), pa ga nerezident iz treće zemlje ne ostvaruje.

Porezna kartica. Osobni odbitak i pripadnost općini ili gradu priznaju se isključivo na temelju porezne kartice koju Porezna uprava elektronički dostavlja poslodavcu na njegov zahtjev i uz suglasnost radnika (čl. 26 st. 1 i 2 ZPD-a). Svaku promjenu prebivališta, uobičajenog boravišta ili uzdržavanih članova radnik prijavljuje Poreznoj upravi u roku od 30 dana, putem poslodavca, sustava e-Građani ili ispostave (čl. 26 st. 4), a poslodavac je primjenjuje od sljedeće isplate (st. 5).

Mladi radnici. Godišnji porez umanjuje se osobama do 25 godina za 100 %, a osobama od 26 do 30 godina za 50 % porezne obveze obračunane po nižoj stopi na plaću (čl. 46 st. 2 ZPD-a).

4. Primjer obračuna plaće (Grad Zagreb, 2026.)

Primjer je ilustrativan. Pretpostavke: radnik ima prebivalište odnosno boravište u Gradu Zagrebu (stope 23 % / 33 %), osiguran je u I. i II. mirovinskom stupu, koristi samo osnovni osobni odbitak od 600 eura, bez dodataka, naknada, primitaka u naravi i bez umanjenja poreza za mlade. Iznosi su u eurima, zaokruženi na cent. Minimalna bruto plaća za 2026. iznosi 1.050 eura (Uredba o visini minimalne plaće za 2026., NN 132/2025).

Za usporedbu: kod istih bruto iznosa u općini koja nije donijela odluku o stopama (20 %) porez bi iznosio 51,75 odnosno 120,00 eura, a neto plaća 807,00 odnosno 1.080,00 eura, dakle 7,76 odnosno 18,00 eura više nego u Zagrebu.

Na što još paziti pri obračunu:

• Plaća stranog radnika ne smije biti manja od plaće zaposlenih u Hrvatskoj u istom ili sličnom zanimanju (čl. 97 st. 9 i čl. 98 st. 3 ZoS-a) ni od minimalne plaće.
• Kad poslodavac osigurava smještaj ili posreduje u njemu, najamnina smije iznositi najviše 30 % neto plaće i ne smije se automatski ustegnuti iz plaće (čl. 103.f st. 3 ZoS-a; čl. 49 Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja, kako ga mijenja NN 43/2026). Više: Najamnina stranih radnika i pravilo 30 % neto plaće.
• Pogodnosti koje poslodavac daje radniku, uključujući korištenje zgrada, ZPD smatra primicima u naravi (čl. 21 st. 3 ZPD-a). Je li besplatan ili subvencioniran smještaj u konkretnom slučaju oporeziv, provjerite s knjigovođom.
• Ukupni trošak plaće iz tablice ne uključuje druge troškove zapošljavanja (smještaj, pristojbe, prijevoz).

5. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Porezna uprava objavljuje popis ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji su u primjeni; na dan 2. listopada 2026. na popisu je više od 70 država. Za deset država s najviše izdanih dozvola za boravak i rad u 2025. (MUP) stanje je sljedeće:

Ugovor određuje koja država smije oporezivati pojedinu vrstu dohotka i kako se izbjegava dvostruko oporezivanje; što konkretan ugovor znači za plaću radnika, piše u njegovu tekstu (poveznica na svaki ugovor nalazi se na popisu Porezne uprave). Za radnike iz država bez ugovora u Hrvatskoj se primjenjuju samo hrvatski propisi, a porezne obveze u matičnoj državi uređuju propisi te države.

6. Praktični savjeti za HR i računovodstvo

• Pri svakom novom zapošljavanju utvrdite i dokumentirajte adresu prebivališta ili boravišta radnika i njegovu poreznu rezidentnost: o tome ovise osobni odbitak i stopa poreza.
• Zatražite poreznu karticu prije prve isplate plaće (čl. 26 ZPD-a).
• Pri promjeni adrese radnika unutar Hrvatske provjerite poreznu karticu i primijenite stopu novog grada ili općine od sljedeće isplate.
• Plaću isplaćujte na vrijeme. Ako plaća nije isplaćena odmah po dospijeću, radnik može promijeniti poslodavca i prije isteka šest mjeseci (čl. 103.d st. 2 ZoS-a), a neisplata plaće ili doprinosa razlog je zbog kojeg MUP može ukinuti dozvolu (čl. 94 st. 1 t. 6 ZoS-a).
• Objasnite radniku platnu listu na jeziku koji razumije; nejasnoće oko neto iznosa čest su izvor nezadovoljstva.
• Surađujte s računovodstvenim servisom koji ima iskustva sa stranim radnicima (rezidentnost, porezne kartice, primici u naravi).
• Isplatne liste čuvajte najmanje šest godina, a analitičku evidenciju o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi trajno (čl. 10 st. 2 Zakona o računovodstvu). Rokove čuvanja ostale dokumentacije donosi vodič GDPR i podaci stranih radnika.

Trebate stručnu podršku pri zapošljavanju stranaca? Humble Hunters prati zakonske promjene i pomaže da vaš postupak bude usklađen s hrvatskim propisima.