Sankcije za nezakoniti rad stranaca 2026.: kazne, zabrana djelatnosti i kaznena djela

Mnogi poslodavci nezakoniti rad stranca smatraju običnim prekršajem: kazna, plaćanje i kraj. Posljedice su zapravo slojevite. Zakon o strancima (ZoS) propisuje novčane kazne posebno za poslodavca, odgovornu osobu, korisnika kod ustupanja i samog radnika. Inspektor uz to može na licu mjesta zabraniti rad u objektu na 30 dana. Pravomoćna kazna kasnije otežava ili onemogućuje nove dozvole, a u najtežim slučajevima primjenjuje se Kazneni zakon.

Ovaj vodič navodi iznose onako kako su propisani u zakonu, po radniku gdje to zakon izričito kaže. Iznosi u čl. 247 nisu se mijenjali od 15. ožujka 2025. (NN 40/2025), a izmjene u NN 55/2026, na snazi od 4. lipnja 2026., dodale su nove prekršaje za rad izvan dopuštenih policijskih uprava i kaznu za odgovornu osobu u korisniku. Kako teče sam nadzor, opisano je u članku Inspekcija rada i strani radnici, a postupak kod istekle dozvole u članku Što se događa ako istekne radna dozvola.

1. Što je nezakoniti rad stranog radnika

Državljanin treće zemlje smije raditi, a poslodavac ga smije zaposliti ili koristiti njegov rad samo na jednoj od osnova iz čl. 88 st. 1 ZoS-a: na temelju dozvole boravka (dozvole za boravak i rad), na temelju dozvole boravka i pozitivnog mišljenja HZZ-a kod promjene korisnika, zanimanja ili poslodavca i dodatnog rada, na temelju potvrde ako je riječ o sezonskom radniku do 90 dana, na temelju potvrde o prijavi rada ili bez dozvole u slučajevima koje zakon izričito propisuje (čl. 89). S radom se smije početi na temelju potvrde uručene poslodavcu ili podnesenog zahtjeva za izradu dozvole boravka, i to samo ako je radnik prijavljen na zdravstveno i mirovinsko osiguranje (čl. 91 st. 6).

Tipične situacije nezakonitog rada su:

• Rad bez dozvole: radnik počne raditi prije uručenja potvrde ili prije prijave na osiguranje, ili radi na temelju kratkotrajnog boravka (vize ili bezviznog ulaska), koji sam po sebi nije osnova za rad.
• Rad nakon isteka dozvole: ako je zahtjev za produljenje podnesen najkasnije 30 dana prije isteka, radnik smije ostati i raditi do izvršnosti odluke; ako je podnesen kasnije, ali prije isteka, smije ostati, ali zakon ne kaže da smije i raditi (čl. 92 st. 5 i 6).
• Rad izvan potvrde: kod poslodavca ili korisnika koji nisu navedeni u potvrdi, na poslovima koji u njoj nisu navedeni, kod novog poslodavca prije pozitivnog mišljenja HZZ-a (čl. 103.d st. 6) ili na području policijskih uprava u kojima zanimanje nije deficitarno ili u kojima nije proveden test tržišta rada (čl. 88 st. 10 do 17). Isti poslodavac smije radnika rasporediti u sve svoje poslovne objekte, u skladu s ugovorom o radu i unutar tih teritorijalnih granica (čl. 88 st. 18).
• Zapošljavanje stranca koji nezakonito boravi u RH (čl. 88 st. 5), najteži oblik.

Više o pravilnom postupku kod promjene poslodavca nalazi se u članku Promjena poslodavca za stranog radnika, a o teritorijalnim ograničenjima u članku Deficitarna zanimanja po policijskim upravama.

2. Novčane kazne za poslodavca i korisnika (čl. 247 ZoS-a)

Kazne izriče prekršajni sud ili se izdaje prekršajni nalog (čl. 239 st. 3). Stvarni iznos određuje se unutar zakonskog raspona. Izmjenama iz NN 55/2026 u čl. 247 dodan je novi stavak 7, pa su dotadašnji stavci 7 do 10 postali stavci 8 do 11.

Kad je poslodavac agencija za privremeno zapošljavanje, kažnjava se i korisnik kojem je radnik ustupljen:

Za odgovornu osobu u poslodavcu (st. 4 i 5) zakon ne navodi "za svakog državljanina treće zemlje", za razliku od st. 7 za odgovornu osobu u korisniku. Kako sud odmjerava kaznu odgovornoj osobi kad je riječ o više radnika, provjerite s odvjetnikom. I kad radnike angažirate putem ustupanja radnika, korisnik odgovara za to da je naveden u potvrdi i da radnik radi samo na poslovima i području koji su u njoj navedeni.

3. Ostali prekršaji poslodavca (čl. 251 ZoS-a)

Uz kazne za sam nezakonit rad, čl. 251 kažnjava propuštene rokove i obveze vezane uz dozvolu:

Ako je poslodavac dva ili više puta kažnjen zbog neprimjerenog smještaja, to je razlog za odbijanje novih dozvola (čl. 93 st. 1 t. 13). Pravila o smještaju objašnjena su u članku Smještaj stranih radnika 2026. (NN 43/2026).

4. Kazne za radnika (čl. 250 ZoS-a)

Kaznu plaća i sam radnik. Kad policija utvrdi da je stranac radio bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, protiv njega podnosi optužni prijedlog ili izdaje prekršajni nalog i o tome obavještava inspekciju (čl. 240 st. 4).

• 1.000 do 2.000 eura: radi bez dozvole boravka, bez dozvole boravka i pozitivnog mišljenja HZZ-a, kao sezonski radnik do 90 dana bez potvrde ili bez potvrde o prijavi rada (st. 1)
• 700 do 1.700 eura: radi kod poslodavca ili korisnika koji nisu navedeni u potvrdi ili za kojeg nije dano pozitivno mišljenje HZZ-a (st. 2)
• 500 do 1.500 eura: radi na poslovima koji nisu navedeni u potvrdi ili na području policijskih uprava u kojima zanimanje nije deficitarno ili nije proveden test tržišta rada (st. 4)

Radniku koji nije platio izrečenu kaznu ili krši pravila o ulasku, boravku ili radu MUP može odbiti dozvolu (čl. 93 st. 1 t. 6 i 7), a dozvolu mu može i ukinuti ako radi na drugim poslovima, za drugog poslodavca ili izvan dopuštenog područja (čl. 94 st. 1 t. 4 i 5).

5. Primjer izračuna: pet radnika bez dozvole

Primjer je ilustrativan. Pretpostavka: inspekcija kod poslodavca – pravne osobe utvrdi da pet državljana trećih zemalja radi bez dozvole za boravak i rad.

• Pravna osoba: od 5 × 5.000 do 5 × 15.000 eura, dakle 25.000 do 75.000 eura (čl. 247 st. 2). Da su svih pet radnika nezakonito boravili u RH: 50.000 do 100.000 eura (st. 1).
• Odgovorna osoba: 2.000 do 6.000 eura (st. 5); vidi napomenu u odjeljku 2 o broju radnika.
• Zabrana obavljanja djelatnosti: objekt se zatvara na 30 dana, osim ako poslodavac u tri dana uplati 5 × 3.981,68 = 19.908,40 eura (čl. 240).
• Ako su radnici ustupljeni: korisnik – pravna osoba dodatno 25.000 do 75.000 eura, a odgovorna osoba u korisniku 7.500 do 15.000 eura (čl. 247 st. 6 i 7).
• Radnici: svaki 1.000 do 2.000 eura (čl. 250 st. 1).

Iznosi "do 199.100 eura za pet radnika" ili "prosječna kazna 12.000 do 18.000 eura po radniku" nemaju osnovu: gornja granica za rad bez dozvole je 15.000 eura po radniku. Uz kazne dolaze posljedice za buduće dozvole iz odjeljka 7.

6. Zabrana obavljanja djelatnosti 30 dana (čl. 240 ZoS-a)

Ovo je mjera koju poslodavci osjete najbrže, jer se izriče tijekom samog nadzora:

• Inspektor koji utvrdi da je za poslodavca ili korisnika (kad je poslodavac agencija) radio stranac protivno obvezi ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, usmenim rješenjem u zapisniku zabranjuje obavljanje djelatnosti u nadziranom poslovnom objektu odnosno prostoru na 30 dana. Kod poslodavaca koji zastupaju ili posreduju za digitalne radne platforme zabrana vrijedi na svim takvim platformama (st. 1).
• Rješenje se izvršava pečaćenjem prostorija, postrojenja i opreme u roku od tri dana od izricanja (st. 2).
• Mjera se neće izvršiti, a rješenje će se ukinuti, ako poslodavac u tri dana od izricanja inspektoru dostavi dokaz o uplati 3.981,68 eura za svakog takvog radnika u državni proračun (st. 3).
• Mjera se ne izriče ako policijska uprava u propisanom roku nije odlučila o određenim zahtjevima, među kojima su zahtjevi za produljenje privremenog boravka, dozvole za boravak i rad i sezonske dozvole (st. 5, uz upućivanje na čl. 62 st. 3, 92 st. 2, 106 st. 6 i 115 st. 2).
• Žalba nije dopuštena, može se pokrenuti upravni spor (st. 6). Za vrijeme pečaćenja poslodavac može pisano zatražiti privremeno otpečaćenje radi izuzimanja pokvarljivih namirnica i sprječavanja štete (st. 7).

7. Posljedice za buduće i postojeće dozvole

Zakon ne propisuje "zabranu zapošljavanja stranaca od 1 do 5 godina" ni stupnjevanje po težini prekršaja. Propisuje sljedeće osnove, a većina ih je diskrecijska (zakon kaže "može"):

• MUP može odbiti zahtjev za dozvolu ako je poslodavac na popisu poslodavaca s neprijavljenim radom i/ili je pravomoćno sankcioniran zbog nezakonitog zapošljavanja (čl. 93 st. 1 t. 8); ako je pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja ili opće sigurnosti ili su mu pravomoćno izrečene sankcije za najteže prekršaje protiv radnih odnosa ili sankcije protiv socijalnog osiguranja ili zaštite na radu (t. 4); ako je osnivač, član ili zastupnik osuđen za kaznena djela protiv gospodarstva, čovječnosti i ljudskog dostojanstva ili osobne slobode ili za prekršaj pomaganja nezakonitog boravka (t. 11); ako je dva ili više puta kažnjen zbog smještaja (t. 13). Dok traje prekršajni ili kazneni postupak, postupak za dozvolu može se prekinuti (st. 3).
• MUP može ukinuti postojeće dozvole ako je poslodavac pravomoćno sankcioniran zbog nezakonitog zapošljavanja (čl. 94 st. 1 t. 9), ako ne isplaćuje plaću ili doprinose (t. 6) ili ne poštuje propise o radu i osiguranju (t. 7). Radnik se prethodno upozorava i može iskoristiti dopušteno vrijeme nezaposlenosti da nađe drugog poslodavca (st. 5 i 6).
• HZZ ne daje pozitivno mišljenje poslodavcu pravomoćno osuđenom za kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja ili opće sigurnosti, poslodavcu s pravomoćnom sankcijom za najteže prekršaje protiv radnih odnosa, socijalnog osiguranja ili zaštite na radu i poslodavcu na popisu neprijavljenog rada (čl. 99 st. 1 t. 5, 6 i 9). Bez mišljenja HZZ-a nema dozvole iz čl. 97.
• Sezonski rad: zahtjev se može odbiti ako je poslodavac pravomoćno sankcioniran zbog nezakonitog zapošljavanja ili je na popisu neprijavljenog rada (čl. 105 st. 2 t. 4), a poslodavcu koji u prethodnih godinu dana više od dva puta nije ispunio obveze u odnosu na socijalnu sigurnost, prava radnika, uvjete rada i zapošljavanja te porezne obveze sezonska dozvola se ne izdaje (čl. 107 st. 2 t. 1 i st. 8).

Zakon ne određuje koliko dugo se pravomoćna sankcija uzima u obzir, pa tvrdnje o fiksnom trajanju "zabrane" nemaju uporište.

8. Blokada računa i drugi uvjeti HZZ-a: uvjet, ne kazna

Pozitivno mišljenje HZZ-a dobiva samo poslodavac koji ispunjava sve uvjete iz čl. 99 st. 1, među kojima su:

• u posljednjih šest mjeseci račun nije bio blokiran dulje od 30 dana u kontinuitetu (t. 8); podatak HZZ-u dostavlja FINA (st. 10)
• u posljednjih 12 mjeseci priljev na transakcijski račun od najmanje 100.000 eura za pravnu osobu, odnosno 40.000 eura za poslodavca – fizičku osobu (t. 7)
• podmirena javna davanja i dostavljena porezna izvješća (t. 3)
• najmanje jedan isti domaći radnik na neodređeno i puno radno vrijeme u posljednjih godinu dana (t. 4) i omjer domaćih radnika od 20 %, odnosno 10 % za zanimanja s Liste HZZ-a (st. 11 i 12)

Blokade ne izriče ni MUP ni inspekcija: riječ je o uvjetu koji HZZ provjerava pri svakom novom zahtjevu, i za pravne osobe i za obrtnike. Mišljenje HZZ-a, a s njim i ta provjera, nije potrebno za sezonski rad do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu ni za produljenje dozvole kod istog poslodavca u istom zanimanju (čl. 97 st. 7). MUP ipak može ukinuti dozvolu izdanu na temelju čl. 97 ako poslodavac prestane ispunjavati uvjete iz čl. 99 (čl. 94 st. 1 t. 3). Kako se omjer računa, objašnjava članak Omjer domaćih i stranih radnika 2026..

9. Kaznena odgovornost

Kad iskorištavanje stranih radnika prijeđe prag prekršaja, primjenjuje se Kazneni zakon. Relevantna kaznena djela i propisane kazne (pročišćeni tekst, stanje rujan 2026.):

Zadržavanje putovnice radnika nije zakonit način da se radnik "veže" za poslodavca: putovnica je osobna isprava radnika i treba ostati kod njega. Ako se isprava zadržava s ciljem iskorištavanja, riječ je o kaznenom djelu iz čl. 106 st. 7. Uz to, ZoS kao prekršaj fizičke osobe propisuje pomaganje ili pokušaj pomaganja strancu u nezakonitom prelasku, tranzitu i boravku, uz kaznu zatvora do 60 dana ili 3.000 eura za svakog potpomognutog stranca (čl. 249 st. 8). Pravomoćna osuda poslodavca za kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja, odnosno osnivača ili zastupnika za kaznena djela protiv gospodarstva, čovječnosti i ljudskog dostojanstva ili osobne slobode, ujedno je razlog zbog kojeg MUP može odbiti nove dozvole (čl. 93 st. 1 t. 4 i 11).

Napomena: čl. 195 Kaznenog zakona je "Ugrožavanje ozonskog sloja", a čl. 274 "Krivotvorenje novca". Nijedan nema veze s radom stranaca, iako se u nekim izvorima pogrešno navode.

10. Kako teče postupak

• Tko nadzire: rad stranaca nadziru inspektori nadležnih tijela, a smještaj sezonskih radnika i radnika s dozvolom iz čl. 97, kad ga osigurava poslodavac, inspektori Državnog inspektorata; prijavu boravka nadzire policija (čl. 239 st. 1 i 2).
• Obveza suradnje: poslodavac mora pružiti sve podatke i omogućiti pristup prostorijama (čl. 242); u suprotnom kazna je 5.000 do 15.000 eura (čl. 247 st. 3).
• Saslušanje radnika: stranac koji ne zna hrvatski saslušava se putem prevoditelja (čl. 242.a, novo od 4. lipnja 2026.).
• Na licu mjesta: mjera zabrane obavljanja djelatnosti iz odjeljka 6.
• Prekršajni postupak: protiv poslodavca, odgovorne osobe i radnika podnosi se optužni prijedlog prekršajnom sudu, izdaje prekršajni nalog ili obvezni prekršajni nalog, ili se kazna naplaćuje na mjestu počinjenja (čl. 239 st. 3). Optužni prijedlog ne podnosi se ako policijska uprava nije u propisanom roku odlučila o određenim zahtjevima, primjerice za produljenje dozvole (čl. 239 st. 4).

Kako se pripremiti za nadzor i koje dokumente inspekcija traži, opisano je u članku Inspekcija rada i strani radnici.

11. Prekršaji iz Zakona o radu

Uz ZoS, inspektor rada primjenjuje i Zakon o radu, koji prekršaje dijeli u tri skupine. Za poslodavca – pravnu osobu propisane su kazne od 1.320 do 3.980 eura za lakše (čl. 227), od 4.110 do 7.960 eura za teže (čl. 228) i od 8.090 do 13.270 eura za najteže prekršaje (čl. 229). Među najteže spadaju, na primjer, nevođenje evidencije o radnicima i radnom vremenu (čl. 229 st. 1 t. 1) i nedostavljanje radniku primjerka ugovora o radu i prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku (t. 4). Pravomoćna sankcija za najteže prekršaje protiv radnih odnosa ujedno je zapreka za pozitivno mišljenje HZZ-a (čl. 99 st. 1 t. 6 ZoS-a).

12. Koji propis vrijedi za prekršaj počinjen prije izmjena

Prema Prekršajnom zakonu (čl. 3), na počinitelja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja. Ako se propis izmijeni prije pravomoćne odluke, primjenjuje se onaj koji je za počinitelja najblaži.

U praksi to znači:

• iznosi iz čl. 247 vrijede od 15. ožujka 2025. (NN 40/2025) i NN 55/2026 ih nije mijenjao
• prekršaji rada izvan dopuštenih policijskih uprava i kazna za odgovornu osobu u korisniku (čl. 247 st. 7) mogu se primijeniti samo na djela počinjena od 4. lipnja 2026.
• postupci započeti prije 4. lipnja 2026. (na primjer zahtjevi za dozvolu ili produljenje) dovršavaju se po dotadašnjem zakonu (čl. 68 NN 55/2026)

13. Kako spriječiti sankcije: kontrolni popis

• Mjesečni pregled svih stranih radnika: rok važenja dozvole, poslodavac, korisnik, poslovi i policijske uprave upisani u potvrdi, prijava na osiguranje, ugovor o radu, evidencija radnog vremena.
• Podsjetnik najmanje 60 dana prije isteka dozvole, kako bi zahtjev za produljenje bio podnesen najkasnije 30 dana prije isteka (čl. 92 st. 1); za sezonske dozvole najkasnije 15 dana prije (čl. 106 st. 5). Detalji u članku Obnova i produljenje radne dozvole.
• Nitko ne počinje raditi prije uručenja potvrde i prijave na zdravstveno i mirovinsko osiguranje (čl. 91 st. 6); novi radnik koji mijenja poslodavca tek od pozitivnog mišljenja HZZ-a (čl. 103.d st. 6).
• Rad samo unutar potvrde: isti poslovi, poslodavac ili korisnik koji su navedeni u potvrdi i policijske uprave koje su u njoj navedene.
• Rokovi prema policiji i radniku: prestanak ugovora u pet radnih dana (čl. 95 st. 1), pisana obavijest radniku o ishodu postupka u tri dana (čl. 88 st. 19), promjena smještaja u 15 dana (čl. 103.f st. 2).
• Pristojba za dozvolu: ako je plati poslodavac, ne smije tražiti povrat od radnika (čl. 88 st. 20).
• Praćenje uvjeta iz čl. 99 prije svakog novog zahtjeva: blokada računa, priljev, javna davanja, domaći radnik, omjer.
• Pisana pravila za voditelje smještaja i poslovođe: putovnice ostaju kod radnika, plaća se isplaćuje u roku, najamnina se ne odbija automatski od plaće (čl. 103.f st. 3).
• Jedna odgovorna osoba za usklađenost i jedna evidencija dozvola (u kadrovskom sustavu ili tablici) s datumima isteka.

14. Česta pitanja

Kolika je kazna za rad stranca bez dozvole? Za poslodavca – pravnu osobu 5.000 do 15.000 eura za svakog radnika, a ako radnik nezakonito boravi u RH 10.000 do 20.000 eura za svakog radnika. Odgovorna osoba plaća 2.000 do 6.000 odnosno 3.000 do 6.000 eura, poslodavac – fizička osoba 1.500 do 3.000 odnosno 2.000 do 6.000 eura po radniku (čl. 247). Sud odmjerava kaznu unutar raspona.

Može li inspekcija zatvoriti posao? Da. Inspektor usmenim rješenjem zabranjuje obavljanje djelatnosti u nadziranom objektu na 30 dana. Mjera se ne izvršava ako poslodavac u tri dana uplati 3.981,68 eura za svakog radnika koji je radio bez dozvole (čl. 240).

Postoji li zabrana zapošljavanja stranaca na nekoliko godina? Ne u obliku fiksne zabrane. Pravomoćna sankcija za nezakonito zapošljavanje razlog je da MUP može odbiti nove i ukinuti postojeće dozvole (čl. 93 st. 1 t. 8, čl. 94 st. 1 t. 9), a najteži prekršaji protiv radnih odnosa i upis na popis neprijavljenog rada sprječavaju pozitivno mišljenje HZZ-a (čl. 99).

Odnosi li se uvjet o blokadi računa i na obrtnike? Da, čl. 99 vrijedi za svakog poslodavca kojem treba mišljenje HZZ-a: račun ne smije biti blokiran dulje od 30 dana u kontinuitetu u posljednjih šest mjeseci, a poslodavac – fizička osoba mora imati priljev od najmanje 40.000 eura u posljednjih 12 mjeseci.

Je li zadržavanje putovnice radnika kazneno djelo? Ako se putovnica zadržava s ciljem omogućavanja trgovanja ljudima, odnosno iskorištavanja rada, to je kazneno djelo iz čl. 106 st. 7 Kaznenog zakona, za koje je propisana kazna zatvora do tri godine; kažnjiv je i pokušaj. Putovnica treba ostati kod radnika.

Kažnjava li se i radnik? Da, s 1.000 do 2.000 eura za rad bez dozvole, 700 do 1.700 eura za rad kod poslodavca koji nije u potvrdi i 500 do 1.500 eura za rad na drugim poslovima ili izvan dopuštenog područja (čl. 250).

Ako ne želite sami voditi dozvole i rokove, pogledajte naše usluge posredovanja pri zapošljavanju i ustupanja radnika.