Prava i obveze stranih radnika u Hrvatskoj: što radnik i poslodavac moraju znati

Strani radnik koji zakonito boravi i radi u Hrvatskoj ima ista radnopravna prava kao domaći radnik, uz dodatne obveze koje proizlaze iz statusa stranca. Prava radnika uređuje Zakon o radu (ZoR), a uvjete boravka i rada Zakon o strancima (ZoS), kako je izmijenjen NN 55/2026 (na snazi od 4. lipnja 2026.). Razumijevanje tih pravila važno je i za radnika, da zna što mu pripada, i za poslodavca, da ne povrijedi prava radnika i ne propusti zakonske rokove.

Ovaj članak polazi od perspektive radnika. Sve obveze poslodavca, od uvjeta za mišljenje HZZ-a do prestanka radnog odnosa, s rokovima i kaznama, obrađuje vodič Obveze poslodavca prema stranom radniku.

Radnopravna prava: što strani radnik ima

Zakon o radu uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj (čl. 1 ZoR-a), bez obzira na državljanstvo radnika. Zabranjena je izravna i neizravna diskriminacija na području rada i uvjeta rada (čl. 7 st. 4 ZoR-a). Zakon o strancima dodatno propisuje da ugovor o radu ne smije sadržavati odredbe kojima se strani radnik stavlja u nepovoljniji položaj od ostalih radnika u Hrvatskoj te da njegova plaća ne smije biti manja od plaće zaposlenih u Hrvatskoj u tom ili sličnom zanimanju (čl. 97 st. 8 i 9 ZoS-a). Niža plaća "jer je radnik stranac" nije dopuštena.

Za minimalnu plaću od 1.050 eura bruto radnik u Zagrebu bez uzdržavanih članova obitelji dobiva indikativno oko 800 eura neto. Točan iznos ovisi o stopi poreza na dohodak grada ili općine boravišta i o olakšici na doprinose za niže plaće. Više u vodiču Porez i doprinosi za strane radnike.

Zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Radnik s dozvolom za boravak i rad smije početi raditi samo ako je prijavljen na zdravstveno i mirovinsko osiguranje (čl. 91 st. 6 ZoS-a). Prema HZMO-u, prijava na mirovinsko osiguranje podnosi se najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije samog početka rada. Prijavom radnik ostvaruje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, uključujući bolovanje. Više u vodiču Socijalno i zdravstveno osiguranje stranih radnika.

Smještaj. Zakon ne obvezuje poslodavca da osigura smještaj. Ako ga ipak osigurava ili u njemu posreduje, smještaj mora biti primjeren, najamnina ne smije biti previsoka u odnosu na neto primitke i kvalitetu smještaja i ne smije se automatski odbijati od plaće, a radnik dobiva ugovor o najmu ili istovrijedan dokument s uvjetima najma (čl. 103.f ZoS-a). Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja (kako ga mijenja NN 43/2026) ograničava najamninu na najviše 30 % neto plaće i propisuje najmanje 14 m² za prvu osobu i 6 m² za svaku sljedeću (osim u ugostiteljsko-turističkim građevinama). Detalji: Smještaj stranih radnika 2026. i najamnina do 30 % neto plaće.

Bez naknade za zapošljavanje. Agencija koja posreduje pri zapošljavanju obavlja te poslove za tražitelje zaposlenja bez naknade (čl. 4 st. 6 Zakona o tržištu rada), a agencija za privremeno zapošljavanje radniku ne smije naplatiti naknadu za ustupanje korisniku (čl. 44 st. 6 ZoR-a). Ako upravnu pristojbu za dozvolu za boravak i rad plati poslodavac, ne smije tražiti da mu je radnik vrati (čl. 88 st. 20 ZoS-a).

Pravo na informaciju. Poslodavac koji je podnio zahtjev za dozvolu za boravak i rad dužan je radnika obavještavati o statusu zahtjeva, a o ishodu ga pisano obavijestiti u roku od tri dana (čl. 88 st. 19 ZoS-a).

Obveze stranog radnika iz Zakona o strancima

Uz obveze iz radnog odnosa koje ima svaki radnik, strani radnik ima i obveze vezane uz boravak i dozvolu:

Rad protivan dozvoli kažnjava se i radnika: rad bez dozvole 1.000 do 2.000 eura, rad kod poslodavca koji nije naveden u potvrdi 700 do 1.700 eura, a rad na drugim poslovima ili izvan dopuštenog područja policijskih uprava 500 do 1.500 eura (čl. 250 st. 1, 2 i 4 ZoS-a). Takav rad može dovesti i do ukidanja dozvole (čl. 94 st. 1 t. 4 i 5).

Dopuštena nezaposlenost. Radnik kojem prestane radni odnos ne gubi odmah dozvolu. Unutar važenja dozvole smije biti nezaposlen do tri mjeseca ako ima dozvolu kraće od dvije godine, odnosno do šest mjeseci ako je ima dulje od dvije godine; ako je bio izložen posebno iskorištavajućim uvjetima rada (npr. plaća mu nije isplaćena po dospijeću), ta se razdoblja produljuju za tri mjeseca (čl. 103.a st. 1 do 3 ZoS-a). Ne obavijesti li HZZ u roku od pet dana, HZZ o tome obavještava policiju, a dozvola se može ukinuti (čl. 103.a st. 6, čl. 94 st. 1 t. 10). Pravila se ne primjenjuju na sezonske radnike.

Hrvatski jezik od 4. lipnja 2027. Radnik koji u Hrvatskoj boravi najmanje godinu dana na temelju dozvole izdane uz mišljenje HZZ-a (čl. 97) ili produljene dozvole dužan je položiti ispit iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1.1. Dokaz prilaže uz zahtjev za produljenje dozvole i uz zahtjev za novu dozvolu iz čl. 97 (čl. 92.a st. 1 i 6). Te odredbe primjenjuju se od 4. lipnja 2027. (čl. 70 NN 55/2026). Trošak ispita snosi poslodavac (st. 3), a dokazom se smatra i potvrda o završenom tečaju najmanje razine A1.1 kod ovlaštene ustanove (st. 5). Ispit ne polažu radnici koji su u Hrvatskoj završili osnovno, srednje ili visoko obrazovanje ni oni koji govore jezikom iz podskupine južnoslavenskih jezika (st. 7), a odredbe se ne primjenjuju na sezonske radnike (st. 8). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavljuje popis ustanova koje provode ispit; među njima je Ustanova za obrazovanje odraslih Matura Plus, članica Humble grupe, koja ispit provodi u svom sjedištu u Vinkovcima. Više: tečaj hrvatskog jezika i vodič o A1.1 za strane radnike.

Porez i doprinosi. Strani radnik plaća porez na dohodak i doprinose prema istim propisima kao domaći radnik; posebnog poreznog statusa za strance nema. Stope poreza na dohodak određuje grad ili općina boravišta, pa neto plaća za isti bruto iznos nije svugdje ista.

Što poslodavac mora učiniti: sažetak

Najvažnije obveze poslodavca prema stranom radniku, sa zakonskim rokovima:

• prijaviti radnika na mirovinsko i zdravstveno osiguranje prije početka rada (čl. 91 st. 6 ZoS-a)
• isplaćivati plaću koja nije manja od plaće domaćih radnika u istom zanimanju (čl. 97 st. 9 ZoS-a)
• u roku od pet radnih dana obavijestiti policijsku upravu o prestanku ugovora o radu (čl. 95 st. 1 ZoS-a)
• podnijeti zahtjev za produljenje dozvole najkasnije 30 dana prije isteka (čl. 92 st. 1 ZoS-a)
• ako osigurava smještaj, osigurati primjeren smještaj i promjenu prijaviti policiji u roku od 15 dana (čl. 103.f ZoS-a)
• od 4. lipnja 2027. snositi trošak ispita iz hrvatskog jezika (čl. 92.a st. 3 ZoS-a)

Poslodavcu – pravnoj osobi za rad stranca bez dozvole prijeti kazna od 5.000 do 15.000 eura, a za rad stranca koji nezakonito boravi od 10.000 do 20.000 eura, i to za svakog radnika (čl. 247 st. 1 i 2 ZoS-a). Pregled svih kazni nalazi se u članku Sankcije za nezakoniti rad stranaca 2026..

Putovnica i teški oblici iskorištavanja

Radnik je dužan uza se imati valjanu putnu ispravu ili dozvolu boravka (čl. 167 st. 1 ZoS-a), pa njegove isprave moraju ostati kod njega. Tko zadrži, oduzme, sakrije, ošteti ili uništi putnu ispravu druge osobe s ciljem omogućavanja trgovanja ljudima, kaznit će se zatvorom do tri godine (čl. 106 st. 7 Kaznenog zakona). Samo trgovanje ljudima radi iskorištavanja rada putem prisilnog rada ili služenja kažnjava se zatvorom od jedne do deset godina (čl. 106 st. 1 KZ-a). Neisplata plaće jednom ili više radnika također je kazneno djelo, za koje prijeti zatvor do tri godine (čl. 132 KZ-a).

Inspekcija rada i zaštita radnika

Nadzor nad radnim odnosima, prijavama na obvezna osiguranja i radom stranaca obavlja inspekcija rada u sastavu Državnog inspektorata (čl. 4 i 24 Zakona o Državnom inspektoratu). Kad poslodavac osigurava ili posreduje u smještaju radnika, smještaj također nadzire Državni inspektorat, a prijavu boravka nadzire policija (čl. 239 st. 1 i 2 ZoS-a). Kako izgleda nadzor i kako se poslodavac priprema, opisujemo u vodiču Inspekcija rada i strani radnici.

Zakon o strancima štiti radnika koji je izložen iskorištavanju na dva načina. Ako mu plaća nije isplaćena odmah po dospijeću, ako je pokrenut postupak zbog kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja, inspekcijski postupak zbog najtežih prekršaja protiv radnih odnosa, socijalnog osiguranja ili zaštite na radu ili sudski postupak radi zaštite dostojanstva, radnik može promijeniti poslodavca i prije isteka šest mjeseci rada (čl. 103.d st. 2). Ako ostane bez posla zbog takvih okolnosti, dopuštena nezaposlenost produljuje se za tri mjeseca (čl. 103.a st. 2 i 3). Teret dokaza o tim okolnostima je na radniku (čl. 103.a st. 5), pa je korisno čuvati obračune plaće i dopisivanje s poslodavcem.

Što radnik može učiniti ako mu prava budu povrijeđena?

• podnijeti predstavku Državnom inspektoratu; ako u predstavci navede ime, prezime i adresu, inspektor ga nakon nadzora pisano obavještava o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama (čl. 58 st. 2 i 3 Zakona o Državnom inspektoratu)
• zbog neisplate plaće izvanredno otkazati ugovor o radu (čl. 92 st. 6 ZoR-a); obračun neisplaćene plaće koji je poslodavac dužan dostaviti ovršna je isprava (čl. 93 st. 5 ZoR-a)
• promijeniti poslodavca prema čl. 103.d ZoS-a, a u slučajevima iz st. 2 i prije isteka šest mjeseci rada (postupak: promjena poslodavca za stranog radnika)
• obratiti se sindikatu, veleposlanstvu ili konzulatu svoje države
• zatražiti pravnu pomoć odvjetnika ili pružatelja besplatne pravne pomoći
• ako postoji sumnja na prisilni rad, zadržavanje isprava ili trgovanje ljudima, odmah se obratiti policiji (192)

Zaključak: prava su jednaka, postupci su drukčiji

Strani radnik u Hrvatskoj nije radnik drugog reda. Zakon o radu daje mu ista prava kao domaćem radniku, a Zakon o strancima dodaje pravila o dozvoli, boravištu, nezaposlenosti i, od 4. lipnja 2027., hrvatskom jeziku. Poslodavac koji ta pravila poznaje i poštuje izbjegava kazne i gradi povjerenje radnika koji će dulje ostati i bolje raditi.

Trebate pomoć s postupkom? Humble Hunters nudi posredovanje pri zapošljavanju i ustupanje radnika, a za pripremu ispita A1.1 tečaj hrvatskog jezika.