Povratak na blog

Regulativa · 13 min čitanja

Obnova i produljenje dozvole za boravak i rad u Hrvatskoj 2026.

Činjenice provjerene: 2. listopada 2026.

Kratki odgovor

Kako i kada se produljuje dozvola za boravak i rad stranog radnika?

Zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad kod istog poslodavca u istom zanimanju podnosi se u policijskoj upravi prema boravištu radnika, ne online preko HZZ-a, najkasnije 30 dana prije isteka. Bez testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a. MUP odlučuje prije isteka; uz pravodoban zahtjev radnik do odluke smije ostati i raditi. Žalbe nema, samo upravni spor. Kašnjenje: kazna 500–1.500 eura (pravna osoba). Od 4. lipnja 2027. radnik s barem godinu dana boravka prilaže dokaz o ispitu A1.1 (plaća ga poslodavac; izuzeti su školovani u RH i govornici južnoslavenskih jezika).

Izvor: Zakon o strancima, pročišćeni tekst (NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25, 55/26)

Ključne brojke

30 dana

najkasnije prije isteka dozvole podnosi se zahtjev za produljenje u policijskoj upravi (čl. 92 st. 1 Zakona o strancima)

Izvor: Zakon o strancima, pročišćeni tekst (NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25, 55/26) (2026)
do 3 godine

najdulje trajanje produljene dozvole, na vrijeme trajanja ugovora o radu (čl. 91 st. 12 Zakona o strancima)

Izvor: Zakon o strancima, pročišćeni tekst (NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25, 55/26) (2026)
500–1.500 EUR

kazna za poslodavca – pravnu osobu koja ne podnese zahtjev za produljenje u roku (čl. 251 st. 4 t. 2 Zakona o strancima)

Izvor: Zakon o strancima, pročišćeni tekst (NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25, 55/26) (2026)
4. 6. 2027.

od tog dana uz zahtjev za produljenje za radnika s najmanje godinu dana boravka prilaže se dokaz o položenom ispitu iz hrvatskog jezika na razini A1.1 (čl. 92.a st. 1 i 6; čl. 70 NN 55/2026)

Izvor: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (NN 55/2026, na snazi od 4.6.2026.) (2026)

Ključni zaključci

7
  • Zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad (isti poslodavac, isti radnik, isto zanimanje) podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka dozvole, u policijskoj upravi ili postaji prema boravištu radnika (čl. 92 st. 1 Zakona o strancima)
  • MUP mora odlučiti prije isteka važeće dozvole, a radnik za kojeg je zahtjev podnesen na vrijeme smije ostati i raditi do odluke (čl. 92 st. 2 i 5)
  • Za produljenje kod istog poslodavca u istom zanimanju ne provodi se test tržišta rada niti se traži mišljenje HZZ-a (čl. 97 st. 7)
  • Poslodavcu – pravnoj osobi koja ne podnese zahtjev u roku prijeti kazna od 500 do 1.500 eura (čl. 251 st. 4 t. 2)
  • Od 4. lipnja 2027. uz zahtjev za produljenje za radnika koji u RH boravi najmanje godinu dana prilaže se dokaz o položenom ispitu iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1.1, a troškove ispita snosi poslodavac (čl. 92.a)
  • Radnik koji ostane bez posla može biti nezaposlen do 3 mjeseca (dozvola kraća od dvije godine) odnosno do 6 mjeseci (dozvola dulja od dvije godine) bez gubitka dozvole (čl. 103.a)
  • Nakon pet godina neprekidno odobrenog privremenog boravka radnik može zatražiti dugotrajni boravak

Dozvola za boravak i rad izdaje se na vrijeme trajanja ugovora o radu, a najdulje do tri godine, a isto pravilo vrijedi i kad se produljuje (čl. 91 st. 12 Zakona o strancima, dalje: ZoS). Radnik koji dobro radi i kojeg želite zadržati zaslužuje ostati, ali dozvolu treba produljiti na vrijeme. Produljenje je rutinski, ali vremenski osjetljiv postupak: zakonski rok za podnošenje zahtjeva je najkasnije 30 dana prije isteka, a zakašnjenje ima izravne pravne i financijske posljedice i za poslodavca i za radnika.

Zašto je produljenje kritičnije od prvog ishođenja?

Produljenje je proceduralno jednostavnije od prvog ishođenja, ali u praksi češće stvara operativne probleme. Radnik je već integriran u tim, poznaje radno mjesto i procese, pa svaki dan bez njega košta produktivnost. Kod prvog ishođenja radnik još nije tu i čekanje se planira unaprijed. Kod produljenja kašnjenje znači prazninu u rasporedu i pravni rizik ako radnik nastavi raditi bez valjane osnove: poslodavcu – pravnoj osobi za zapošljavanje radnika bez dozvole za boravak i rad prijeti kazna od 5.000 do 15.000 eura po radniku (čl. 247 st. 2 ZoS-a).

Zakonski rok: najkasnije 30 dana prije isteka

Prema čl. 92 st. 1 ZoS-a zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog radnika u istom zanimanju podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka važenja dozvole u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravišta radnika, koja i odlučuje o produljenju. Datum isteka naveden je u potvrdi koju je policijska uprava izdala uz dozvolu (čl. 91 st. 3).

MUP je dužan odlučiti o zahtjevu prije isteka roka važeće dozvole (čl. 92 st. 2). Opći rok od najviše 90 dana iz čl. 91 st. 8 vrijedi za zahtjeve za izdavanje dozvole iz čl. 97 i obuhvaća test tržišta rada; za produljenje čl. 92 st. 2 postavlja posebno pravilo: odluka prije isteka važeće dozvole.

Naša praktična preporuka (nije zakonski rok): pripremu dokumentacije započnite oko tri mjeseca prije isteka dozvole, a zahtjev podnesite čim je dokumentacija potpuna, ne tek pred zadnji dan zakonskog roka. Tako ostaje dovoljno vremena za novi ugovor o radu ili aneks, zdravstveni pregled (dokaz ne smije biti stariji od 90 dana) i, za zahtjeve koji se podnose od 4. lipnja 2027., ispit iz hrvatskog jezika.

Tko može produljiti dozvolu?

Produljenje u smislu čl. 92 ZoS-a moguće je kad su istodobno ispunjena tri uvjeta: isti poslodavac, isti radnik i isto zanimanje, uz dozvolu koja još vrijedi. Radnik i dalje mora ispunjavati opće uvjete za boravak iz čl. 59 ZoS-a, na koji upućuje čl. 97 st. 1 (među ostalim valjana putna isprava, sredstva za uzdržavanje, nema zabrane ulaska i boravka, ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje).

MUP može odbiti zahtjev iz razloga propisanih čl. 93 st. 1 ZoS-a, primjerice ako poslodavac ne ispunjava obveze prema socijalnoj sigurnosti, pravima radnika ili porezne obveze (t. 1), ako je nad njim otvoren stečaj ili likvidacija (t. 2), ako radnik krši propise o boravku ili radu (t. 7), ako je poslodavac dva ili više puta kažnjen zbog neprimjerenog smještaja (t. 13) te, za zahtjeve od 4. lipnja 2027., ako radnik ne priloži dokaz o položenom ispitu iz hrvatskog jezika (t. 16). Protiv rješenja o produljenju nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor (čl. 92 st. 4).

Što nije produljenje:

  • Drugi poslodavac: promjena poslodavca unutar važenja dozvole ide obaviješću iz čl. 103.d (vidi niže), a za novu dozvolu kod drugog poslodavca zahtjev se, prema uputama MUP-a, podnosi putem platforme HZZ-a i MUP-a.
  • Drugo zanimanje kod istog poslodavca: postupak promjene zanimanja iz čl. 103.c. Poslodavac traži test tržišta rada (MUP navodi da se ne traži ako je novo zanimanje deficitarno), u roku od tri dana od sklapanja ugovora o radu za novo zanimanje podnosi zahtjev policijskoj upravi, a HZZ daje mišljenje u roku od pet dana.
  • Sezonske dozvole i plava karta EU-a imaju vlastita pravila: zahtjev za produljenje sezonske dozvole podnosi se najkasnije 15 dana prije isteka (čl. 106 st. 5), a plave karte EU-a najkasnije 60 dana prije isteka (čl. 130 st. 1). Ovaj se vodič odnosi na dozvole izdane na temelju mišljenja HZZ-a (čl. 97).

Dokumentacija za produljenje: što je potrebno

Zahtjev se podnosi na Obrascu 2a (zahtjev za dozvolu za boravak i rad bez testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a), koji MUP objavljuje na svojim stranicama. Obrazac 17a nije obrazac za produljenje: to je izjava o primjerenom smještaju (čl. 50 Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja, kako ga mijenja NN 43/2026). Obrazac 18a (potvrda o zdravstvenom stanju i cijepnom statusu) prilaže radnik iz viznog režima uz zahtjev za prvi privremeni boravak, a ne uz produljenje.

  • zahtjev na Obrascu 2a
  • ugovor o radu ili aneks koji pokriva razdoblje za koje se traži produljenje, jer se dozvola produljuje na vrijeme trajanja ugovora o radu, a najdulje do tri godine (čl. 91 st. 12)
  • valjana putovnica radnika (čl. 59 st. 1 t. 2)
  • dokaz o obavljenom zdravstvenom pregledu ako je radnik iz viznog režima i u RH boravi kraće od tri godine: pregled se obavlja u županijskom zavodu za javno zdravstvo ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a dokaz ne smije biti stariji od 90 dana (čl. 8 st. 3 i 4 Pravilnika, kako ga mijenja NN 43/2026); MUP navodi da trošak pregleda snosi poslodavac
  • fotografija veličine 3 x 3,5 cm za izradu nove biometrijske dozvole boravka (prema uputama MUP-a)
  • za zahtjeve od 4. lipnja 2027., ako radnik u RH boravi najmanje godinu dana: dokaz o položenom ispitu iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma ili potvrda o završenom tečaju najmanje razine A1.1 kod ovlaštene ustanove (čl. 92.a st. 5 i 6), osim za radnike koji su izuzeti

Smještaj. Ako poslodavac osigurava smještaj ili posreduje u njemu, smještaj mora biti primjeren i za vrijeme produljene dozvole (čl. 103.f ZoS-a; MUP to izričito navodi i za dozvole koje se produljuju). Svaku promjenu primjerenosti smještaja poslodavac javlja policijskoj upravi u roku od 15 dana (čl. 103.f st. 2) uz izjavu na Obrascu 17a (čl. 50 Pravilnika). Prijelazna odredba (čl. 39 Pravilnika NN 43/2026): na radnike koji su 30. travnja 2026. imali prijavljeno boravište i nastave boraviti na istom boravištu, pravila o primjerenom smještaju ne primjenjuju se do 30. travnja 2027., ni kod prijave boravišta na temelju produljene dozvole. Više u vodiču Smještaj stranih radnika 2026.: vodič kroz Pravilnik NN 43/2026 i na stranici o smještaju radnika.

Što nije potrebno za produljenje

  • Test tržišta rada i mišljenje HZZ-a ne traže se za produljenje kod istog poslodavca u istom zanimanju (čl. 97 st. 7). Zato HZZ pri produljenju ne provjerava uvjete iz čl. 99 (omjer domaćih i stranih radnika, priljev na računu, blokade računa i dr.), pa nije potrebna ni dokumentacija o strukturi zaposlenih.
  • Dokaz o nekažnjavanju iz matične države prilaže se samo uz zahtjev za prvi privremeni boravak (čl. 59 st. 1 t. 5).
  • Dokaz o zdravstvenom osiguranju ne prilaže se kad je boravak u svrhu rada na temelju ugovora o radu s hrvatskim poslodavcem (čl. 59 st. 3).
  • Obrazac 18a traži se samo za prvi privremeni boravak radnika iz viznog režima (čl. 8 st. 2 Pravilnika).

Razlozi za odbijanje iz čl. 93 st. 1 i dalje vrijede (vidi gore), pa su uredne isplate plaća i podmirena javna davanja najbolja priprema za produljenje. Ako se mijenja zanimanje, postupak je drukčiji i uključuje HZZ (vidi HZZ test tržišta rada 2026.).

Trebate pomoć s rokovima produljenja?

Naš tim prati rokove vaših radnika i pokreće postupak produljenja na vrijeme, bez prekida rada.

Zatražite konzultaciju

Gdje i kako se podnosi zahtjev za produljenje?

Zahtjev se podnosi u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravišta radnika, koja i odlučuje o produljenju (čl. 92 st. 1). Za razliku od prvog zahtjeva na temelju mišljenja HZZ-a, produljenje se ne podnosi online preko HZZ-ove platforme. Prema uputama MUP-a zahtjev može podnijeti radnik ili poslodavac, a zahtjev za produljenje može se dostaviti i elektroničkom poštom nadležnoj policijskoj upravi (adrese su navedene u MUP-ovoj Uputi za poslodavce). U praksi zahtjev najčešće podnosi poslodavac ili agencija koju je ovlastio, a za pravodobno podnošenje odgovara poslodavac: kazna iz čl. 251 st. 4 t. 2 propisana je za poslodavca.

Nakon odobrenja radnik mora osobno pristupiti u policijsku upravu ili postaju prema boravištu radi izrade nove biometrijske dozvole boravka. MUP navodi rok od osam dana od odobrenja.

Upravne pristojbe i naknade prema stranici MUP-a (kad je zahtjev podnesen u policijskoj upravi, plaćaju se nakon obavijesti da je dozvola odobrena):

StavkaIznos
Upravna pristojba za izdavanje dozvole za boravak i rad74,32 EUR
Izrada biometrijske dozvole boravka, redovni postupak31,85 EUR
Izrada biometrijske dozvole boravka, ubrzani postupak59,73 EUR
Upravna pristojba za izdavanje biometrijske dozvole boravka9,29 EUR

Iznose provjerite na stranici MUP-a prije uplate.

Odluka i status radnika tijekom postupka

MUP mora odlučiti prije isteka važeće dozvole (čl. 92 st. 2). Što radnik smije dok čeka odluku ovisi o tome kada je zahtjev podnesen:

Kada je zahtjev podnesenŠto zakon dopušta radnikuPosljedice za poslodavca
Najkasnije 30 dana prije istekaSmije ostati i raditi u RH do izvršnosti odluke (čl. 92 st. 5)Nema
Kasnije, ali prije isteka dozvoleDo isteka dozvole radi normalno; nakon isteka smije ostati u RH do izvršnosti odluke, ali zakon tada ne spominje pravo na rad (čl. 92 st. 6)Kazna 500–1.500 EUR za pravnu osobu i 50–400 EUR za odgovornu osobu, odnosno 100–700 EUR za poslodavca – fizičku osobu (čl. 251 st. 4–6)
Nakon isteka dozvoleZakon predviđa produljenje samo dozvole koja još vrijedi (čl. 92 st. 1 i 6)Kazna za nepodnošenje u roku; ako radnik nastavi raditi bez valjane dozvole, kazne iz čl. 247 od 5.000 do 20.000 EUR po radniku za pravnu osobu, ovisno o slučaju

Zato je rano i potpuno podnesen zahtjev najbolja zaštita od pravnog vakuuma. Što učiniti kad je rok već propušten, opisujemo u vodiču Što se događa ako istekne radna dozvola?

Od 4. lipnja 2027.: dokaz o hrvatskom jeziku (A1.1) uz zahtjev za produljenje

Izmjenama Zakona o strancima (NN 55/2026) uveden je čl. 92.a. Radnik koji u RH boravi najmanje godinu dana na temelju dozvole za boravak i rad izdane na temelju mišljenja HZZ-a (čl. 97) ili produljene dozvole dužan je položiti ispit iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma na osnovnoj razini (A1.1). Odredbe o toj obvezi i o prilaganju dokaza (st. 1, 4 i 6) stupaju na snagu 4. lipnja 2027., godinu dana nakon stupanja izmjena na snagu (čl. 70 NN 55/2026). MUP navodi da se godina boravka računa od prvog ulaska radnika u RH.

Što poslodavac treba znati:

  • dokaz se prilaže uz zahtjev za produljenje dozvole izdane na temelju čl. 97, ali i uz zahtjev za novu dozvolu iz čl. 97, primjerice kod novog poslodavca (čl. 92.a st. 6)
  • dokazom o položenom ispitu smatra se i potvrda o završenom tečaju najmanje razine A1.1 kod ustanove koja ima suglasnost za provođenje ispita (st. 5)
  • troškove ispita snosi poslodavac (st. 3), a dokaz o položenom ispitu sastavni je dio evidencije o radnicima koju poslodavac vodi (st. 4)
  • ispit ne moraju polagati radnici koji su u RH završili osnovno, srednje ili visoko obrazovanje ni radnici koji govore jezikom iz podskupine južnoslavenskih jezika (st. 7)
  • odredbe se ne primjenjuju na sezonske radnike (st. 8)
  • ako dokaz nije priložen, MUP može odbiti zahtjev (čl. 93 st. 1 t. 16); žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor (čl. 93 st. 4). Zakon ne predviđa dodatni rok za naknadno polaganje.

Primjer: ako radniku koji u RH boravi dulje od godinu dana dozvola istječe sredinom kolovoza 2027., zahtjev za produljenje mora se podnijeti najkasnije sredinom srpnja 2027., a dokaz o ispitu mora biti spreman do tada. Zato preporučujemo da radnik tečaj započne dovoljno rano u prvoj godini boravka.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavljuje popis ustanova koje provode ispit; na popisu su i sveučilišta i ustanove za obrazovanje odraslih. Među njima je Ustanova za obrazovanje odraslih Matura Plus, članica Humble grupe, koja ispit provodi u svom sjedištu u Vinkovcima. Informacije o tečaju i pripremi za ispit: tečaj hrvatskog jezika. Tko je obvezan, tko je izuzet i kako se ispit polaže, obrađuje vodič o A1.1 hrvatskom jeziku za strane radnike.

Dopuštena nezaposlenost: do 3 ili do 6 mjeseci

Radnik kojem prestane radni odnos ne gubi automatski dozvolu. Prema čl. 103.a ZoS-a radnik s dozvolom izdanom na temelju mišljenja HZZ-a ili s produljenom dozvolom može unutar važenja dozvole, jednokratno ili višekratno, biti nezaposlen:

  • do 3 mjeseca, ako ima dozvolu za boravak i rad kraće od dvije godine
  • do 6 mjeseci, ako ima dozvolu za boravak i rad dulje od dvije godine

Ako je radnik bio izložen posebno iskorištavajućim radnim uvjetima (npr. plaća mu nije isplaćena po dospijeću), ta se razdoblja produljuju za tri mjeseca (st. 2 i 3). Radnik mora o nezaposlenosti obavijestiti HZZ u roku od pet dana od prestanka radnog odnosa (st. 4), a razdoblje nezaposlenosti prekida se urednom obavijesti novog poslodavca o promjeni poslodavca (st. 11). Odredbe se ne primjenjuju na sezonske radnike. Poslodavac o prestanku ugovora o radu mora obavijestiti policijsku upravu u roku od pet radnih dana (čl. 95 st. 1).

Kontekst: dopuštenu nezaposlenost uveo je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (NN 40/2025), na snazi od 15. ožujka 2025., s trajanjem do 60 dana. Izmjene objavljene u NN 55/2026 (na snazi od 4. lipnja 2026.) produljile su to razdoblje na 3 odnosno 6 mjeseci.

Što ako radnik želi promijeniti poslodavca?

Promjena poslodavca nije produljenje. Unutar važenja dozvole radnik može promijeniti poslodavca prema čl. 103.d ZoS-a, a ako je riječ o dozvoli s kojom je došao u RH, tek nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca (osim iznimaka iz st. 2, npr. ako mu plaća nije isplaćena po dospijeću). Postupak u kratkim crtama:

  1. Novi poslodavac traži test tržišta rada kod HZZ-a (st. 3).
  2. U roku od tri dana od sklapanja ugovora o radu obavještava policijsku upravu o promjeni poslodavca i prilaže ugovor o radu (st. 4).
  3. HZZ daje mišljenje u roku od pet dana, a radnik smije početi raditi kod novog poslodavca od dana pozitivnog mišljenja (st. 5 i 6).
  4. MUP odlučuje u roku od 45 dana, a dozvola ostaje važiti do svog isteka (st. 7 i 11).

Važno za produljenje: obavijest o promjeni poslodavca ne može se podnijeti za vrijeme postupka produljenja ni kad je do isteka dozvole ostalo manje od 30 dana (čl. 103.d st. 17). Ako radnik razmišlja o promjeni, to treba riješiti prije zadnjih 30 dana važenja dozvole. Detaljan postupak: promjena poslodavca za stranog radnika.

Dugotrajni boravak: put prema trajnijem statusu

Dozvola za boravak i rad istodobno je odobrenje za privremeni boravak i rad (MUP). Nakon pet godina neprekidno odobrenog privremenog boravka radnik može podnijeti zahtjev za dugotrajni boravak (status rezidenta EU-a s dugotrajnim boravkom). Prema uputama MUP-a:

  • boravak se smatra neprekidnim i ako je radnik u tih pet godina izbivao iz RH višekratno do deset mjeseci ukupno ili jednokratno do šest mjeseci
  • radnik mora imati valjanu putnu ispravu, sredstva za uzdržavanje i zdravstveno osiguranje te znati hrvatski jezik i latinično pismo; ispit se polaže prema Pravilniku NN 100/2021 kod ustanova s popisa MZOM-a
  • osoba na dugotrajnom boravku ima pravo na rad i samozapošljavanje, pa više ne ovisi o dozvoli vezanoj uz jednog poslodavca

Više o razlici između vrsta boravka: Privremeni vs. stalni boravak.

Zaključak

Produljenje dozvole za boravak i rad rutinski je, ali vremenski osjetljiv postupak. Zakonski okvir je jasan: zahtjev u policijskoj upravi najkasnije 30 dana prije isteka, odluka MUP-a prije isteka dozvole, bez testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a kad su poslodavac, radnik i zanimanje isti. Od 4. lipnja 2027. tome se pridružuje dokaz o hrvatskom jeziku. Sustavan pristup (evidencija datuma isteka, rana priprema dokumentacije, tečaj hrvatskog jezika u prvoj godini boravka i pravodobno podnošenje) uklanja rizik zastoja u radu i čuva poslodavca od kazni.

Trebate pomoć s postupkom? Humble Hunters vodi cijeli postupak, od praćenja rokova i prikupljanja dokumentacije do podnošenja zahtjeva. Pogledajte i našu uslugu obnove radnih dozvola, a za pripremu ispita A1.1 tečaj hrvatskog jezika.

Dejan Tornjanski
Dejan TornjanskiCEO & Co-founder

CEO i suosnivač Humble Huntersa s 20+ godina iskustva u međunarodnom zapošljavanju. Stručnjak za strateško planiranje i regulativu zapošljavanja stranaca.

Podijeli:

Besplatni vodič za zapošljavanje stranih radnika

Preuzmite sveobuhvatni vodič s korak-po-korak uputama za 2026. godinu.

Preuzmite vodič

01 / 12 · još 13 minZašto je produljenje kritičnije od prvog ishođenja?

Nastavite čitati

Povezani članci

Brzi upit

Trebate pomoć sa zapošljavanjem stranih radnika?

Naš tim stručnjaka stoji vam na raspolaganju za besplatnu konzultaciju.

  • Besplatna konzultacija s našim timom stručnjaka
  • Besplatni vodič s korak-po-korak uputama za 2026.

* Unesite barem jedan kontakt (email ili telefon)