Kvote i omjer domaćih radnika 2026.: pravilo 20 % i 10 % (uz kalkulator)

Poslodavci koji su strane radnike zapošljavali prije 2021. sjećaju se godišnjih kvota: Vlada je svake godine odlukom određivala koliko se dozvola može izdati u pojedinoj djelatnosti. Brojčane godišnje kvote ukinute su 2021., ali i danas mnogi pitaju "koja je kvota za moju struku?". Odgovor je: kvote ne postoje, ali postoje uvjeti koji jednako mogu zaustaviti zapošljavanje, a najvažniji je omjer domaćih i stranih radnika.

Taj omjer nije uveden 2026. Već od 2021. Zakon o strancima traži da domaći radnici čine određeni udio zaposlenih. Izmjenama objavljenima u NN 40/2025 (na snazi od 15. ožujka 2025.) omjer se počeo računati prema broju radnika iz trećih zemalja, a izmjenama objavljenima u NN 55/2026 (na snazi od 4. lipnja 2026.) pragovi su povišeni na 20 % i 10 %. U nastavku objašnjavamo što točno piše u zakonu, kako se omjer računa, koji su ostali uvjeti za pozitivno mišljenje HZZ-a i što se događa ako ih ne ispunjavate.

1. Zašto kvote više ne postoje (a riječ "kvota" i dalje se koristi)

Do 2020. Vlada je svake godine donosila odluku o godišnjoj kvoti dozvola za zapošljavanje stranaca, raspoređenu po djelatnostima (primjerice Odluka o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2020., NN 113/2019). Sustav je bio krut i sporo je pratio potrebe tržišta. Zakon o strancima (NN 133/20), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021., takvu odluku više ne predviđa. Brojčane kvote zamijenjene su pojedinačnom provjerom svakog zahtjeva kod HZZ-a. Riječ "kvota" zadržala se u svakodnevnom govoru i medijima, ali pravno više ne odgovara stvarnom postupku.

2. Što je zamijenilo kvote: tri provjere

Umjesto jedne odluke o kvoti, priljev radnika danas se kontrolira kroz tri provjere:

(a) Test tržišta rada (čl. 98 ZoS-a): prije zahtjeva za dozvolu poslodavac kod HZZ-a traži test kojim se provjerava ima li u evidenciji nezaposlenih osoba koje ispunjavaju njegove zahtjeve. HZZ o rezultatu obavještava najkasnije u 15 dana (čl. 98 st. 5). Detaljno: HZZ test tržišta rada 2026..

(b) Lista zanimanja Upravnog vijeća HZZ-a (čl. 101): za zanimanja s te liste test tržišta rada se ne traži. Lista je jedna, donosi je Upravno vijeće HZZ-a, objavljuje se na stranici HZZ-a i organizirana je po županijama. Radnik s dozvolom za takvo zanimanje smije raditi samo na području policijskih uprava za koje je zanimanje deficitarno, a te se uprave upisuju u potvrdu o dozvoli (čl. 88 st. 10–12, čl. 91 st. 5). Detaljno: Deficitarna zanimanja 2026..

(c) Mišljenje HZZ-a (čl. 97 i 99): MUP za svaki zahtjev za dozvolu iz čl. 97 po službenoj dužnosti traži mišljenje HZZ-a, koje je obvezujuće u dijelu koji se odnosi na uvjete iz čl. 99 (čl. 97 st. 2). Mišljenje se traži i za zanimanja s Liste. Upravo u tom koraku provjeravaju se omjer domaćih radnika i ostali uvjeti opisani u nastavku.

3. Omjer domaćih i stranih radnika: što točno piše u zakonu

Pravilo je u čl. 99 st. 11–14 ZoS-a. Prenosimo ga doslovno iz pročišćenog teksta zakona:

Što to znači u praksi:

• Tko se računa kao domaći radnik: državljani Republike Hrvatske, države članice EGP-a ili Švicarske, zaposleni kod Vas na puno radno vrijeme u trenutku podnošenja zahtjeva. Prema st. 13 u taj se broj uračunavaju i hrvatski iseljenici, članovi obitelji hrvatskog iseljenika, potomci hrvatskog iseljenika i članovi obitelji potomka kojima je na temelju potvrde ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo odobren privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili stalni boravak iz čl. 156 st. 1 t. 2.
• Tko se računa kao strani radnik: zaposleni državljani trećih zemalja, a kod svakog novog zahtjeva i već izdana pozitivna mišljenja HZZ-a (st. 14), dakle i radnici koji još nisu počeli raditi.
• Prag ovisi o zanimanju iz zahtjeva: za zanimanje s Liste Upravnog vijeća HZZ-a dovoljno je 10 %, za sva ostala zanimanja 20 %. Zakon ne propisuje zasebno brojanje stranih radnika po zanimanjima: u oba slučaja omjer se računa prema ukupnom broju zaposlenih državljana trećih zemalja.
• Omjer se ne računa prema ukupnoj radnoj snazi. Pravilo "10 % domaćih radnika u ukupnoj radnoj snazi" ne postoji u zakonu. Za zanimanje izvan Liste poslodavac s 46 radnika iz trećih zemalja treba najmanje 10 domaćih radnika na puno radno vrijeme, a ne 5.
• Nakon testa tržišta rada poslodavac može zatražiti dozvole samo za onaj broj radnika koji odgovara udjelu iz čl. 99 st. 11 (čl. 98 st. 6).

Tablica u nastavku pokazuje najmanji potreban broj domaćih radnika na puno radno vrijeme. Budući da zakon traži "najmanje" 20 % odnosno 10 %, rezultat se zaokružuje naviše na cijeli broj (npr. 20 % od 11 je 2,2, pa su potrebna 3 domaća radnika). U broj radnika iz trećih zemalja uračunajte zaposlene, već izdana pozitivna mišljenja i, iz opreza, radnike iz zahtjeva koji podnosite.

Isto pravilo u obrnutom smjeru: uz svakog domaćeg radnika na puno radno vrijeme možete imati najviše 5 radnika iz trećih zemalja za zanimanja izvan Liste, odnosno najviše 10 za zanimanja s Liste. Primjerice, poslodavac s 3 domaća radnika na puno radno vrijeme može imati najviše 15 radnika iz trećih zemalja (uključujući već izdana pozitivna mišljenja) ako traži dozvolu za zanimanje izvan Liste, a najviše 30 ako je zanimanje na Listi.

Brzu provjeru za svoj slučaj napravite u kalkulatoru ispod. HZZ na svojoj stranici ima i vlastiti informativni kalkulator omjera.

Kako se omjer dokazuje. Poslodavac ne prilaže posebnu "potvrdu o strukturi zaposlenih". Dokaze o uvjetima iz čl. 99 HZZ pribavlja po službenoj dužnosti i/ili od poslodavca (čl. 99 st. 6), a HZMO mu na zahtjev dostavlja podatke o radnopravnom statusu domaćih radnika (st. 15). Omjer dakle procjenjuje HZZ u svom mišljenju, a ne policijska uprava. Obrazac 17a s tim nema veze: to je izjava o primjerenom smještaju koja se prilaže kad poslodavac osigurava smještaj (Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja, kako ga mijenja NN 43/2026). Više: Obrazac 17a, praktičan vodič.

Kako se pravilo mijenjalo:

Pravilo vezano uz ukupan broj zaposlenih vrijedilo je, dakle, do 14. ožujka 2025.; danas se omjer računa prema broju radnika iz trećih zemalja. Postupci započeti prije 4. lipnja 2026. dovršavaju se prema dotadašnjim propisima (čl. 68 NN 55/2026). Pravilnik o evidencijama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (NN 110/2025) u čl. 43 još navodi stare pragove od 16 % i 8 %; ministar ga je dužan uskladiti sa zakonom u roku od šest mjeseci od 4. lipnja 2026. (čl. 69 st. 5 NN 55/2026). Mjerodavni su pragovi iz zakona.

4. Ostali uvjeti za pozitivno mišljenje HZZ-a (čl. 99 st. 1)

Omjer je samo jedan od uvjeta. HZZ će pozitivno mišljenje dostaviti policijskoj upravi ako su ispunjeni svi uvjeti iz čl. 99 st. 1:

Posebna pravila za mikropoduzeća, nove tvrtke ili sezonske poslodavce u prvoj godini rada ne sadrži ni Pravilnik iz NN 43/2026: on uređuje boravak, smještaj i obrasce, a ne omjer. Tvrtka koja još nema godinu dana neprekidno zaposlenog istog domaćeg radnika na neodređeno i puno radno vrijeme ne ispunjava uvjet iz t. 4.

5. Ograničenje broja zahtjeva (čl. 100.a)

Uz omjer, zakon sadrži i ograničenje ukupnog broja zahtjeva prema broju domaćih radnika. Prenosimo ga doslovno:

Zakon ne pojašnjava kako se ovo ograničenje primjenjuje uz omjer iz čl. 99 st. 11 i 12. Ako planirate veći broj zahtjeva, prije podnošenja provjerite s HZZ-om ili pravnikom kako se čl. 100.a primjenjuje na Vaš slučaj.

6. Lista zanimanja HZZ-a (deficitarna zanimanja)

Za zanimanje s Liste Upravnog vijeća HZZ-a za županiju u kojoj radnik radi test tržišta rada se ne traži, a za mišljenje je dovoljan omjer od 10 %. Uz zahtjev se prilaže dokaz kompetencija (radno iskustvo ili obrazovanje), osim za jednostavna zanimanja (čl. 97 st. 4–5). Prema Listi objavljenoj na stranici HZZ-a (stanje 2. listopada 2026.), za sve županije na njoj su, među ostalima, zidar, tesar, armirač i betonirac, fasader, zavarivač, bravar, limar, vodoinstalater, elektroinstalater i vozač teretnog vozila, dok su konobar, kuhar, sobar, pomoćni kuhar, šivač, vozač autobusa i prodavač na Listi samo za županije navedene uz njih. Viličarist, CNC operater, tokar i recepcioner nisu na Listi.

Lista se mijenja odlukom Upravnog vijeća bez odgode kad se promijeni stanje na tržištu rada (čl. 101 st. 3), pa prije svakog zahtjeva otvorite aktualnu verziju Liste na stranici HZZ-a. Cijeli popis po županijama i pravila o području rada: Deficitarna zanimanja 2026..

7. Što ako zanimanje nije na Listi, a HZZ utvrdi da ima raspoloživih osoba?

Pažljivo s "ponovnim pokušajem". HZZ neće ponovno provesti test za zanimanje za koje je u zadnjih 90 dana utvrđeno da ima raspoloživih osoba na tržištu rada (čl. 98 st. 7 t. 2). Preformuliran oglas za isti posao zato ne pomaže i samo troši vrijeme. Zakonite mogućnosti su:

• razgovarajte s kandidatima koje HZZ uputi i zaposlite one koji odgovaraju, jer je posredovanje dio testa (čl. 98 st. 2 i 4); od 4. lipnja 2026. test obuhvaća i nezaposlene državljane trećih zemalja iz čl. 103.a koji su već u RH (čl. 98 st. 2)
• opišite posao točno onakvim kakav jest: ako stvarni posao odgovara zanimanju s Liste za županiju mjesta rada, test nije potreban; naziv zanimanja ne smijete mijenjati samo da biste izbjegli test, jer radnik smije raditi samo na poslovima navedenim u potvrdi (čl. 88 st. 3), a za suprotno postupanje poslodavcu – pravnoj osobi prijeti kazna od 5.000 do 15.000 eura po radniku (čl. 247 st. 2)
• ako stvarno imate rad na više lokacija, test možete zatražiti za područje više policijskih uprava, i to i nakon izdavanja dozvole (čl. 98 st. 8)
• suradnja s agencijom za posredovanje ili ustupanje radnika: kod ustupanja i agencija i korisnik moraju ispunjavati uvjete iz čl. 99 (čl. 100), pa agencija nije način da se ti uvjeti zaobiđu
• mjere aktivne politike zapošljavanja HZZ-a za zapošljavanje i osposobljavanje domaćih nezaposlenih osoba

8. Posljedice neispunjenja

• Negativno mišljenje HZZ-a: mišljenje je obvezujuće za MUP u dijelu koji se odnosi na uvjete iz čl. 99 (čl. 97 st. 2), pa će zahtjev za dozvolu biti odbijen. Žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor (čl. 91 st. 11, čl. 93 st. 4).
• Previše zahtjeva u odnosu na čl. 100.a: HZZ neće izdati pozitivno mišljenje (čl. 100.a st. 3).
• Uvjeti prestanu nakon izdavanja dozvole: MUP može ukinuti dozvolu izdanu na temelju čl. 97 ako poslodavac više ne ispunjava uvjete iz čl. 99 (čl. 94 st. 1 t. 3). Radnik se prije ukidanja upozorava i može koristiti dopušteno vrijeme nezaposlenosti iz čl. 103.a (čl. 94 st. 5).
• Rad bez dozvole: ako poslodavac pusti radnika na posao bez dozvole odnosno potvrde, poslodavcu – pravnoj osobi prijeti kazna od 5.000 do 15.000 eura po radniku, a odgovornoj osobi od 2.000 do 6.000 eura (čl. 247 st. 2 i 5). Inspektor može usmenim rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti u trajanju od 30 dana; mjera se ne izvršava ako poslodavac u tri dana uplati 3.981,68 eura za svakog takvog radnika (čl. 240 st. 1–3).

Blokada računa nije zasebna "sankcija MUP-a": to je uvjet iz čl. 99 st. 1 t. 8 koji HZZ provjerava kad izdaje mišljenje (za novu dozvolu, kod promjene poslodavca i kod ustupanja novom korisniku). Pri produljenju dozvole kod istog poslodavca, za istog radnika i u istom zanimanju mišljenje se ne traži (čl. 97 st. 7).

Zaključak

Sustav brojčanih kvota kakav su poslodavci poznavali do 2020. više ne postoji. Danas o zapošljavanju odlučuju test tržišta rada, Lista zanimanja HZZ-a i mišljenje HZZ-a s uvjetima iz čl. 99, među kojima je i omjer od 20 % odnosno 10 % domaćih radnika na puno radno vrijeme u odnosu na broj radnika iz trećih zemalja. Dobar redoslijed:

1. Provjerite uvjete iz čl. 99 st. 1: istog domaćeg radnika na neodređeno i puno radno vrijeme u posljednjih godinu dana, priljev na račun, blokade, porezne obveze.
2. Izračunajte omjer, uračunavajući i već izdana pozitivna mišljenja HZZ-a.
3. Provjerite je li zanimanje na Listi HZZ-a za županiju mjesta rada.
4. Zatražite test tržišta rada ili, za zanimanje s Liste, odmah podnesite zahtjev za dozvolu online.
5. Nakon obavijesti o rezultatu testa zahtjev za dozvolu podnesite u roku od 90 dana (čl. 98 st. 6).

Pomoć pri cijelom postupku: usluge zapošljavanja.

Česta pitanja

Postoje li još godišnje kvote po zanimanjima? Ne. Brojčane godišnje kvote ukinute su 2021., kad je stupio na snagu Zakon o strancima (NN 133/20). Riječ "kvota" zadržala se u govoru, ali pravno više ne odgovara stvarnom postupku.

Je li omjer 10 % domaćih radnika u ukupnoj radnoj snazi? Ne. Domaćih radnika na puno radno vrijeme mora biti najmanje 20 % broja zaposlenih državljana trećih zemalja, a za zanimanja s Liste HZZ-a najmanje 10 % (čl. 99 st. 11–12). U broj stranih radnika ulaze i već izdana pozitivna mišljenja HZZ-a (st. 14).

Računaju li se domaći radnici na nepuno radno vrijeme? Prema čl. 99 st. 11 i 12 u omjer se uračunavaju domaći radnici zaposleni na puno radno vrijeme. Za uvjet iz čl. 99 st. 1 t. 4 potreban je i barem jedan isti domaći radnik na neodređeno i puno radno vrijeme u posljednjih godinu dana.

Što je razlika između testa tržišta rada i Liste HZZ-a? Test je pojedinačna provjera za Vaše radno mjesto; HZZ o rezultatu obavještava najkasnije u 15 dana (čl. 98 st. 5). Lista Upravnog vijeća HZZ-a popis je zanimanja po županijama za koja se test ne traži (čl. 101). Mišljenje HZZ-a s provjerom omjera traži se u oba slučaja.

Što ako moja tvrtka ima manje od 10 zaposlenih ili je tek osnovana? Zakon ne predviđa iznimke za mikropoduzeća ni nove tvrtke. Ako u posljednjih godinu dana nemate u kontinuitetu zaposlenog istog domaćeg radnika na neodređeno i puno radno vrijeme, HZZ neće dati pozitivno mišljenje (čl. 99 st. 1 t. 4). Za sezonski obrt fizičke osobe dovoljan je jedan takav radnik u prethodnoj sezoni (st. 2).

Vrijedi li omjer i za produljenje dozvole? Za produljenje dozvole kod istog poslodavca, za istog radnika i u istom zanimanju ne provodi se test tržišta rada niti se traži mišljenje HZZ-a (čl. 97 st. 7), pa se omjer pri produljenju ne provjerava. Kod promjene poslodavca HZZ daje mišljenje za novog poslodavca na temelju čl. 99 (čl. 103.d st. 5), pa novi poslodavac mora ispunjavati i omjer. Više: promjena poslodavca za stranog radnika.