Prognoza tržišta rada u Hrvatskoj do 2030.: demografski trendovi i potreba za stranom radnom snagom

Što nas čeka do 2030.? To pitanje sve češće postavljaju HR direktori, vlasnici tvrtki i kreatori politika. Odgovor nije optimističan, ali je situacija upravljiva ako se počne planirati danas. Demografski podaci i projekcije upućuju na isti zaključak: stanovnika radne dobi bit će manje, a zapošljavanje iz inozemstva ostat će važan izvor radne snage. Koliko će točno stranih radnika trebati, ne može se pouzdano reći jer to ovisi o gospodarskoj aktivnosti, produktivnosti, zapošljavanju domaćih radnika i pravilima zapošljavanja.

Demografski okvir do 2030.

Prema Popisu 2021. Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, 413.056 ili 9,64 % manje nego 2011. (DZS). Prirodni prirast u 2025. bio je −17.528, a migracijski saldo s inozemstvom +19.180 (DZS, priopćenja STAN-2026-1-1 i STAN-2026-2-1). Detaljnu analizu tih podataka donosimo u članku Demografska kriza u Hrvatskoj i imigracija radne snage.

Za razdoblje do 2030. jedina projekcija koju smo mogli provjeriti u primarnom izvoru jest Eurostatova EUROPOP2023 (objavljena 2023., tablica proj_23np, osnovni scenarij):

Medijalna dob stanovništva Hrvatske 1. siječnja 2025. iznosila je 45,5 godina (Eurostat, demo_pjanind). Stanovništvo radne dobi do 2030. smanjuje se za 116.688 osoba, a u odnosu na 2024. (2.404.199) za oko 140.000.

Stvarni podaci 2025.–2026.: što se već dogodilo

Prognoza do 2030. mora uzeti u obzir i prve godine razdoblja. MUP-ova statistika izdanih dozvola za boravak i rad pokazuje pad, a ne rast:

U 2025. izdano je ukupno 17 % manje dozvola nego 2024., a dozvola za novo zapošljavanje 39 % manje. Raste broj produljenja (radnici koji već rade u Hrvatskoj) i sezonskih dozvola. MUP-ovi podaci ne navode razloge promjene. Izdane dozvole nisu broj radnika: isti radnik može iste godine dobiti novu i produljenu dozvolu. Pregled po djelatnostima, državljanstvima i policijskim upravama donosi članak Statistike zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj.

Pravni okvir koji vrijedi od 4. lipnja 2026.

Izmjene Zakona o strancima (NN 55/2026) nisu scenarij, nego važeće pravo. Za planiranje do 2030. najvažnije je:

• MUP o zahtjevu za dozvolu za boravak i rad odlučuje što je prije moguće, a najkasnije u 90 dana od urednog zahtjeva, uključujući test tržišta rada; u iznimnim i opravdanim okolnostima rok se može produljiti za 30 dana, osim za sezonski rad (čl. 91 st. 8 i 9)
• HZZ daje pozitivno mišljenje samo ako poslodavac ispunjava uvjete iz čl. 99, među ostalim: broj domaćih radnika na puno radno vrijeme najmanje 20 % broja zaposlenih državljana trećih zemalja (10 % za deficitarna zanimanja), priljev na račun u posljednjih 12 mjeseci najmanje 100.000 eura za pravnu osobu odnosno 40.000 eura za fizičku osobu i račun koji u posljednjih šest mjeseci nije bio blokiran dulje od 30 dana u kontinuitetu. Detalje objašnjava vodič Omjer domaćih i stranih radnika 2026.
• Za deficitarna zanimanja s Liste Upravnog vijeća HZZ-a test tržišta rada nije potreban, ali radnik s takvom dozvolom smije raditi samo na području policijske uprave za koju je zanimanje deficitarno (čl. 88 st. 10 do 12 i čl. 101). Više u članku Deficitarna zanimanja po policijskim upravama
• Poslodavac s do 50 domaćih radnika (državljana RH, EGP-a ili Švicarske) može podnijeti ukupno 50, a poslodavac s 51 do 250 domaćih radnika ukupno 250 zahtjeva za dozvole iz čl. 97; prema zakonu "ograničenja se primjenjuju do nastupanja uvjeta za primjenu odredbi čl. 99 st. 11 i 12" (čl. 100.a). Kako se to primjenjuje na Vašu tvrtku, provjerite sa savjetnikom
• Sezonska dozvola može se izdati i na tri godine za istog poslodavca i istog korisnika u istom ili srodnom zanimanju, uz rad do 90 dana ili do 9 mjeseci godišnje (čl. 104 st. 12 do 18). Više u vodiču Trogodišnje sezonske dozvole
• Od 4. lipnja 2027. uz zahtjev za produljenje dozvole za radnika koji u Hrvatskoj boravi najmanje godinu dana prilaže se dokaz o položenom ispitu iz hrvatskog jezika na razini A1.1; troškove ispita snosi poslodavac (čl. 92.a)
• Kad poslodavac osigurava smještaj, mora biti primjeren prema Pravilniku NN 43/2026 (najmanje 14 m² za prvu osobu i 6 m² za svaku sljedeću, najamnina najviše 30 % neto plaće)

Sektorski trendovi: gdje će potražnja biti najizraženija

Službenu brojčanu projekciju potrebe za radnicima po sektorima do 2030. koju bismo mogli provjeriti nismo pronašli, pa ovdje ne navodimo procjene broja radnika. Smjer potražnje može se ipak opisati prema MUP-ovim podacima o izdanim dozvolama i demografskim trendovima.

1. Zdravstvo i socijalna skrb

Udio starijih od 65 godina prema EUROPOP2023 raste s 23,6 % na 25,5 % do 2030., pa raste i potreba za njegom, skrbi i zdravstvenim uslugama. Broj dozvola za boravak i rad u toj djelatnosti zasad je malen. Za zdravstvena zanimanja uz dozvolu treba provjeriti i posebne uvjete za obavljanje regulirane profesije. Izvori kandidata mogu biti Filipini, Bosna i Hercegovina ili Srbija, ovisno o profilu i jeziku.

2. Prerađivačka industrija

U MUP-ovoj kategoriji "industrija" izdano je 28.486 dozvola u 2024., 24.479 u 2025. i 13.468 od siječnja do kolovoza 2026. Prerađivačka industrija i dalje traži linijske operatere, CNC operatere, zavarivače i servisne tehničare, profile kojih na domaćem tržištu rada nema dovoljno.

3. Turizam i ugostiteljstvo

Turizam i ugostiteljstvo od 2025. je djelatnost s najviše izdanih dozvola: 56.228 u 2024., 52.858 u 2025. i već 45.974 od siječnja do kolovoza 2026. Broj sezonskih dozvola raste (17.423 u 2024., 20.083 u 2025., 24.536 u prvih osam mjeseci 2026.). Za turizam je posebno važna trogodišnja sezonska dozvola, s kojom isti radnik može dolaziti istom poslodavcu više sezona.

4. Građevinarstvo

Građevinarstvo je 2024. bilo djelatnost s najviše izdanih dozvola (75.071), a 2025. ih je bilo 52.776, od siječnja do kolovoza 2026. njih 29.666. Potražnja za zidarima, tesarima, armiračima i instalaterima ovisi o investicijskom ciklusu, uključujući projekte obnove zgrada i prometne infrastrukture.

5. IT i digitalne usluge

U IT-u se zapošljava manji broj stranaca, uglavnom visokokvalificiranih stručnjaka. Za njih je, uz dozvolu za boravak i rad, na raspolaganju i EU plava karta. Potražnja je ponajprije za specijaliziranim profilima, a ne za većim brojem izvršitelja.

Dva moguća smjera do 2030. (kvalitativni opis, ne brojčana prognoza)

Sljedeća dva smjera nisu izračunati scenariji ni službene projekcije. Opisuju što bi za poslodavce značilo kad bi se nastavio sadašnji trend odnosno kad bi se priljev stabilizirao.

Smjer A: priljev ostaje nizak kao 2025.–2026.

• Radna mjesta u djelatnostima s velikim udjelom stranih radnika popunjavaju se sporije, a rokovi projekata produljuju
• Raste pritisak na plaće jer se više poslodavaca natječe za iste radnike
• Poslodavci više ulažu u zadržavanje radnika koji su već u Hrvatskoj (produljenja, promjena poslodavca, jezična priprema)
• Poslodavci koji ne ispunjavaju uvjete iz čl. 99 ne dobivaju pozitivno mišljenje HZZ-a za nove radnike pa više ovise o domaćem tržištu rada (i kod ustupanja putem agencije korisnik mora ispunjavati iste uvjete, čl. 100)

Smjer B: priljev se stabilizira uz potpunu usklađenost s novim pravilima

• Poslodavci koji ispunjavaju uvjete iz čl. 99 i imaju primjeren smještaj mogu planirati zapošljavanje u ciklusima
• Trogodišnje sezonske dozvole olakšavaju planiranje turističkih sezona
• Jezična priprema (A1.1 od 4. lipnja 2027.) i dugoročno zadržavanje smanjuju fluktuaciju
• Doprinosi stranih radnika ulaze u mirovinsko i zdravstveno osiguranje kao i doprinosi domaćih radnika

Koji će smjer prevladati, ovisi o gospodarskim kretanjima i o tome koliko poslodavaca ispunjava uvjete za zapošljavanje. Za utjecaj stranih radnika na gospodarstvo pogledajte članak Utjecaj imigracije radne snage na hrvatsko gospodarstvo.

Što trebaju učiniti poslodavci danas?

Pet konkretnih koraka za HR stručnjake koji se žele pripremiti za razdoblje do 2030.:

1. Provedite internu analizu strukture radne snage: tko odlazi u mirovinu do 2030. i koji profili nedostaju već sada. Postupak opisujemo u članku Planiranje radne snage u uvjetima demografskog pada.
2. Provjerite ispunjavate li uvjete za pozitivno mišljenje HZZ-a i odaberite model suradnje: posredovanje pri zapošljavanju ili ustupanje radnika. Partnerstvo s provjerenom agencijom za međunarodno zapošljavanje dogovorite prije akutne potrebe.
3. Razvijte programe smještaja, integracije i zadržavanja stranih radnika kako biste smanjili fluktuaciju.
4. Planirajte jezičnu pripremu: za produljenja od 4. lipnja 2027. potreban je dokaz o ispitu A1.1. Matura Plus, ustanova za obrazovanje odraslih iz Humble grupe, nalazi se na popisu MZOM-a i ispit provodi u sjedištu u Vinkovcima (tečaj hrvatskog jezika).
5. Pratite promjene propisa (dozvole, Lista deficitarnih zanimanja HZZ-a, A1.1, vize) i uskladite postupke čim se promijene.

Zaključak: planiranje je ključ

Prognoza do 2030. nije futurologija, ali ni točna brojka. Eurostat projicira oko 4,9 % manje stanovnika radne dobi, a podaci za 2025. i 2026. pokazuju da zapošljavanje iz trećih zemalja ne raste samo od sebe: ovisi o tome ispunjava li poslodavac uvjete i planira li na vrijeme. Tvrtke koje proaktivno grade kapacitet za zapošljavanje iz inozemstva bit će u znatno boljoj poziciji od onih koje čekaju da se situacija sama razriješi.