Ključni zaključci
6- Hrvatska nije jedinstveno tržište rada: PU zagrebačka (Grad Zagreb i Zagrebačka županija) izdala je 2025. 43.113 dozvola za boravak i rad, četvrtinu svih, a sedam jadranskih policijskih uprava zajedno 53 % svih i 95 % sezonskih dozvola
- Druga je PU istarska (24.456 u 2025.), a slijede splitsko-dalmatinska (17.448) i primorsko-goranska (15.421). Pet slavonskih uprava zajedno je izdalo 7 % dozvola
- Pad u 2025. bio je najveći u kontinentalnim upravama: dozvola za novo zapošljavanje bilo je 52 % manje u Panonskoj i 60 % manje u Sjevernoj Hrvatskoj (bez Zagrebačke županije), a 35 % manje na Jadranu
- Lista deficitarnih zanimanja HZZ-a organizirana je po županijama: konobar, kuhar ili sobar bez testa tržišta rada mogu se zaposliti samo u navedenim županijama, a za pet kontinentalnih županija nema nijednog zanimanja s ograničenjem na županije
- Od 4. lipnja 2026. radnik smije raditi samo na području policijskih uprava upisanih u potvrdu (čl. 88 st. 10–17 ZoS-a). Premještaj na sezonski posao u drugu regiju bez toga je prekršaj: 5.000–15.000 eura po radniku za poslodavca
- Kad poslodavac osigurava smještaj, vrijede ista pravila u cijeloj Hrvatskoj: najmanje 14 m² za prvu osobu i 6 m² za svaku sljedeću, najamnina najviše 30 % neto plaće
Hrvatska nije jedinstveno tržište rada. Grad Zagreb ostvaruje trećinu gospodarske aktivnosti zemlje, jadranske županije ovise o turističkoj sezoni, a sjever i Slavonija o prerađivačkoj industriji i poljoprivredi. Za poslodavca koji planira zapošljavanje iz inozemstva regija nije samo pitanje plaće i smještaja: o mjestu rada ovisi je li zanimanje na Listi HZZ-a, treba li test tržišta rada i, od 4. lipnja 2026., smije li radnik uopće raditi na nekoj lokaciji.
Dozvole po policijskim upravama, 2024.–2026.
| Policijska uprava | 2024. | 2025. | Promjena | Udio u 2025. | siječanj–kolovoz 2026. |
|---|---|---|---|---|---|
| Zagrebačka | 45.119 | 43.113 | −4 % | 25,3 % | 26.998 |
| Istarska | 28.660 | 24.456 | −15 % | 14,3 % | 18.265 |
| Splitsko-dalmatinska | 22.584 | 17.448 | −23 % | 10,2 % | 14.915 |
| Primorsko-goranska | 19.180 | 15.421 | −20 % | 9,0 % | 11.623 |
| Dubrovačko-neretvanska | 12.991 | 12.553 | −3 % | 7,4 % | 9.667 |
| Zadarska | 14.027 | 11.394 | −19 % | 6,7 % | 8.743 |
| Varaždinska | 9.933 | 6.169 | −38 % | 3,6 % | 2.602 |
| Šibensko-kninska | 6.717 | 6.093 | −9 % | 3,6 % | 4.396 |
| Brodsko-posavska | 5.099 | 4.323 | −15 % | 2,5 % | 2.138 |
| Ličko-senjska | 4.044 | 3.874 | −4 % | 2,3 % | 2.593 |
| Krapinsko-zagorska | 5.757 | 3.855 | −33 % | 2,3 % | 1.835 |
| Sisačko-moslavačka | 6.366 | 3.795 | −40 % | 2,2 % | 1.652 |
| Međimurska | 4.387 | 3.770 | −14 % | 2,2 % | 1.594 |
| Osječko-baranjska | 5.047 | 3.645 | −28 % | 2,1 % | 1.931 |
| Karlovačka | 4.682 | 3.084 | −34 % | 1,8 % | 1.854 |
| Koprivničko-križevačka | 3.896 | 2.337 | −40 % | 1,4 % | 1.293 |
| Vukovarsko-srijemska | 3.618 | 2.330 | −36 % | 1,4 % | 1.133 |
| Bjelovarsko-bilogorska | 2.118 | 1.373 | −35 % | 0,8 % | 623 |
| Virovitičko-podravska | 1.251 | 1.004 | −20 % | 0,6 % | 478 |
| Požeško-slavonska | 1.053 | 686 | −35 % | 0,4 % | 279 |
| Ukupno | 206.529 | 170.723 | −17 % | 100 % | 114.612 |
Izvor: MUP, statistika izdanih dozvola za boravak i rad po policijskim upravama (prosinac 2024., prosinac 2025., kolovoz 2026.). MUP iskazuje dozvole po policijskoj upravi koja ih je izdala; o zahtjevu odlučuje uprava prema mjestu boravišta odnosno namjeravanog boravka radnika (čl. 91 st. 1 ZoS-a). Hrvatska ima 20 policijskih uprava, a PU zagrebačka obuhvaća Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Brojke su izdane dozvole, a ne broj radnika; cjelovitu statistiku po državljanstvima i djelatnostima donosimo u članku Strani radnici u Hrvatskoj: statistika dozvola.
Četiri područja, četiri različite slike
Ako policijske uprave grupiramo prema statističkim regijama (HR NUTS 2), razlike su još vidljivije. Grupiranje je naše; PU zagrebačka prikazana je zasebno jer obuhvaća i Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.
| Područje | Broj PU | Dozvole 2024. | Dozvole 2025. | Udio u 2025. | Novo zapošljavanje 2025. prema 2024. | Udio u svim sezonskim dozvolama 2025. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Jadranska Hrvatska | 7 | 108.203 | 91.239 | 53,4 % | −35 % | 94,8 % |
| PU zagrebačka | 1 | 45.119 | 43.113 | 25,3 % | −28 % | 2,3 % |
| Panonska Hrvatska | 8 | 29.234 | 20.240 | 11,9 % | −52 % | 2,3 % |
| Sjeverna Hrvatska bez Zagrebačke županije | 4 | 23.973 | 16.131 | 9,4 % | −60 % | 0,6 % |
Jadranska Hrvatska: Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska PU. Panonska Hrvatska: Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka PU. Sjeverna Hrvatska: Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Krapinsko-zagorska PU. Izračun prema MUP-ovim tablicama po PU.
Što se iz tablica vidi:
- Sezonski rad gotovo je isključivo jadranski. Od 20.083 sezonske dozvole u 2025. čak 19.036 izdale su jadranske uprave. U prvih osam mjeseci 2026. sezonske dozvole čine oko 40 % svih dozvola u zadarskoj, šibensko-kninskoj i istarskoj upravi.
- Na kontinentu dominiraju produljenja. U zagrebačkoj i u većini kontinentalnih uprava 2025. izdano je više produljenja nego novih dozvola (u varaždinskoj 68 % svih dozvola), dok su u svim jadranskim upravama nove dozvole brojnije od produljenja.
- Novo zapošljavanje najviše je palo na kontinentu. U Sjevernoj Hrvatskoj (bez Zagrebačke županije) dozvola za novo zapošljavanje bilo je 2025. 60 % manje nego 2024., u Panonskoj 52 % manje, a na Jadranu 35 % manje. Najmanji pad imala je PU dubrovačko-neretvanska (−18 %). MUP ne navodi razloge tih razlika.
Gospodarska struktura regija
Razlike u dozvolama prate razlike u gospodarstvu. Prema DZS-u, struktura bruto dodane vrijednosti (BDV) 2023. bila je:
| Regija (HR NUTS 2) | BDV 2023. (mil. EUR) | Udio u BDV-u Hrvatske | Prerađivačka industrija | Trgovina, prijevoz, smještaj i usluživanje hrane | Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
|---|---|---|---|---|---|
| Grad Zagreb | 22.314 | 33,7 % | 10,1 % | 25,2 % | 0,1 % |
| Jadranska Hrvatska | 21.094 | 31,8 % | 10,2 % | 31,4 % | 1,5 % |
| Sjeverna Hrvatska (sa Zagrebačkom županijom) | 11.434 | 17,3 % | 29,0 % | 22,3 % | 6,4 % |
| Panonska Hrvatska | 11.408 | 17,2 % | 17,2 % | 14,9 % | 9,3 % |
| Hrvatska | 66.251 | 100 % | 14,6 % | 24,9 % | 3,2 % |
Izvor: DZS, priopćenje NR-2026-2-1 Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, HR NUTS 2 i županije u 2023., tablica 2; udjeli su naš izračun. Grad Zagreb i Zagrebačka županija zajedno su 2023. ostvarili 40,9 % BDV-a Hrvatske.
Zagreb i okolica: najveća uprava, više produljenja nego novih dozvola
PU zagrebačka izdala je 2025. 43.113 dozvola (25,3 % svih), a pad u odnosu na 2024. bio je samo 4 %. Od toga je bilo 22.939 produljenja i 19.719 dozvola za novo zapošljavanje, a sezonskih samo 455. Zagrebački radnici, dakle, uglavnom rade cijelu godinu i sve češće ostaju kod istog poslodavca.
Grad Zagreb ima trećinu BDV-a Hrvatske i dvostruko veći udio informacijskih i komunikacijskih djelatnosti od prosjeka (11,1 % prema 5,7 %). Potražnja za stranim radnicima zato je raznolika:
- građevina: zidari, armirači, tesari, instalateri, rukovatelji strojevima
- logistika i promet: vozači teretnih vozila i autobusa, skladišni radnici
- ugostiteljstvo i hoteli: kuhari, konobari, sobari, pomoćni radnici
- zdravstvo i skrb: njegovatelji i medicinsko osoblje (regulirane profesije traže priznavanje inozemne kvalifikacije, čl. 97 st. 6)
- informatika: programeri i sistemski administratori
Za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju na Listi HZZ-a su, osim zanimanja za sve županije, i konobar, kuhar, sobar, čistač, pomoćni kuhar i pomoćni konobar te vozač autobusa. Za ta zanimanja test tržišta rada nije potreban.
Jadran: Istra, Kvarner, Lika i Dalmacija
Sedam jadranskih uprava izdalo je 2025. ukupno 91.239 dozvola, više od polovine svih, a u prvih osam mjeseci 2026. čak 61 %. Turizam je ondje ključan: trgovina, prijevoz, smještaj i usluživanje hrane čine 31,4 % BDV-a regije, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 42,2 %.
- Istra je druga uprava po broju dozvola (24.456 u 2025.). U prvih osam mjeseci 2026. izdala je 18.265 dozvola, od toga 7.137 sezonskih. Istarska županija ima i 12 % BDV-a u prerađivačkoj industriji, pa uz sezonu postoji i cjelogodišnja potražnja.
- Kvarner (Primorsko-goranska) je četvrta uprava (15.421) i ima najveći udio prerađivačke industrije među jadranskim županijama (18,6 % BDV-a), uz luku i brodogradnju u Rijeci.
- Dalmacija (splitsko-dalmatinska, zadarska, šibensko-kninska i dubrovačko-neretvanska uprava) izdala je 2025. ukupno 47.488 dozvola. Dubrovačko-neretvanska imala je najmanji pad od svih uprava (−3 %), a zadarska i šibensko-kninska najveći udio sezonskih dozvola.
- Lika (Ličko-senjska): 3.874 dozvole u 2025., od toga 29 % sezonskih.
Najtraženiji profili su konobari, kuhari, sobari i pomoćni radnici u kuhinji, ali i zidari i instalateri za izgradnju i obnovu turističkih objekata te radnici u nautici. Konobar i kuhar na Listi HZZ-a su za svih sedam jadranskih županija, a sobar, čistač, pomoćni kuhar i pomoćni konobar za sve osim Ličko-senjske. Prodavač je na Listi samo za Istarsku i Dubrovačko-neretvansku županiju, i to za rad od 1. svibnja do 30. rujna.
Za sezonski rad do 90 dana u ugostiteljstvu i turizmu ne traži se test tržišta rada ni mišljenje HZZ-a (čl. 104 st. 2), a od 4. lipnja 2026. sezonska dozvola može se izdati na do tri godine za istog poslodavca (čl. 104 st. 12). Vodič: Sezonske dozvole na tri godine.
Sjever: Varaždin, Međimurje, Zagorje i Podravina
Sjeverna Hrvatska najindustrijskija je regija: prerađivačka industrija čini 42,5 % BDV-a Međimurske, 38,2 % Varaždinske i 37,5 % Krapinsko-zagorske županije. Četiri sjeverne uprave izdale su 2025. ukupno 16.131 dozvolu, a pad novog zapošljavanja bio je najveći u zemlji (−60 %). U PU varaždinskoj čak 68 % dozvola u 2025. bila su produljenja.
Tipični profili su operateri na strojevima, zavarivači, bravari, šivači, radnici na proizvodnoj liniji i vozači. Šivač tekstilnih i odjevnih predmeta na Listi HZZ-a je za Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Varaždinsku županiju (te Vukovarsko-srijemsku i Sisačko-moslavačku), kao i konobar i kuhar. Za Koprivničko-križevačku županiju Lista ne navodi nijedno zanimanje s ograničenjem na županije.
Slavonija i središnja Hrvatska: industrija i poljoprivreda
Osam uprava Panonske Hrvatske izdalo je 2025. ukupno 20.240 dozvola (11,9 %), od toga pet slavonskih (osječko-baranjska, vukovarsko-srijemska, brodsko-posavska, požeško-slavonska i virovitičko-podravska) 11.988 ili 7 %. PU osječko-baranjska izdala je 4.310 dozvola u 2023., 5.047 u 2024. i 3.645 u 2025.
Regija ima najveći udio poljoprivrede u BDV-u (9,3 %) i 17,2 % prerađivačke industrije. Prema Popisu 2021., najveći relativni pad broja stanovnika od 2011. imale su upravo panonske županije: Vukovarsko-srijemska (20,28 %), Sisačko-moslavačka (19,04 %), Požeško-slavonska (17,88 %), Brodsko-posavska (17,85 %) i Virovitičko-podravska (17,05 %).
- prehrambena industrija (mesna, mljekarska, mlinarska): radnici na liniji za preradu
- metaloprerađivačka industrija: zavarivači, bravari, operateri na CNC strojevima
- drvna industrija: radnici u pilanama i tvornicama namještaja, stolari
- poljoprivreda: sezonski berači i radnici u staklenicima
Važno za planiranje: za Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju Lista HZZ-a ne navodi nijedno zanimanje s ograničenjem na županije. Bez testa tržišta rada ondje se mogu zaposliti samo zanimanja s Liste "za sve županije" (zidar, zavarivač, bravar, stolar, mesar, pekar, vozač teretnog vozila i dr.). Za kuhara ili šivača u Osijeku potreban je test tržišta rada. Popis po županijama: Deficitarna zanimanja 2026.
Mjesto rada od 4. lipnja 2026.: samo upisane policijske uprave
Najvažnija regionalna promjena iz NN 55/2026 jest pravilo o području rada. Premještaj radnika u drugu regiju zato više nije samo organizacijsko pitanje:
- radnik s dozvolom za deficitarno zanimanje smije raditi samo na području onih policijskih uprava za koje je to zanimanje deficitarno, a poslodavac ga smije zaposliti samo ondje (čl. 88 st. 10–11); isto vrijedi za korisnika kod ustupanja radnika (st. 12)
- radnik s dozvolom izdanom nakon testa tržišta rada smije raditi samo na području policijske uprave u kojoj je test tražen i u kojoj HZZ nije našao raspoložive osobe (čl. 88 st. 15–17)
- radnik smije raditi u svim poslovnim objektima istog poslodavca samo ako to nije u suprotnosti s tim pravilima (čl. 88 st. 18)
- policijske uprave u kojima je proveden test tržišta rada i u kojima je dopušten rad u deficitarnom zanimanju upisuju se u potvrdu (čl. 91 st. 5)
- poslodavac može zatražiti test tržišta rada za područje više policijskih uprava, i to i nakon izdavanja dozvole; HZZ tada izdaje obavijest za određeno područje, a ona se upisuje u potvrdu (čl. 98 st. 8)
Posljedice rada izvan upisanog područja:
- poslodavac – pravna osoba: 5.000–15.000 eura za svakog radnika (čl. 247 st. 2, kako ga dopunjuje čl. 64 NN 55/2026), a odgovorna osoba 2.000–6.000 eura (čl. 247 st. 5)
- korisnik – pravna osoba kod ustupanja: 5.000–15.000 eura po radniku, a odgovorna osoba u korisniku 1.500–3.000 eura po radniku (čl. 247 st. 6–7)
- dozvola se može ukinuti ako radnik radi na području policijske uprave suprotno čl. 88 st. 10 i 15 (čl. 94 st. 1 t. 5)
Primjer: kuhar zaposlen bez testa tržišta rada jer je zanimanje na Listi za Splitsko-dalmatinsku županiju ne smije zimi prijeći u objekt istog poslodavca u Osijeku, jer kuhar za Osječko-baranjsku županiju nije na Listi. Za to bi trebao test tržišta rada za PU osječko-baranjsku, upisan u potvrdu. Detaljno objašnjenje i provjeru korak po korak donosimo u članku Deficitarna zanimanja 2026..
Smještaj: ista pravila u svim regijama
Cijene najma razlikuju se od grada do grada, ali pravila su ista u cijeloj Hrvatskoj. Kad poslodavac osigurava smještaj ili u njemu posreduje, Pravilnik NN 43/2026 traži:
- najmanje 14 m² za prvu osobu i dodatnih 6 m² za svaku sljedeću; u stanu u višestambenoj zgradi najviše 8 državljana trećih zemalja
- najamninu od najviše 30 % neto plaće, koja se ne smije automatski ustezati iz plaće; radniku se dostavlja ugovor o najmu ili jednakovrijedan dokument
- uz zahtjev za dozvolu s kojom radnik dolazi u Hrvatsku prilaže se Obrazac 17a (izjava o primjerenom smještaju)
Radnik prijavljuje boravište u 15 dana od ulaska ili promjene adrese (čl. 178 st. 1 ZoS-a), a prijava se neće izvršiti ako je na adresi prijavljeno više osoba nego što Pravilnik dopušta (st. 7). Za neprimjeren smještaj poslodavac – pravna osoba plaća 1.500–3.000 eura (čl. 251 st. 1 t. 2). U regijama s visokim cijenama najma smještaj koji osigurava poslodavac često odlučuje o tome hoće li radnik prihvatiti ponudu. Pomoć oko smještaja: stranica Smještaj i vodič Najamnina stranih radnika: 30 % neto plaće.
Preporuke za poslodavce
- Krenite od mjesta rada. Prije oglasa odredite županiju i policijsku upravu u kojoj će radnik raditi i provjerite je li zanimanje na Listi HZZ-a za tu županiju.
- Planirajte više lokacija unaprijed. Ako radnik treba raditi u više regija, zatražite test tržišta rada za područje više policijskih uprava (čl. 98 st. 8) prije premještaja, a ne nakon njega.
- Provjerite potvrdu. Policijske uprave upisane u potvrdu prenesite u evidenciju lokacija i rasporeda rada.
- Uskladite smještaj s Pravilnikom. Kvadratura, broj osoba i ugovor o najmu provjeravaju se pri prijavi boravišta.
- Sezonu na Jadranu planirajte na više godina. Sezonska dozvola do tri godine smanjuje broj postupaka za iste radnike.
- Surađujte s agencijom koja poznaje postupak. Kod ustupanja radnika i korisnik mora ispunjavati uvjete iz čl. 99 ZoS-a (čl. 100), a pravilo o području policijske uprave vrijedi i za njega. Kod posredovanja pri zapošljavanju radnik sklapa ugovor izravno s Vama.
Zaključak
Strani radnici u Hrvatskoj najviše se zapošljavaju u Zagrebu i na Jadranu, a sjever i Slavonija 2025. bilježe najveći pad novog zapošljavanja. Regija određuje i pravila: Lista HZZ-a vrijedi po županijama, a od 4. lipnja 2026. radnik smije raditi samo na području policijskih uprava upisanih u potvrdu. Poslodavci koji planiraju rad na više lokacija moraju to riješiti prije podnošenja zahtjeva. Humble Hunters pomaže uskladiti zapošljavanje, smještaj i mjesto rada u svim regijama.
Izvori
- MUP, Statistika: dozvole za boravak i rad (popis izvješća)
- MUP, Statistike izdanih dozvola za boravak i rad za 2023. godinu, po PU (PDF)
- MUP, Statistike izdanih dozvola za boravak i rad za 2024. godinu, po PU (PDF)
- MUP, Izdane dozvole za boravak i rad od 1. siječnja do 31. prosinca 2025., po PU (PDF)
- MUP, Izdane dozvole za boravak i rad od 1. siječnja do 31. kolovoza 2026., po PU (PDF)
- DZS, NR-2026-2-1 Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, HR NUTS 2 i županije u 2023.
- DZS, Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.
- HZZ, Lista zanimanja za koja poslodavac nije dužan zatražiti test tržišta rada
- Zakon o strancima, pročišćeni tekst (NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25, 55/26), čl. 88, 91, 94, 98, 100, 104, 178, 247 i 251
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (NN 55/2026)
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u RH (NN 43/2026)
Izvori i citati
- MUP RH, Statistika: dozvole za boravak i rad, MUP Republike Hrvatske (2026)
- MUP RH, Statistike izdanih dozvola za boravak i rad za 2024. godinu, po PU, MUP Republike Hrvatske (2025)
- MUP RH, Izdane dozvole za boravak i rad od 1. siječnja do 31. prosinca 2025., po PU, MUP Republike Hrvatske (2026)
- MUP RH, Izdane dozvole za boravak i rad od 1. siječnja do 31. kolovoza 2026., po PU, MUP Republike Hrvatske (2026)
- DZS, NR-2026-2-1 Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, HR NUTS 2 i županije u 2023., DZS (2026)
- DZS, Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021., DZS (2022)
- HZZ, Lista zanimanja za koja poslodavac nije dužan zatražiti test tržišta rada (Odluka Upravnog vijeća HZZ-a), HZZ
- Zakon o strancima, pročišćeni tekst (NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25, 55/26), Narodne novine (2026)
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (NN 55/2026, na snazi od 4.6.2026.), Narodne novine (2026)
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u RH (NN 43/2026 od 22.4.2026.), Narodne novine (2026)

CSO i suosnivač zadužen za razvoj poslovanja i odnose s klijentima. Vodi jedan od najboljih prodajnih timova u regiji s fokusom na međunarodno zapošljavanje.
Besplatni vodič za zapošljavanje stranih radnika
Preuzmite sveobuhvatni vodič s korak-po-korak uputama za 2026. godinu.