Povratak na blog

Tržište rada · 13 min čitanja

Regionalne razlike u zapošljavanju stranaca: Zagreb, Jadran, sjever i Slavonija (podaci MUP-a 2024.–2026.)

Činjenice provjerene: 2. listopada 2026.

Kratki odgovor

U kojim se dijelovima Hrvatske zapošljava najviše stranih radnika?

Prema MUP-u PU zagrebačka (Grad Zagreb i Zagrebačka županija) izdala je 2025. najviše dozvola za boravak i rad, 43.113 ili četvrtinu svih, a slijede istarska (24.456), splitsko-dalmatinska (17.448) i primorsko-goranska (15.421). Sedam jadranskih uprava izdalo je 53 % svih i 95 % sezonskih dozvola, a pet slavonskih 7 %. Od 4. lipnja 2026. radnik smije raditi samo na području policijskih uprava upisanih u potvrdu, a Lista deficitarnih zanimanja HZZ-a vrijedi po županijama.

Izvor: MUP RH, Izdane dozvole za boravak i rad od 1. siječnja do 31. prosinca 2025., po policijskim upravama

Ključne brojke

43.113

dozvola koje je 2025. izdala PU zagrebačka, 25,3 % svih (2024.: 45.119)

Izvor: MUP RH, statistika dozvola za boravak i rad po PU, prosinac 2025. (2026)
95 %

sezonskih dozvola u 2025. izdale su sedam jadranskih policijskih uprava (19.036 od 20.083), koje su izdale i 53 % svih dozvola

Izvor: MUP RH, statistika dozvola za boravak i rad po PU, prosinac 2025. (2026)
20

policijskih uprava; radnik smije raditi samo na području onih koje su upisane u potvrdu (čl. 88 st. 10–17 i čl. 91 st. 5 Zakona o strancima)

Izvor: Zakon o strancima, pročišćeni tekst (NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25, 55/26) (2026)
5.000–15.000 €

kazna za poslodavca – pravnu osobu po radniku koji radi na području policijske uprave izvan dopuštenog (čl. 247 st. 2 Zakona o strancima, dopuna NN 55/2026)

Izvor: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (NN 55/2026, na snazi od 4.6.2026.) (2026)

Ključni zaključci

6
  • Hrvatska nije jedinstveno tržište rada: PU zagrebačka (Grad Zagreb i Zagrebačka županija) izdala je 2025. 43.113 dozvola za boravak i rad, četvrtinu svih, a sedam jadranskih policijskih uprava zajedno 53 % svih i 95 % sezonskih dozvola
  • Druga je PU istarska (24.456 u 2025.), a slijede splitsko-dalmatinska (17.448) i primorsko-goranska (15.421). Pet slavonskih uprava zajedno je izdalo 7 % dozvola
  • Pad u 2025. bio je najveći u kontinentalnim upravama: dozvola za novo zapošljavanje bilo je 52 % manje u Panonskoj i 60 % manje u Sjevernoj Hrvatskoj (bez Zagrebačke županije), a 35 % manje na Jadranu
  • Lista deficitarnih zanimanja HZZ-a organizirana je po županijama: konobar, kuhar ili sobar bez testa tržišta rada mogu se zaposliti samo u navedenim županijama, a za pet kontinentalnih županija nema nijednog zanimanja s ograničenjem na županije
  • Od 4. lipnja 2026. radnik smije raditi samo na području policijskih uprava upisanih u potvrdu (čl. 88 st. 10–17 ZoS-a). Premještaj na sezonski posao u drugu regiju bez toga je prekršaj: 5.000–15.000 eura po radniku za poslodavca
  • Kad poslodavac osigurava smještaj, vrijede ista pravila u cijeloj Hrvatskoj: najmanje 14 m² za prvu osobu i 6 m² za svaku sljedeću, najamnina najviše 30 % neto plaće

Hrvatska nije jedinstveno tržište rada. Grad Zagreb ostvaruje trećinu gospodarske aktivnosti zemlje, jadranske županije ovise o turističkoj sezoni, a sjever i Slavonija o prerađivačkoj industriji i poljoprivredi. Za poslodavca koji planira zapošljavanje iz inozemstva regija nije samo pitanje plaće i smještaja: o mjestu rada ovisi je li zanimanje na Listi HZZ-a, treba li test tržišta rada i, od 4. lipnja 2026., smije li radnik uopće raditi na nekoj lokaciji.

Dozvole po policijskim upravama, 2024.–2026.

Policijska uprava2024.2025.PromjenaUdio u 2025.siječanj–kolovoz 2026.
Zagrebačka45.11943.113−4 %25,3 %26.998
Istarska28.66024.456−15 %14,3 %18.265
Splitsko-dalmatinska22.58417.448−23 %10,2 %14.915
Primorsko-goranska19.18015.421−20 %9,0 %11.623
Dubrovačko-neretvanska12.99112.553−3 %7,4 %9.667
Zadarska14.02711.394−19 %6,7 %8.743
Varaždinska9.9336.169−38 %3,6 %2.602
Šibensko-kninska6.7176.093−9 %3,6 %4.396
Brodsko-posavska5.0994.323−15 %2,5 %2.138
Ličko-senjska4.0443.874−4 %2,3 %2.593
Krapinsko-zagorska5.7573.855−33 %2,3 %1.835
Sisačko-moslavačka6.3663.795−40 %2,2 %1.652
Međimurska4.3873.770−14 %2,2 %1.594
Osječko-baranjska5.0473.645−28 %2,1 %1.931
Karlovačka4.6823.084−34 %1,8 %1.854
Koprivničko-križevačka3.8962.337−40 %1,4 %1.293
Vukovarsko-srijemska3.6182.330−36 %1,4 %1.133
Bjelovarsko-bilogorska2.1181.373−35 %0,8 %623
Virovitičko-podravska1.2511.004−20 %0,6 %478
Požeško-slavonska1.053686−35 %0,4 %279
Ukupno206.529170.723−17 %100 %114.612

Izvor: MUP, statistika izdanih dozvola za boravak i rad po policijskim upravama (prosinac 2024., prosinac 2025., kolovoz 2026.). MUP iskazuje dozvole po policijskoj upravi koja ih je izdala; o zahtjevu odlučuje uprava prema mjestu boravišta odnosno namjeravanog boravka radnika (čl. 91 st. 1 ZoS-a). Hrvatska ima 20 policijskih uprava, a PU zagrebačka obuhvaća Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Brojke su izdane dozvole, a ne broj radnika; cjelovitu statistiku po državljanstvima i djelatnostima donosimo u članku Strani radnici u Hrvatskoj: statistika dozvola.

Četiri područja, četiri različite slike

Ako policijske uprave grupiramo prema statističkim regijama (HR NUTS 2), razlike su još vidljivije. Grupiranje je naše; PU zagrebačka prikazana je zasebno jer obuhvaća i Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.

PodručjeBroj PUDozvole 2024.Dozvole 2025.Udio u 2025.Novo zapošljavanje 2025. prema 2024.Udio u svim sezonskim dozvolama 2025.
Jadranska Hrvatska7108.20391.23953,4 %−35 %94,8 %
PU zagrebačka145.11943.11325,3 %−28 %2,3 %
Panonska Hrvatska829.23420.24011,9 %−52 %2,3 %
Sjeverna Hrvatska bez Zagrebačke županije423.97316.1319,4 %−60 %0,6 %

Jadranska Hrvatska: Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska PU. Panonska Hrvatska: Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka PU. Sjeverna Hrvatska: Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Krapinsko-zagorska PU. Izračun prema MUP-ovim tablicama po PU.

Što se iz tablica vidi:

  • Sezonski rad gotovo je isključivo jadranski. Od 20.083 sezonske dozvole u 2025. čak 19.036 izdale su jadranske uprave. U prvih osam mjeseci 2026. sezonske dozvole čine oko 40 % svih dozvola u zadarskoj, šibensko-kninskoj i istarskoj upravi.
  • Na kontinentu dominiraju produljenja. U zagrebačkoj i u većini kontinentalnih uprava 2025. izdano je više produljenja nego novih dozvola (u varaždinskoj 68 % svih dozvola), dok su u svim jadranskim upravama nove dozvole brojnije od produljenja.
  • Novo zapošljavanje najviše je palo na kontinentu. U Sjevernoj Hrvatskoj (bez Zagrebačke županije) dozvola za novo zapošljavanje bilo je 2025. 60 % manje nego 2024., u Panonskoj 52 % manje, a na Jadranu 35 % manje. Najmanji pad imala je PU dubrovačko-neretvanska (−18 %). MUP ne navodi razloge tih razlika.

Gospodarska struktura regija

Razlike u dozvolama prate razlike u gospodarstvu. Prema DZS-u, struktura bruto dodane vrijednosti (BDV) 2023. bila je:

Regija (HR NUTS 2)BDV 2023. (mil. EUR)Udio u BDV-u HrvatskePrerađivačka industrijaTrgovina, prijevoz, smještaj i usluživanje hranePoljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Grad Zagreb22.31433,7 %10,1 %25,2 %0,1 %
Jadranska Hrvatska21.09431,8 %10,2 %31,4 %1,5 %
Sjeverna Hrvatska (sa Zagrebačkom županijom)11.43417,3 %29,0 %22,3 %6,4 %
Panonska Hrvatska11.40817,2 %17,2 %14,9 %9,3 %
Hrvatska66.251100 %14,6 %24,9 %3,2 %

Izvor: DZS, priopćenje NR-2026-2-1 Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, HR NUTS 2 i županije u 2023., tablica 2; udjeli su naš izračun. Grad Zagreb i Zagrebačka županija zajedno su 2023. ostvarili 40,9 % BDV-a Hrvatske.

Zagreb i okolica: najveća uprava, više produljenja nego novih dozvola

PU zagrebačka izdala je 2025. 43.113 dozvola (25,3 % svih), a pad u odnosu na 2024. bio je samo 4 %. Od toga je bilo 22.939 produljenja i 19.719 dozvola za novo zapošljavanje, a sezonskih samo 455. Zagrebački radnici, dakle, uglavnom rade cijelu godinu i sve češće ostaju kod istog poslodavca.

Grad Zagreb ima trećinu BDV-a Hrvatske i dvostruko veći udio informacijskih i komunikacijskih djelatnosti od prosjeka (11,1 % prema 5,7 %). Potražnja za stranim radnicima zato je raznolika:

  • građevina: zidari, armirači, tesari, instalateri, rukovatelji strojevima
  • logistika i promet: vozači teretnih vozila i autobusa, skladišni radnici
  • ugostiteljstvo i hoteli: kuhari, konobari, sobari, pomoćni radnici
  • zdravstvo i skrb: njegovatelji i medicinsko osoblje (regulirane profesije traže priznavanje inozemne kvalifikacije, čl. 97 st. 6)
  • informatika: programeri i sistemski administratori

Za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju na Listi HZZ-a su, osim zanimanja za sve županije, i konobar, kuhar, sobar, čistač, pomoćni kuhar i pomoćni konobar te vozač autobusa. Za ta zanimanja test tržišta rada nije potreban.

Jadran: Istra, Kvarner, Lika i Dalmacija

Sedam jadranskih uprava izdalo je 2025. ukupno 91.239 dozvola, više od polovine svih, a u prvih osam mjeseci 2026. čak 61 %. Turizam je ondje ključan: trgovina, prijevoz, smještaj i usluživanje hrane čine 31,4 % BDV-a regije, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 42,2 %.

  • Istra je druga uprava po broju dozvola (24.456 u 2025.). U prvih osam mjeseci 2026. izdala je 18.265 dozvola, od toga 7.137 sezonskih. Istarska županija ima i 12 % BDV-a u prerađivačkoj industriji, pa uz sezonu postoji i cjelogodišnja potražnja.
  • Kvarner (Primorsko-goranska) je četvrta uprava (15.421) i ima najveći udio prerađivačke industrije među jadranskim županijama (18,6 % BDV-a), uz luku i brodogradnju u Rijeci.
  • Dalmacija (splitsko-dalmatinska, zadarska, šibensko-kninska i dubrovačko-neretvanska uprava) izdala je 2025. ukupno 47.488 dozvola. Dubrovačko-neretvanska imala je najmanji pad od svih uprava (−3 %), a zadarska i šibensko-kninska najveći udio sezonskih dozvola.
  • Lika (Ličko-senjska): 3.874 dozvole u 2025., od toga 29 % sezonskih.

Najtraženiji profili su konobari, kuhari, sobari i pomoćni radnici u kuhinji, ali i zidari i instalateri za izgradnju i obnovu turističkih objekata te radnici u nautici. Konobar i kuhar na Listi HZZ-a su za svih sedam jadranskih županija, a sobar, čistač, pomoćni kuhar i pomoćni konobar za sve osim Ličko-senjske. Prodavač je na Listi samo za Istarsku i Dubrovačko-neretvansku županiju, i to za rad od 1. svibnja do 30. rujna.

Za sezonski rad do 90 dana u ugostiteljstvu i turizmu ne traži se test tržišta rada ni mišljenje HZZ-a (čl. 104 st. 2), a od 4. lipnja 2026. sezonska dozvola može se izdati na do tri godine za istog poslodavca (čl. 104 st. 12). Vodič: Sezonske dozvole na tri godine.

Sjever: Varaždin, Međimurje, Zagorje i Podravina

Sjeverna Hrvatska najindustrijskija je regija: prerađivačka industrija čini 42,5 % BDV-a Međimurske, 38,2 % Varaždinske i 37,5 % Krapinsko-zagorske županije. Četiri sjeverne uprave izdale su 2025. ukupno 16.131 dozvolu, a pad novog zapošljavanja bio je najveći u zemlji (−60 %). U PU varaždinskoj čak 68 % dozvola u 2025. bila su produljenja.

Tipični profili su operateri na strojevima, zavarivači, bravari, šivači, radnici na proizvodnoj liniji i vozači. Šivač tekstilnih i odjevnih predmeta na Listi HZZ-a je za Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Varaždinsku županiju (te Vukovarsko-srijemsku i Sisačko-moslavačku), kao i konobar i kuhar. Za Koprivničko-križevačku županiju Lista ne navodi nijedno zanimanje s ograničenjem na županije.

Slavonija i središnja Hrvatska: industrija i poljoprivreda

Osam uprava Panonske Hrvatske izdalo je 2025. ukupno 20.240 dozvola (11,9 %), od toga pet slavonskih (osječko-baranjska, vukovarsko-srijemska, brodsko-posavska, požeško-slavonska i virovitičko-podravska) 11.988 ili 7 %. PU osječko-baranjska izdala je 4.310 dozvola u 2023., 5.047 u 2024. i 3.645 u 2025.

Regija ima najveći udio poljoprivrede u BDV-u (9,3 %) i 17,2 % prerađivačke industrije. Prema Popisu 2021., najveći relativni pad broja stanovnika od 2011. imale su upravo panonske županije: Vukovarsko-srijemska (20,28 %), Sisačko-moslavačka (19,04 %), Požeško-slavonska (17,88 %), Brodsko-posavska (17,85 %) i Virovitičko-podravska (17,05 %).

  • prehrambena industrija (mesna, mljekarska, mlinarska): radnici na liniji za preradu
  • metaloprerađivačka industrija: zavarivači, bravari, operateri na CNC strojevima
  • drvna industrija: radnici u pilanama i tvornicama namještaja, stolari
  • poljoprivreda: sezonski berači i radnici u staklenicima

Važno za planiranje: za Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju Lista HZZ-a ne navodi nijedno zanimanje s ograničenjem na županije. Bez testa tržišta rada ondje se mogu zaposliti samo zanimanja s Liste "za sve županije" (zidar, zavarivač, bravar, stolar, mesar, pekar, vozač teretnog vozila i dr.). Za kuhara ili šivača u Osijeku potreban je test tržišta rada. Popis po županijama: Deficitarna zanimanja 2026.

Mjesto rada od 4. lipnja 2026.: samo upisane policijske uprave

Najvažnija regionalna promjena iz NN 55/2026 jest pravilo o području rada. Premještaj radnika u drugu regiju zato više nije samo organizacijsko pitanje:

  • radnik s dozvolom za deficitarno zanimanje smije raditi samo na području onih policijskih uprava za koje je to zanimanje deficitarno, a poslodavac ga smije zaposliti samo ondje (čl. 88 st. 10–11); isto vrijedi za korisnika kod ustupanja radnika (st. 12)
  • radnik s dozvolom izdanom nakon testa tržišta rada smije raditi samo na području policijske uprave u kojoj je test tražen i u kojoj HZZ nije našao raspoložive osobe (čl. 88 st. 15–17)
  • radnik smije raditi u svim poslovnim objektima istog poslodavca samo ako to nije u suprotnosti s tim pravilima (čl. 88 st. 18)
  • policijske uprave u kojima je proveden test tržišta rada i u kojima je dopušten rad u deficitarnom zanimanju upisuju se u potvrdu (čl. 91 st. 5)
  • poslodavac može zatražiti test tržišta rada za područje više policijskih uprava, i to i nakon izdavanja dozvole; HZZ tada izdaje obavijest za određeno područje, a ona se upisuje u potvrdu (čl. 98 st. 8)

Posljedice rada izvan upisanog područja:

  • poslodavac – pravna osoba: 5.000–15.000 eura za svakog radnika (čl. 247 st. 2, kako ga dopunjuje čl. 64 NN 55/2026), a odgovorna osoba 2.000–6.000 eura (čl. 247 st. 5)
  • korisnik – pravna osoba kod ustupanja: 5.000–15.000 eura po radniku, a odgovorna osoba u korisniku 1.500–3.000 eura po radniku (čl. 247 st. 6–7)
  • dozvola se može ukinuti ako radnik radi na području policijske uprave suprotno čl. 88 st. 10 i 15 (čl. 94 st. 1 t. 5)

Primjer: kuhar zaposlen bez testa tržišta rada jer je zanimanje na Listi za Splitsko-dalmatinsku županiju ne smije zimi prijeći u objekt istog poslodavca u Osijeku, jer kuhar za Osječko-baranjsku županiju nije na Listi. Za to bi trebao test tržišta rada za PU osječko-baranjsku, upisan u potvrdu. Detaljno objašnjenje i provjeru korak po korak donosimo u članku Deficitarna zanimanja 2026..

Smještaj: ista pravila u svim regijama

Cijene najma razlikuju se od grada do grada, ali pravila su ista u cijeloj Hrvatskoj. Kad poslodavac osigurava smještaj ili u njemu posreduje, Pravilnik NN 43/2026 traži:

  • najmanje 14 m² za prvu osobu i dodatnih 6 m² za svaku sljedeću; u stanu u višestambenoj zgradi najviše 8 državljana trećih zemalja
  • najamninu od najviše 30 % neto plaće, koja se ne smije automatski ustezati iz plaće; radniku se dostavlja ugovor o najmu ili jednakovrijedan dokument
  • uz zahtjev za dozvolu s kojom radnik dolazi u Hrvatsku prilaže se Obrazac 17a (izjava o primjerenom smještaju)

Radnik prijavljuje boravište u 15 dana od ulaska ili promjene adrese (čl. 178 st. 1 ZoS-a), a prijava se neće izvršiti ako je na adresi prijavljeno više osoba nego što Pravilnik dopušta (st. 7). Za neprimjeren smještaj poslodavac – pravna osoba plaća 1.500–3.000 eura (čl. 251 st. 1 t. 2). U regijama s visokim cijenama najma smještaj koji osigurava poslodavac često odlučuje o tome hoće li radnik prihvatiti ponudu. Pomoć oko smještaja: stranica Smještaj i vodič Najamnina stranih radnika: 30 % neto plaće.

Preporuke za poslodavce

  • Krenite od mjesta rada. Prije oglasa odredite županiju i policijsku upravu u kojoj će radnik raditi i provjerite je li zanimanje na Listi HZZ-a za tu županiju.
  • Planirajte više lokacija unaprijed. Ako radnik treba raditi u više regija, zatražite test tržišta rada za područje više policijskih uprava (čl. 98 st. 8) prije premještaja, a ne nakon njega.
  • Provjerite potvrdu. Policijske uprave upisane u potvrdu prenesite u evidenciju lokacija i rasporeda rada.
  • Uskladite smještaj s Pravilnikom. Kvadratura, broj osoba i ugovor o najmu provjeravaju se pri prijavi boravišta.
  • Sezonu na Jadranu planirajte na više godina. Sezonska dozvola do tri godine smanjuje broj postupaka za iste radnike.
  • Surađujte s agencijom koja poznaje postupak. Kod ustupanja radnika i korisnik mora ispunjavati uvjete iz čl. 99 ZoS-a (čl. 100), a pravilo o području policijske uprave vrijedi i za njega. Kod posredovanja pri zapošljavanju radnik sklapa ugovor izravno s Vama.

Zaključak

Strani radnici u Hrvatskoj najviše se zapošljavaju u Zagrebu i na Jadranu, a sjever i Slavonija 2025. bilježe najveći pad novog zapošljavanja. Regija određuje i pravila: Lista HZZ-a vrijedi po županijama, a od 4. lipnja 2026. radnik smije raditi samo na području policijskih uprava upisanih u potvrdu. Poslodavci koji planiraju rad na više lokacija moraju to riješiti prije podnošenja zahtjeva. Humble Hunters pomaže uskladiti zapošljavanje, smještaj i mjesto rada u svim regijama.

Zapošljavate na više lokacija ili u drugoj regiji?

Provjerit ćemo Listu HZZ-a za Vašu županiju, policijske uprave u potvrdi i potrebu za testom tržišta rada za više područja te predložiti rješenje za smještaj.

Zatražite provjeru
Sandy Protić
Sandy ProtićCSO & Co-founder

CSO i suosnivač zadužen za razvoj poslovanja i odnose s klijentima. Vodi jedan od najboljih prodajnih timova u regiji s fokusom na međunarodno zapošljavanje.

Podijeli:

Besplatni vodič za zapošljavanje stranih radnika

Preuzmite sveobuhvatni vodič s korak-po-korak uputama za 2026. godinu.

Preuzmite vodič

01 / 11 · još 13 minDozvole po policijskim upravama, 2024.–2026.

Nastavite čitati

Povezani članci

Brzi upit

Trebate pomoć sa zapošljavanjem stranih radnika?

Naš tim stručnjaka stoji vam na raspolaganju za besplatnu konzultaciju.

  • Besplatna konzultacija s našim timom stručnjaka
  • Besplatni vodič s korak-po-korak uputama za 2026.

* Unesite barem jedan kontakt (email ili telefon)