Ključni zaključci
6- Minimalna bruto plaća u Hrvatskoj 2026. iznosi 1.050 eura (NN 132/2025), a 2025. iznosila je 970 eura
- Prosječna neto plaća u 2025. bila je 1.449 eura, a u lipnju 2026. 1.555 eura (medijalna 1.345 eura). U djelatnostima u kojima radi najviše stranaca prosjeci su niži: 1.166 eura u smještaju i usluživanju hrane, 1.174 eura u građevinarstvu (DZS, 2025.)
- Plaća stranog radnika ne smije biti manja od plaće domaćih radnika u istom zanimanju (čl. 97 st. 9 Zakona o strancima)
- Njemačka minimalna plaća (2.343 eura) 2,2 puta je veća od hrvatske, ali nakon prilagodbe razlikama u cijenama razlika pada na 1,6 puta (Eurostat). Austrija nema zakonsku minimalnu plaću
- Hrvatska minimalna plaća viša je od češke (923 eura), slovačke (915 eura), srpske (743 eura) i sjevernomakedonske (624 eura)
- Najamnina za smještaj koji osigurava poslodavac smije biti najviše 30 % neto plaće i ne smije se automatski ustezati iz plaće (Pravilnik NN 43/2026)
Plaća nije sve, ali je najvažnija stavka u odluci radnika gdje će raditi. Radnik iz Azije ili s Balkana koji razmišlja o sljedećih nekoliko godina uspoređuje neto plaću, trošak života, smještaj, sigurnost i mogućnost dužeg ostanka. Hrvatska u toj usporedbi može biti konkurentna, ali samo ako poslodavac zna realne brojke. U nastavku donosimo službene podatke i pravila koja vrijede u 2026.
Plaće u Hrvatskoj: službeni podaci
Minimalna bruto plaća za 2026. iznosi 1.050 eura mjesečno (Uredba o visini minimalne plaće za 2026., NN 132/2025). Prema DZS-u prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u 2025. bila je 1.449 eura, a bruto 2.016 eura. U lipnju 2026. prosječna neto plaća iznosila je 1.555 eura, a medijalna 1.345 eura: polovina zaposlenih prima tu plaću ili manju.
Djelatnosti u kojima radi najviše stranih radnika imaju prosječne plaće ispod prosjeka Hrvatske:
| Djelatnost (DZS, NKD 2007.) | Prosječna neto plaća 2025. | Prosječna bruto plaća 2025. |
|---|---|---|
| Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića | 1.032 € | 1.397 € |
| Smještaj (hoteli i sl.) | 1.300 € | 1.795 € |
| Gradnja zgrada | 1.094 € | 1.494 € |
| Specijalizirane građevinske djelatnosti | 1.130 € | 1.538 € |
| Gradnja građevina niskogradnje | 1.431 € | 1.991 € |
| Proizvodnja prehrambenih proizvoda | 1.219 € | 1.646 € |
| Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda | 1.281 € | 1.748 € |
| Prerada drva i proizvoda od drva | 1.083 € | 1.453 € |
| Proizvodnja odjeće | 932 € | 1.222 € |
| Kopneni prijevoz | 1.216 € | 1.657 € |
| Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu | 1.595 € | 2.260 € |
| Trgovina na malo | 1.181 € | 1.596 € |
| Biljna i stočarska proizvodnja | 1.162 € | 1.554 € |
| Usluge održavanja zgrada i uređenja okoliša | 1.025 € | 1.361 € |
| Djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem | 1.358 € | 1.849 € |
| Prosjek Hrvatske | 1.449 € | 2.016 € |
Izvor: DZS, Statistika u nizu – Plaće, tablice 9.3.6 (neto) i 9.3.8 (bruto), prosjek 2025., odjeljci NKD-a 2007. Podaci obuhvaćaju sve zaposlene u pravnim osobama, domaće i strane, svih razina iskustva; zaposleni u obrtu nisu obuhvaćeni. Riječ je o prosjecima djelatnosti, a ne o plaćama za pojedina zanimanja.
Što zakon traži od poslodavca
Zakon o strancima propisuje da plaća koju prima državljanin treće zemlje ne smije biti manja od plaće koju primaju zaposleni u Hrvatskoj u istom zanimanju odnosno u sličnim i srodnim zanimanjima, u skladu s posebnim zakonima i kolektivnim ugovorima (čl. 97 st. 9). Isto pravilo vrijedi za plaću navedenu u testu tržišta rada (čl. 98 st. 3). Plaća, naravno, ne smije biti ni niža od minimalne plaće.
Za izračun troška:
- poslodavac na bruto plaću plaća doprinos za zdravstveno osiguranje od 16,5 %; uz minimalnu plaću od 1.050 eura ukupni trošak poslodavca iznosi 1.223,25 eura mjesečno
- iz bruto plaće uplaćuje se mirovinsko osiguranje od 20 % (I. stup 15 % i II. stup 5 %); za plaće do 1.300 eura bruto osnovica za I. stup se umanjuje
- porez na dohodak plaća se po stopama koje određuje grad ili općina boravišta radnika (primjerice Grad Zagreb 23 % i 33 %), uz osnovni osobni odbitak od 600 eura mjesečno; prirez je ukinut
Neto iznos zato ovisi o mjestu boravišta i osobnim okolnostima radnika. Za konkretan izračun koristite kalkulator plaće, a porezna pravila objašnjavamo u članku Porez za strane radnike u Hrvatskoj.
Hrvatska i druge države: minimalne plaće
Eurostat objavljuje nacionalne minimalne plaće dvaput godišnje (stanje 1. siječnja i 1. srpnja). Iznosi su bruto, mjesečno. Kupovna moć (PPS) uklanja razlike u razini cijena među državama.
| Država | Minimalna plaća 1. 1. 2026. | Minimalna plaća 1. 7. 2026. | U standardu kupovne moći (PPS), 1. 7. 2026. |
|---|---|---|---|
| Njemačka | 2.343 € | 2.343 € | 2.164 |
| Slovenija | 1.482 € | 1.482 € | 1.660 |
| Poljska | 1.139 € | 1.119 € | 1.547 |
| Hrvatska | 1.050 € | 1.050 € | 1.339 |
| Češka | 924 € | 923 € | 1.015 |
| Slovačka | 915 € | 915 € | 1.074 |
| Srbija | 744 € | 743 € | 1.094 |
| Sjeverna Makedonija | 586 € | 624 € | 1.142 |
Izvor: Eurostat, tablica earn_mw_cur (Monthly minimum wages – bi-annual data), podaci ažurirani 31. srpnja 2026.; vrijednosti u PPS Eurostat označava kao procjene. Za države izvan europodručja Eurostat iznos preračunava u eure po tečaju, njemačku satnicu preračunava u mjesečni iznos, a srpski neto iznos u bruto.
Što to znači:
- Njemačka: u eurima je minimalna plaća 2,2 puta veća od hrvatske, a u kupovnoj moći 1,6 puta
- Austrija nema zakonsku minimalnu plaću; najniže plaće ondje se određuju kolektivnim ugovorima za pojedine djelatnosti (Eurostat). Usporedbu s Austrijom zato treba raditi po kolektivnom ugovoru za konkretnu djelatnost
- Češka i Slovačka, koje se za iste radnike natječu s Hrvatskom, imaju nižu minimalnu plaću u eurima i u kupovnoj moći
- Slovenija i Poljska imaju višu minimalnu plaću u kupovnoj moći
Trošak života: razina cijena
Viša plaća u drugoj državi ne znači nužno i veću uštedu. Prema Eurostatu, razina cijena osobne potrošnje u 2024. (EU = 100) bila je:
| Država | Indeks razine cijena 2024. (EU = 100) |
|---|---|
| Austrija | 119,7 |
| Njemačka | 109,1 |
| Slovenija | 91,0 |
| Slovačka | 81,1 |
| Češka | 80,2 |
| Hrvatska | 73,3 |
| Poljska | 70,2 |
Izvor: Eurostat, tablica prc_ppp_ind (stvarna individualna potrošnja), 2024. Cijene su u Njemačkoj prosječno oko 49 %, a u Austriji oko 63 % više nego u Hrvatskoj. Najveća razlika obično je u najamnini, pa smještaj koji osigurava poslodavac u Hrvatskoj može bitno promijeniti računicu radnika.
Plaće u zemljama porijekla
Za europske zemlje iz kojih dolazi velik dio radnika Eurostat objavljuje minimalne plaće: 1. srpnja 2026. iznosile su 743 eura u Srbiji, 624 eura u Sjevernoj Makedoniji, 670 eura u Crnoj Gori i 531 euro u Albaniji. Za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo Eurostat ne iskazuje nacionalnu minimalnu plaću. Za Nepal, Indiju i Filipine ne navodimo iznose jer za te države nemamo usporediv službeni izvor u eurima.
Prema MUP-u, najviše dozvola za boravak i rad 2025. dobili su državljani Bosne i Hercegovine, Nepala, Srbije, Filipina i Indije. Detalje donosimo u članku Strani radnici u Hrvatskoj: statistika dozvola.
Što radniku ostaje: smještaj, hrana i prijevoz
Apsolutni iznos plaće ne govori sve. Radnik računa koliko mu ostane nakon najamnine, hrane i prijevoza, i koliko može poslati obitelji. Tu Hrvatska ima prednosti, ali i jasna pravila:
- Smještaj: kad ga osigurava poslodavac ili u njemu posreduje, najamnina smije biti najviše 30 % neto plaće, ne smije se automatski ustezati iz plaće, a radniku se dostavlja ugovor o najmu ili jednakovrijedan dokument; ako je smještaj bez najamnine, poslodavac izdaje dokument s uvjetima smještaja (Pravilnik NN 43/2026). Primjer: uz neto plaću od 1.000 eura najamnina smije biti najviše 300 eura. Pravila smo detaljno opisali u vodiču Najamnina stranih radnika: 30 % neto plaće.
- Zdravstveno osiguranje: radnik je obvezno osiguran preko poslodavca, ali bez dopunskog osiguranja plaća sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite. Polica dopunskog osiguranja HZZO-a od 1. veljače 2026. stoji 15 eura mjesečno; poslodavac je može platiti radniku (porezni tretman provjerite s računovodstvom).
- Hrana i prijevoz: kuhinja u smještaju, obrok na poslu ili organiziran prijevoz do mjesta rada smanjuju troškove radnika.
Faktori izvan plaće
U praksi radnici iz Filipina, Nepala i Indije najčešće pitaju o sljedećem:
- smještaj koji osigurava poslodavac, i to najčešće navode kao prednost koja nadoknađuje nižu nominalnu plaću
- zajednica: postoje li u mjestu rada već radnici iz iste zemlje
- sigurnost ugovora: trajanje ugovora i mogućnost produljenja dozvole; zahtjev za produljenje podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka (čl. 92 st. 1)
- slanje novca obitelji: dostupnost bankovnih računa i usluga prijenosa novca
- obitelj i dulji ostanak: radnik s dozvolom za boravak i rad u pravilu može dovesti užu obitelj tek nakon dvije godine neprekidnog privremenog boravka (čl. 63 st. 2; iznimka je maloljetno dijete čija oba roditelja imaju takvu dozvolu ili dijete samohranog roditelja, st. 3), sezonski radnici nemaju to pravo (čl. 63 st. 4), a nakon pet godina neprekidnog privremenog boravka može se zatražiti dugotrajni boravak (čl. 150)
Hrvatska kao članica EU-a s eurom i uređenim tržištem rada na većini tih pitanja može dati jasne odgovore. Usporedbu s drugim europskim odredištima, izvan plaća, donosimo u članku Hrvatska ili druge EU destinacije.
Kako povećati atraktivnost ponude bez velikog povećanja plaće
Ne može svaki poslodavac ponuditi plaću kakva je u Njemačkoj. Može, međutim, povećati ukupnu vrijednost ponude:
- osigurati besplatan ili subvencioniran smještaj u skladu s Pravilnikom NN 43/2026
- pokriti trošak leta na početku i na kraju ugovora
- osigurati obrok ili kuhinju u smještaju
- ponuditi nagradu za produljenje ugovora
- preuzeti brigu o produljenju dozvole na vrijeme
- organizirati učenje hrvatskog jezika: od 4. lipnja 2027. uz zahtjev za produljenje dozvole za radnika koji u Hrvatskoj boravi najmanje godinu dana prilaže se dokaz o položenom ispitu na razini A1.1, a troškove ispita snosi poslodavac (čl. 92.a). Matura Plus, ustanova za obrazovanje odraslih iz Humble grupe, nalazi se na popisu MZOM-a i ispit provodi u sjedištu u Vinkovcima; programe pogledajte na stranici Tečaj hrvatskog jezika
Zaključak: Hrvatska može biti konkurentna
Hrvatska neće pobijediti Njemačku u apsolutnom iznosu plaće: njemačka minimalna plaća 2,2 puta je veća. No nakon prilagodbe cijenama razlika je 1,6 puta, hrvatska minimalna plaća viša je od češke, slovačke, srpske i sjevernomakedonske, a smještaj koji osigurava poslodavac radniku znatno povećava uštedu. Poslodavci koji poštuju pravilo o jednakoj plaći za isto zanimanje i slože dobar ukupni paket lakše privlače i zadržavaju strane radnike. Humble Hunters pomaže u postavljanju ponude, smještaja i cijelog postupka zapošljavanja.
Izvori
- Uredba o visini minimalne plaće za 2026. (NN 132/2025)
- DZS, Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih u 2025., priopćenje RAD-2025-1-1/12
- DZS, Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih za lipanj 2026., priopćenje RAD-2026-1-1/6
- DZS, Statistika u nizu – Plaće (tablice 9.3.6 i 9.3.8)
- Eurostat, Monthly minimum wages – bi-annual data (earn_mw_cur)
- Eurostat, Minimum wage statistics (Statistics Explained, srpanj 2026.)
- Eurostat, Price level indices (prc_ppp_ind)
- HZZO, Nova cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja od 1. veljače 2026.
- Zakon o strancima, pročišćeni tekst (NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25, 55/26), čl. 63, 92, 92.a, 97, 98 i 150
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u RH (NN 43/2026)
- Odluka o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak Grada Zagreba (NN 28/2025)
Izvori i citati
- Uredba o visini minimalne plaće za 2026. godinu (NN 132/2025), Narodne novine (2025)
- DZS, Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih u 2025. (RAD-2025-1-1/12), DZS (2026)
- DZS, Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih za lipanj 2026. (RAD-2026-1-1/6), DZS (2026)
- DZS, Statistika u nizu – Plaće (tablice 9.3.6 i 9.3.8), DZS (2026)
- Eurostat, Monthly minimum wages – bi-annual data (earn_mw_cur), Eurostat (2026)
- Eurostat, Minimum wage statistics (Statistics Explained), Eurostat (2026)
- Eurostat, Price level indices (prc_ppp_ind), Eurostat (2025)
- HZZO, Obavijest osiguranicima dopunskog zdravstvenog osiguranja (cijena od 1. 2. 2026.), HZZO (2026)
- Zakon o strancima, pročišćeni tekst (NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25, 55/26), Narodne novine (2026)
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u RH (NN 43/2026 od 22.4.2026.), Narodne novine (2026)

CSO i suosnivač zadužen za razvoj poslovanja i odnose s klijentima. Vodi jedan od najboljih prodajnih timova u regiji s fokusom na međunarodno zapošljavanje.
Besplatni vodič za zapošljavanje stranih radnika
Preuzmite sveobuhvatni vodič s korak-po-korak uputama za 2026. godinu.