Sadržaj
Koliko stranih radnika radi u Hrvatskoj i kako se broj kreće po godinama i nacionalnostima?
Broj izdanih dozvola za boravak i rad u RH eksponencijalno je rastao u zadnjem desetljeću: s manje od 5.000 godišnje prije 2017. na više od 170.000 izdanih i obnovljenih dozvola u 2024. godini. Najveće zajednice po brojnosti su radnici iz Bosne i Hercegovine, Nepala, Indije, Filipina i Kosova. Sektorski najjače upijaju građevina, ugostiteljstvo, prerađivačka industrija i kopneni promet. Trend rasta nastavlja se i u 2025./2026., ali se mijenja struktura — sve veći udio dolazi iz trećih (vanbalkanskih) zemalja jer susjedna tržišta prestaju biti bazen radne snage.
Ključne brojke
Ključni zaključci
- **MUP je u 2024. izdao ~206.000 dozvola za boravak i rad**; krajem 2024. **~135.000 aktivnih** dozvola (ne "100.000+" kao u starijim materijalima)
- **Sektor lider 2024. je građevina (~33 %)** — NIJE prerađivačka industrija; slijede prerađivačka (~22 %), turizam i ugostiteljstvo (~17 %) te promet i skladištenje (~10 %)
- **BiH više nije ~45 %** novih dozvola — udio je značajno pao (~10 % novih u 2024.); **Nepal je narastao na ~17 %**, Filipini ~12 %, Indija ~7 %
- Mišljenje HZZ-a i status zanimanja na deficitarnoj listi nadležne policijske uprave glavni su operativni izazovi — **godišnje brojčane kvote ukinute su 2021.**
- Hrvatska je postala imigrantska zemlja radne snage — transformacija je trajna i strukturalna
Brojevi ne lažu — a brojevi o zapošljavanju stranaca u Hrvatskoj govore priču o dramatičnoj transformaciji tržišta rada. Za svega pet godina, Hrvatska je prešla put od sporadičnog uvoza radne snage do jednog od najintenzivnijih tržišta zapošljavanja u regiji. Što točno pokazuju podaci i što možemo očekivati?
Rast broja stranih radnika: 2018.–2024.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj izdanih dozvola za boravak i rad za radnike iz trećih zemalja (ne-EU) bilježi sljedeći rast:
- 2018.: ~8.000 (bazna godina)
- 2019.: ~18.000 (+125 %)
- 2020.: ~25.000 (+39 %, COVID usporenje)
- 2022.: ~80.000 (postpandemijski skok)
- **2024.: ~206.000 izdanih dozvola u kalendarskoj godini**; **~135.000 aktivnih dozvola** krajem 2024. (izvor: MUP, statistika dozvola za boravak i rad).
Prema nacionalnosti: Tko dolazi?
Struktura novih dozvola u 2024. bitno se razlikuje od slike iz 2018.–2020.: udio BiH pao je s >70 % na ~10 % novih dozvola, dok su Nepal i Filipini ubrzano preuzeli najveće apsolutne brojke. Indikativna distribucija novih dozvola izdanih u 2024. (po MUP-u):
- **Bosna i Hercegovina:** **~10 %** (značajan pad sa starije referentne vrijednosti od ~45 %)
- **Nepal:** **~17 %** (najveći skok u zadnje 2 godine)
- **Filipini:** ~12 %
- **Indija:** ~7 %
- **Srbija + Kosovo:** ~6 %
- **Ostali (Bangladeš, Pakistan, Egipat, Turska, Albanija i dr.):** ostatak
Trend je jasan: BiH se demografski prazni (i sama emigrira), pa se Hrvatska sve više okreće azijskim tržištima radne snage.
Prema sektoru: Gdje rade strani radnici?
Distribucija po industrijskim sektorima u 2024. (izvor: MUP, HZZ; procjene) — sektor lider je građevina, a ne prerađivačka industrija kako se ranije navodilo:
- **Građevina i infrastruktura: ~33 % (br. 1)**
- Prerađivačka industrija (prehrambena, drvna, metalna): ~22 %
- Turizam, hotelijerstvo, ugostiteljstvo: ~17 %
- Logistika, skladištenje, prijevoz: ~10 %
- Ostalo (čišćenje, sigurnost, poljoprivreda, kućanske djelatnosti): ostatak
Prema geografiji: Gdje su strani radnici?
Strani radnici nisu ravnomjerno raspoređeni po Hrvatskoj:
- Grad Zagreb i Zagrebačka županija: ~30% svih stranih radnika
- Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska: ~25% (turistički kapacitet)
- Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska: ~20% (prerađivačka industrija)
- Ostatak RH: ~25%
Od kvota do mišljenja HZZ-a (i 12-mjesečnog rolling izvještaja MROSP-a)
Hrvatska više ne regulira broj stranih radnika kroz godišnje kvote — umjesto njih, za svaki zahtjev MUP traži pozitivno mišljenje HZZ-a o tržištu rada (osim za deficitarna zanimanja po području policijske uprave).
Povijesni kontekst koji se i dalje često spominje u medijima:
- 2019.: zadnji sustav sektorskih kvota po zanimanjima (deficitarnih struka)
- 2021.: kvote ukinute (NN 133/20), uvodi se mišljenje HZZ-a po pojedinačnom zahtjevu
- 2024.: proširenje liste deficitarnih zanimanja po policijskim upravama
- 2026.: paket Vlade uvodi 12-mjesečni rolling izvještaj MROSP-a kao mehanizam praćenja priljeva
U kolokvijalnom govoru riječ "kvota" zadržala se i dalje, ali pravno više ne odgovara stvarnoj proceduri.
Trendovi koje treba pratiti u 2025. i dalje
- Rast udjela azijskih radnika na štetu balkanske radne snage
- Povećanje prosječnog trajanja zaposlenja stranih radnika — sve više ih ostaje dugoročno
- Porast zahtjeva za spajanjem obitelji — signal dugoročnog nastanjivanja
- Pritisak na smještajnu infrastrukturu — nestašica stanova postaje operativni rizik
- Digitalizacija administrativnih procesa — e-dozvole i e-prijave ubrzavaju procedure
- Povećanje inspekcijskog nadzora — zakonska usklađenost postaje prioritetnija
Zaključak
Podaci jasno govore: Hrvatska je postala imigrantska zemlja radne snage, ne samo tranzitna. Ova transformacija je trajna i strukturalna — nije privremeni odgovor na tržišni šok. Poslodavci koji razumiju trendove i pozicioniraju se u skladu s njima imat će prednost u pristupu radnoj snazi u godinama koje dolaze.
Izvori
*Sve postotke i apsolutne brojke u ovom članku označavamo kao procjene temeljene na javno dostupnoj statistici MUP-a, HZZ-a i DZS-a u trenutku verifikacije. Službene godišnje statistike redovito kasne 6–12 mjeseci, pa se konačni iznosi mogu razlikovati.*
Izvori i citati
CSO i suosnivač zadužen za razvoj poslovanja i odnose s klijentima. Vodi jedan od najboljih prodajnih timova u regiji s fokusom na međunarodno zapošljavanje.
Povezane usluge
Besplatni vodič za zapošljavanje stranih radnika
Preuzmite sveobuhvatni vodič s korak-po-korak uputama za 2026. godinu.
