Zašto strani radnici biraju Hrvatsku umjesto Njemačke ili Austrije? Prednosti i izazovi

Radnik iz Filipina ili Nepala koji razmišlja o odlasku na rad u Europu ima nekoliko mogućnosti: Njemačku, Austriju, Češku, Sloveniju i Hrvatsku. Zašto bi odabrao Hrvatsku, a zašto neku drugu zemlju? Razumijevanje te konkurencije ključno je za poslodavce koji žele privući i zadržati strane radnike.

Tržišna pozicija Hrvatske kao odredišta

Za mnoge radnike koji razmišljaju o Europi Hrvatska nije prvi izbor: Njemačka, Austrija i Nizozemska nude više plaće i veće, dulje uspostavljene zajednice iz zemalja podrijetla. No Hrvatska je u nekoliko godina postala važno odredište. MUP je 2021. izdao 81.995 dozvola za boravak i rad, a 2024. njih 206.529. U 2025. broj je pao na 170.723, ponajviše zbog manjeg broja dozvola za novo zapošljavanje (80.365 prema 132.208 u 2024.). Detaljne podatke donosi članak Statistike zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj.

Što Hrvatsku čini privlačnom:

• Schengenski prostor: od 1. siječnja 2023. ukinute su kontrole osoba na unutarnjim kopnenim i morskim granicama s ostalim državama schengenskog prostora
• Euro: Hrvatska je u eurozoni od 1. siječnja 2023., što olakšava plaćanje i slanje novca obitelji
• Mediteranska klima i način života, privlačni radnicima iz toplijih krajeva
• Manji gradovi i manja anonimnost, što olakšava integraciju u zajednicu

Usporedba plaća: što pokazuju službeni podaci

Najusporedivija službena brojka za više država jest zakonska minimalna plaća, koju Eurostat objavljuje dva puta godišnje. Podaci za siječanj 2026.:

Izvor: Eurostat, tablica earn_mw_cur (2026-S1). Iznosi za države izvan eurozone preračunati su u eure po tečaju; vrijednosti u PPS-u Eurostatove su procjene. U Austriji, kao i u Danskoj, Italiji, Finskoj i Švedskoj, minimalne plaće utvrđuju se kolektivnim ugovorima za pojedine djelatnosti.

Minimalna plaća nije plaća koju strani radnici stvarno primaju, ali pokazuje odnos razina plaća. Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u 2025. iznosila je 1.449 € (DZS). Usporedbu plaća po zanimanjima i troška poslodavca donosimo u članku Usporedba plaća stranih radnika u Hrvatskoj i EU.

Hrvatska i Njemačka

Njemačka je referentna točka za mnoge radnike. Minimalna plaća ondje je u siječnju 2026. bila 2.343 €, oko 2,2 puta viša od hrvatske (1.050 € bruto, Uredba o visini minimalne plaće za 2026., NN 132/2025). U standardu kupovne moći, koji uzima u obzir razinu cijena, razlika se smanjuje na oko 1,6 puta (2.164 prema 1.339 PPS).

Njemačka aktivno privlači i iste radnike kao Hrvatska. Prema službenom portalu savezne vlade Make it in Germany, zakon o useljavanju kvalificiranih radnika (Fachkräfteeinwanderungsgesetz) primjenjuje se postupno od studenoga 2023., uz bodovnu karticu prilika (Chancenkarte) za traženje posla. Tzv. pravilo za zapadni Balkan omogućuje državljanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije rad u nereguliranim zanimanjima, uz gornju granicu od 50.000 odobrenja godišnje od lipnja 2024. To su upravo zemlje iz kojih dolazi velik dio radnika u Hrvatskoj (BiH, Srbija i Sjeverna Makedonija bile su 2025. među šest najvećih izvora).

Zašto onda netko bira Hrvatsku?

• Kupovna moć: razlika u stvarnoj vrijednosti plaće manja je od nominalne (1,6 puta u PPS-u umjesto 2,2 puta u eurima)
• Jezik pri dolasku: hrvatski propisi za prvu dozvolu za boravak i rad ne traže znanje jezika; ispit iz hrvatskog jezika na razini A1.1 obvezan je od 4. lipnja 2027. tek uz produljenje dozvole nakon najmanje godinu dana boravka, a govornici južnoslavenskih jezika su izuzeti (čl. 92.a). U Njemačkoj, primjerice, put "partnerstva za priznavanje" traži znanje njemačkog na razini A2
• Klima i način života: za radnike iz toplijih krajeva mediteranska klima je privlačna
• Zajednica: filipinska i nepalska zajednica u Hrvatskoj rastu; MUP je 2025. izdao 17.629 dozvola državljanima Filipina i 31.708 državljanima Nepala, što stvara socijalnu mrežu za nove radnike

Hrvatska i Austrija

Austrija, kao i Njemačka, pripada njemačkom govornom području. Za razliku od Njemačke, nema zakonsku nacionalnu minimalnu plaću; minimalne plaće utvrđuju se kolektivnim ugovorima (Eurostat). Prema službenom portalu migration.gv.at, kvalificirani radnik u deficitarnom zanimanju može dobiti crveno-bijelo-crvenu kartu (Rot-Weiß-Rot – Karte) na 24 mjeseca ako ima završeno obrazovanje u tom zanimanju, obvezujuću ponudu za posao uz plaću najmanje prema zakonu, uredbi ili kolektivnom ugovoru i najmanje 55 bodova (kvalifikacija, radno iskustvo, znanje njemačkog i dob). Popis deficitarnih zanimanja propisuje se svake godine uredbom.

U usporedbi s tim:

• Hrvatska nema bodovni sustav: uvjete za pozitivno mišljenje HZZ-a ispunjava poslodavac (čl. 99 Zakona o strancima), a za zanimanja s Liste Upravnog vijeća HZZ-a ne provodi se test tržišta rada (čl. 101)
• MUP odlučuje najkasnije u 90 dana od urednog zahtjeva, uključujući test tržišta rada (čl. 91 st. 8)
• Za ulazak radnik iz viznog režima pribavlja vizu D u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu RH, a odluka se u pravilu donosi u 15 dana (čl. 37–38)

Hrvatska, Slovenija, Češka i Slovačka

• Slovenija je najbliži konkurent: susjedna je država, u eurozoni je od 2007. (ECB) i ima višu minimalnu plaću (1.482 € u siječnju 2026.)
• Češka i Slovačka imaju nižu minimalnu plaću od Hrvatske (924 € i 915 €), pa za radnike koji uspoređuju plaće u srednjoj Europi to je argument u korist Hrvatske
• Valuta: Hrvatska i Slovačka (od 2009.) koriste euro, a Češka nije u eurozoni i koristi češku krunu; za radnike koji šalju novac obitelji euro je praktičniji
• Turistički ugled: Hrvatska je poznata turistička destinacija, što privlači radnike koji žele raditi u turizmu i upoznati Europu

Izazovi Hrvatske kao odredišta

Pošteno je prikazati i slabosti koje Hrvatska mora prevladati da bi bila konkurentnija:

Plaće

Razina plaća niža je nego u Njemačkoj, Sloveniji i Poljskoj, a viša nego u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj (minimalne plaće, Eurostat, siječanj 2026.). Za radnike kojima je glavni cilj najveća moguća ušteda Njemačka je financijski privlačnija.

Prijevoz

U manjim mjestima radnici bez vlastitog prijevoza često ovise o prijevozu koji organizira poslodavac. Organiziran i pouzdan prijevoz do posla zato je dio ponude za radnika.

Jezik

Hrvatski se govori u manjem broju država nego njemački. Za radnike iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore jezik je vrlo blizak, a zakon govornike južnoslavenskih jezika izuzima od obveze ispita A1.1 (čl. 92.a st. 7). Za radnike iz Azije učenje hrvatskog traži vrijeme, pa tečaj u radnom vremenu i potpora poslodavca ubrzavaju integraciju.

Manje i mlađe zajednice iz zemalja podrijetla

U većim zapadnoeuropskim odredištima zajednice iz istih zemalja mogu biti starije i brojnije. Socijalna mreža jedan je od ključnih čimbenika odluke, pa poslodavci u Hrvatskoj tu prazninu mogu djelomično nadoknaditi organiziranim povezivanjem radnika.

Obitelj i dugoročni ostanak

• Spajanje obitelji: obitelj radnika s dozvolom iz čl. 97 može dobiti privremeni boravak tek kad radnik u Hrvatskoj ima najmanje dvije godine neprekidno odobren privremeni boravak, uz iznimke za maloljetnu djecu (čl. 63 st. 2 i 3); sezonski radnici nemaju to pravo. Više u vodiču Spajanje obitelji stranih radnika
• Dugotrajni boravak: nakon pet godina neprekidnog privremenog boravka radnik može zatražiti dugotrajni boravak, uz znanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma (ispit na razini B1) i druge uvjete (čl. 150–154). Više u članku Privremeni i stalni boravak stranog radnika
• Državljanstvo: prirođenjem ga može steći stranac koji u Hrvatskoj živi s prijavljenim boravkom osam godina neprekidno i ima odobren status stranca na stalnom boravku, uz otpust iz stranog državljanstva (ili izjavu o odricanju) i provjeru znanja hrvatskog jezika, latiničnog pisma, kulture i društvenog uređenja (čl. 8 Zakona o hrvatskom državljanstvu). U Njemačkoj je za prirođenje propisan najmanje petogodišnji boravak, uz ostale uvjete (izmjena zakona o državljanstvu koju je Bundestag usvojio u listopadu 2025.)

Što poslodavci mogu učiniti da povećaju privlačnost?

Unatoč strukturnim izazovima, poslodavci mogu Hrvatsku predstaviti kao dobar izbor:

• Aktivno komunicirajte prednosti: klimu, sigurnost, način života, euro i schengenski prostor
• Osigurajte kvalitetan i primjeren smještaj prema Pravilniku NN 43/2026 (najmanje 14 m² za prvu osobu i 6 m² za svaku sljedeću, najamnina najviše 30 % neto plaće), jer smještaj izravno smanjuje trošak života radnika
• Ponudite tečaj hrvatskog jezika: od 4. lipnja 2027. za produljenje dozvole potreban je dokaz o ispitu A1.1, a troškove ispita snosi poslodavac. Matura Plus, ustanova za obrazovanje odraslih iz Humble grupe, nalazi se na popisu MZOM-a i ispit provodi u sjedištu u Vinkovcima (tečaj hrvatskog jezika)
• Gradite zajednicu: organizirajte susrete za strane radnike i pomozite im izgraditi socijalnu mrežu
• Nudite jasan put dugoročnog ostanka (produljenje dozvole, spajanje obitelji, dugotrajni boravak), jer je boravišna sigurnost snažan motiv
• Komunicirajte transparentno i pošteno o uvjetima rada i plaći, s pisanim prikazom neto plaće i svih troškova

Uloga agencija u predstavljanju Hrvatske

Agencije za zapošljavanje poput Humble Huntersa imaju važnu ulogu u predstavljanju Hrvatske kao odredišta stranim radnicima. Kroz suradnju u zemljama podrijetla agencija radniku prije dolaska objašnjava uvjete, plaću i prednosti, što izravno utječe na njegovu odluku. Ovisno o Vašim potrebama radnika zapošljavate izravno uz posredovanje pri zapošljavanju ili putem ustupanja radnika. Agencija za privremeno zapošljavanje radniku ne smije naplatiti naknadu za ustupanje ni za zapošljavanje kod korisnika (čl. 44 st. 6 Zakona o radu).

Zaključak

Hrvatska nije drugi izbor za svaki profil radnika. Za mnoge je dobra kombinacija klime, načina života, sigurnosti i plaće, osobito u usporedbi sa srednjoeuropskim državama s nižom minimalnom plaćom. Poslodavci koji razumiju konkurenciju i jasno komuniciraju svoje prednosti privući će bolje radnike i graditi dugoročnije radne odnose. Humble Hunters pomaže tvrtkama izgraditi privlačan ugled poslodavca na stranim tržištima rada.