Utjecaj imigracije radne snage na hrvatsko gospodarstvo: ekonomska analiza, mitovi i činjenice

Kada se u javnosti govori o stranim radnicima, često prevladavaju emotivne reakcije: strah od "preuzimanja poslova", briga o socijalnim troškovima ili romantiziranje "jeftine radne snage" koja spašava gospodarstvo. Stvarnost je složenija. Ovaj članak donosi podatke o utjecaju imigracije radne snage na hrvatsko gospodarstvo i jasno odvaja ono što je izmjereno od onoga što nije.

Mit 1: "Strani radnici uzimaju posao Hrvatima"

Ovo je najrašireniji mit, a podaci ga ne potvrđuju.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj (Eurostat, Anketa o radnoj snazi, dob 15–74) pala je sa 6,1 % u 2023. na 5,0 % u 2024. i 4,9 % u 2025., dok je prosjek EU u 2025. bio 6,0 %. U nekim zanimanjima domaćih kandidata nema dovoljno, što pokazuje i HZZ-ova Lista zanimanja za koja poslodavac nije dužan zatražiti test tržišta rada, koju donosi Upravno vijeće HZZ-a na temelju stanja na tržištu rada (čl. 101 Zakona o strancima).

Zakon o strancima ugrađuje i zaštitu domaćih radnika:

• Prije zapošljavanja stranca poslodavac u pravilu traži test tržišta rada kod HZZ-a, kojim se provjerava ima li raspoloživih osoba; HZZ o rezultatu obavještava najkasnije u 15 dana (čl. 98)
• Plaća stranog radnika ne smije biti manja od plaće zaposlenih u Hrvatskoj u istom ili sličnom zanimanju (čl. 98 st. 3, čl. 97 st. 9)
• HZZ daje pozitivno mišljenje samo ako je broj domaćih radnika na puno radno vrijeme najmanje 20 % broja zaposlenih državljana trećih zemalja, odnosno 10 % za deficitarna zanimanja (čl. 99 st. 11 i 12)

Kad strani radnici popunjavaju poslove za koje nema domaćih kandidata, oni dopunjuju, a ne zamjenjuju domaću radnu snagu. Učinak na plaće i zaposlenost domaćih radnika u Hrvatskoj ovisi o djelatnosti i regiji; službenu analizu tog učinka za Hrvatsku koju bismo mogli provjeriti nismo pronašli, pa ga ovdje ne kvantificiramo.

Mit 2: "Strani radnici koriste socijalni sustav"

Strani radnik s dozvolom za boravak i rad zaposlen je i prijavljen na obvezna osiguranja: s radom smije početi na temelju potvrde uručene poslodavcu, uz prijavu na zdravstveno i mirovinsko osiguranje (čl. 91 st. 6 Zakona o strancima). Iz njegove plaće uplaćuju se isti doprinosi i porez kao iz plaće domaćeg radnika.

Pravo na boravak usko je vezano uz rad:

• Ako radnik ostane bez posla, smije biti nezaposlen najviše 3 mjeseca (dozvola kraća od dvije godine) odnosno 6 mjeseci (dozvola dulja od dvije godine) i mora se u 5 dana javiti HZZ-u (čl. 103.a); za sezonske radnike to pravo ne postoji
• Obitelj radnika s dozvolom iz čl. 97 može dobiti privremeni boravak radi spajanja obitelji tek kad radnik u Hrvatskoj ima najmanje dvije godine neprekidno odobren privremeni boravak, uz iznimke za maloljetnu djecu (čl. 63 st. 2 i 3); sezonski radnici nemaju pravo na spajanje obitelji (čl. 63 st. 4)

Koja socijalna prava (npr. novčana naknada za nezaposlene, socijalna pomoć, mirovina iz hrvatskog sustava) i pod kojim uvjetima pripadaju stranim radnicima, uređuju posebni propisi i međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju. Neto fiskalni učinak, tj. uplaćeni porezi i doprinosi umanjeni za korištene javne usluge i naknade, za strane radnike u Hrvatskoj nije izračunat u službenom izvoru koji smo mogli provjeriti. Zato ne tvrdimo da su strani radnici "fiskalni donori", nego pokazujemo koliko jedan radnik uplaćuje (vidi izračun niže).

Pozitivni ekonomski učinci imigracije radne snage

1. Održavanje proizvodnog kapaciteta

Strani radnici najviše se zapošljavaju u djelatnostima koje bez njih teško održavaju kapacitet. Prema MUP-u, u 2025. najviše dozvola za boravak i rad izdano je u turizmu i ugostiteljstvu (52.858), graditeljstvu (52.776), industriji (24.479), prometu i vezama (13.039) i trgovini (8.601).

Hrvatska narodna banka u publikaciji Makroekonomska kretanja i prognoze br. 15 (prosinac 2023., Okvir 2 "Učinak korekcije obuhvata stranih radnika na procjenu potencijalnog BDP-a Hrvatske") navodi da korigiranje procjene potencijalnog BDP-a za izgledno podcjenjivanje zaposlenosti stranaca blago povećava stopu rasta potencijalnog domaćeg proizvoda u razdoblju od 2018. do 2024. i ocijenjeni doprinos faktora rada. HNB pritom napominje da bi produktivnost stranih radnika, s obzirom na sektorsku i obrazovnu strukturu, mogla biti nešto niža od implicitno pretpostavljene.

2. Porezni i doprinosni prihodi

Strani radnik zaposlen u Hrvatskoj plaća iste obveze kao domaći radnik. Parametri za 2026.:

• Mirovinsko osiguranje iz plaće: 20 % bruto plaće (I. stup 15 %, II. stup 5 %); za plaće do 1.300 eura bruto postoji olakšica kojom se umanjuje osnovica za I. stup
• Zdravstveno osiguranje na plaću: 16,5 % bruto plaće, trošak poslodavca
• Porez na dohodak: dvije stope koje određuje grad ili općina prebivališta odnosno boravišta radnika; niža stopa vrijedi do 5.000 eura mjesečne osnovice. Primjer: Grad Zagreb 23 % i 33 % (od 1. ožujka 2025.). Prirez je ukinut od 2024.
• Osnovni osobni odbitak: 600 eura mjesečno
• Minimalna plaća 2026.: 1.050 eura bruto

U ovom primjeru javni prihodi (I. stup, zdravstveno osiguranje i porez na dohodak) iznose 560,60 eura mjesečno, odnosno oko 6.700 eura godišnje po radniku. Doprinos za II. stup štednja je samog radnika. Kod nižih plaća iznos je razmjerno niži, a u gradovima s nižim stopama poreza niži je i porez.

3. Demografska kompenzacija

Prema DZS-u, u 2025. migracijski saldo s inozemstvom bio je +19.180 (56.665 doseljenih, 37.485 odseljenih), a prirodni prirast −17.528. DZS napominje da u broju doseljenih i odseljenih znatan udio čine stranci kojima su izdane dozvole za boravak i rad. Dugoročni demografski učinak ovisi o tome koliko radnika ostane: obitelj se može pridružiti nakon dvije godine privremenog boravka, a nakon pet godina neprekidnog boravka radnik može zatražiti dugotrajni boravak (čl. 150 Zakona o strancima). Strani radnik koji ostane dugoročno i zasnuje obitelj u Hrvatskoj nadoknađuje dio demografskog pada, iako samo djelomično. Više o tome u članku Demografska kriza u Hrvatskoj i imigracija radne snage.

4. Lokalna potrošnja

Strani radnici dio plaće troše u lokalnoj ekonomiji (stanarina, hrana, prijevoz, komunikacije), a dio šalju obiteljima. Pouzdane podatke o tom omjeru za Hrvatsku nismo pronašli, pa ga ne navodimo. Kad smještaj osigurava poslodavac, najamnina ne smije biti veća od 30 % neto plaće i ne smije se automatski ustegnuti iz plaće (Pravilnik NN 43/2026, čl. 49).

Negativni ili ambivalentni učinci

Pritisak na stambeno tržište

Strani radnici koncentrirani su u nekoliko područja. Prema MUP-u, u 2025. najviše dozvola izdano je na području policijskih uprava zagrebačke (43.113), istarske (24.456), splitsko-dalmatinske (17.448), primorsko-goranske (15.421), dubrovačko-neretvanske (12.553) i zadarske (11.394). Ondje raste potražnja za jeftinijim stanovima, što može podizati najamnine. Pravilnik NN 43/2026 propisuje najmanje 14 m² za prvu osobu i 6 m² za svaku sljedeću te najviše 8 državljana trećih zemalja u stanu u višestambenoj zgradi, pa poslodavci moraju planirati smještaj zajedno s brojem radnika. Regionalne razlike detaljnije obrađujemo u članku Regionalne razlike u zapošljavanju stranaca.

Doznake

Strani radnici dio prihoda šalju obiteljima u matičnim zemljama, kao što su Filipini i Nepal. Taj novac ne troši se u Hrvatskoj, ali podupire gospodarstva zemalja podrijetla.

Infrastrukturni pritisci

Veći broj stranih radnika u manjim mjestima može opteretiti zdravstvene usluge, prijevoz i komunalnu infrastrukturu, a kod spajanja obitelji i vrtiće i škole. Planiranje infrastrukture mora pratiti demografske promjene.

Usporedna perspektiva: kako to rade druge države

Hrvatska nije jedina zemlja koja se suočava s ovim pitanjima. Nekoliko provjerenih primjera:

• Njemačka: prema službenom portalu savezne vlade Make it in Germany, zakon o useljavanju kvalificiranih radnika (Fachkräfteeinwanderungsgesetz) primjenjuje se postupno od studenoga 2023. Uveo je i karticu prilika (Chancenkarte) za traženje posla, koja se dodjeljuje prema bodovima (najmanje šest bodova za kvalifikacije, jezik, iskustvo, dob i druge kriterije). Prema tzv. pravilu za zapadni Balkan državljani Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije mogu raditi u nereguliranim zanimanjima, uz godišnju kvotu od 50.000 odobrenja od lipnja 2024.
• Austrija: prema službenom portalu migration.gv.at, crveno-bijelo-crvena karta (Rot-Weiß-Rot – Karte) za kvalificirane radnike u deficitarnim zanimanjima izdaje se na 24 mjeseca uz obvezujuću ponudu za posao, plaću najmanje prema zakonu, uredbi ili kolektivnom ugovoru i najmanje 55 bodova (kvalifikacija, iskustvo, njemački jezik, dob). Popis deficitarnih zanimanja propisuje se svake godine uredbom
• Hrvatska: godišnje kvote primjenjivale su se posljednji put 2020.; važeći Zakon o strancima umjesto kvota predviđa test tržišta rada, mišljenje HZZ-a i Listu zanimanja za koja test nije potreban

Usporedbu Hrvatske s drugim odredištima iz perspektive radnika donosi članak Zašto strani radnici biraju Hrvatsku umjesto Njemačke ili Austrije.

Preporuke za optimalnu ekonomsku integraciju

Na temelju podataka i usporednih iskustava:

• Ulagati u jezičnu i strukovnu integraciju: kvalificiraniji radnik više doprinosi gospodarstvu. Od 4. lipnja 2027. uz zahtjev za produljenje dozvole za radnika koji boravi najmanje godinu dana prilaže se dokaz o ispitu iz hrvatskog jezika A1.1, a troškove ispita snosi poslodavac (čl. 92.a). Matura Plus, ustanova za obrazovanje odraslih iz Humble grupe, nalazi se na popisu MZOM-a i ispit provodi u sjedištu u Vinkovcima (tečaj hrvatskog jezika)
• Osigurati zaštitu radnih prava: iskorištavanje stranih radnika destabilizira tržište rada i smanjuje prihvatljivost imigracije
• Planirati stambenu infrastrukturu zajedno s dozvolama za boravak i rad
• Otvoriti put prema dugoročnom ostanku za radnike koji to žele (dugotrajni boravak nakon pet godina, uz znanje hrvatskog jezika)
• Usklađivati priljev radnika s potražnjom: test tržišta rada i Lista zanimanja HZZ-a pokazuju gdje domaćih kandidata nema dovoljno

Što to znači za Vašu tvrtku

Za poslodavca makroekonomska slika svodi se na tri pitanja: ispunjavate li uvjete HZZ-a (omjer domaćih radnika, priljev na račun, nema dulje blokade računa), možete li osigurati primjeren smještaj i koliko Vas stvarno košta radnik (bruto plaća uvećana za 16,5 % zdravstvenog osiguranja, uz smještaj, prijevoz i jezičnu pripremu). Odgovore pripremamo kroz posredovanje pri zapošljavanju, kad radnik sklapa ugovor izravno s Vama, ili ustupanje radnika, kad je poslodavac agencija.

Zaključak

Imigracija radne snage pomaže hrvatskom gospodarstvu održati kapacitet u djelatnostima u kojima domaćih radnika nema dovoljno, a HNB-ova analiza upućuje na blago veći rast potencijalnog BDP-a kad se strani radnici pravilno obuhvate. Mitovi o "preuzimanju poslova" ili "iscrpljivanju socijalnog sustava" nisu potkrijepljeni podacima, ali ni ukupni fiskalni doprinos nije službeno izmjeren, pa ga ne treba ni prenapuhavati. Stvarni izazovi su upravljački: smještaj, infrastruktura, integracija i usklađenost s propisima. Humble Hunters pomaže tvrtkama da ovaj potencijal iskoriste odgovorno i učinkovito.

Izračun u članku ilustrativan je i temelji se na parametrima navedenima u tekstu. Za službene fiskalne podatke pratite godišnja izvješća Porezne uprave, HZMO-a i HZZO-a.