Integracija stranih radnika 2026.: vodič za hrvatske poslodavce

Integracija stranog radnika u Hrvatskoj 2026. ne izgleda kao 2024. Promijenio se zakonski okvir: izmjene Zakona o strancima objavljene u NN 55/2026 na snazi su od 4. lipnja 2026., a Pravilnik NN 43/2026 s novim pravilima o smještaju od 30. travnja 2026. Demografski pritisak ne popušta: prema DZS-u prirodni prirast u 2025. iznosio je −17.528. Promijenio se i sastav zahtjeva: prema statistici MUP-a 2025. izdano je 170.723 dozvole za boravak i rad, a sve veći dio njih su produljenja za radnike koji su već u Hrvatskoj.

Ovaj vodič povezuje zakonske obveze poslodavca s praktičnim koracima integracije, fazu po fazu, i upućuje na detaljnije članke za pojedine postupke.

1. Što "integracija" zaista znači

Većina poslodavaca riječ "integracija" koristi kao sinonim za uvođenje u posao ili za smještaj. To je preusko. Integracija je sve što se događa između dana dolaska i dana kada radnik prestane biti "novi", i obuhvaća više od radnog mjesta.

Integracija pokriva pet usporednih područja:

Područje 1: kulturno. Razumijevanje normi rada, hijerarhije, načina komunikacije i neverbalnih signala. Ovdje nastaju nesporazumi koji izgledaju kao "loš stav" radnika, a zapravo su kulturna razlika.

Područje 2: administrativno. Prijava boravišta (u 15 dana od ulaska, čl. 178 st. 1 Zakona o strancima), biometrijska dozvola boravka, prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, OIB i bankovni račun. Ako ovo područje ne funkcionira u prvih 30 dana, stres koji nastaje ne nestaje brzo.

Područje 3: psihološko. Prilagodba na novu klimu, prehranu, jezik i društveno okruženje. Faza "kulturnog šoka" najčešće se javlja u prvih nekoliko mjeseci i ne prolazi sama od sebe.

Područje 4: socijalno. Mreža odnosa izvan radnog mjesta: zajednica sunarodnjaka, veza s obitelji i domovinom kroz grupe na Viberu i WhatsAppu, vjerski život.

Područje 5: organizacijsko. Razumijevanje strukture tvrtke, mogućnosti napredovanja, mjerila učinka, obračuna plaće i nagrada.

Najčešća pogreška je upravljati samo jednim ili dvama područjima (najčešće administracijom i smještajem), a ostala prepustiti slučaju. U praksi najčešće vidimo da se problemi koji izgledaju kao nezainteresiranost radnika mogu pratiti do područja kojim nitko u tvrtki ne upravlja.

2. Brojke i rokovi koji određuju plan

Prema statistici MUP-a 2025. izdano je 170.723 dozvole za boravak i rad: 80.365 za novo zapošljavanje, 70.275 produljenja i 20.083 sezonske dozvole. Godinu ranije izdano ih je 206.529, od čega 56.898 produljenja. Udio produljenja porastao je s otprilike 28 % (2024.) na 41 % (2025.): sve veći dio dozvola odnosi se na radnike koji su već u Hrvatskoj, a upravo se na njih odnose pravila o produljenju, A1.1 hrvatskom i spajanju obitelji. Najviše dozvola 2025. izdano je za turizam i ugostiteljstvo (52.858) i graditeljstvo (52.776). Riječ je o izdanim dozvolama, a ne o broju radnika: isti radnik u istoj godini može dobiti i novu i produljenu dozvolu.

Prema DZS-u u 2025. rođeno je 32.479, a umrlo 50.007 osoba, pa je prirodni prirast iznosio −17.528. Prirodni prirast bio je negativan i prethodnih godina (2024.: −19.011; 2021.: −26.204). Domaće rezerve radne snage koja bi zamijenila radnika koji rano ode nema mnogo, pa trošak loše integracije više nije teoretski.

Zakonski rokovi koje integracijski plan mora pratiti:

Kako izračunati koliko vas stoji rani odlazak radnika, opisujemo u članku Fluktuacija radne snage, najveći skriveni trošak.

3. Faza 1: prije dolaska (2 do 4 tjedna prije)

Integracija počinje dva do četiri tjedna prije nego što radnik stigne u Hrvatsku. Ono što tada napravite određuje prvi tjedan, a prvi tjedan određuje prva tri mjeseca.

Minimum prije dolaska:

Primjeren smještaj, dokumentiran fotografijama i poslan radniku prije dolaska. Stvarne fotografije, ne promotivne. Ako smještaj osiguravate ili posredujete u njegovu osiguravanju, mora biti primjeren (čl. 103.f Zakona o strancima): najmanje 14 m² za prvu osobu i dodatnih 6 m² za svaku sljedeću, najviše 8 državljana trećih zemalja u stanu u višestambenoj zgradi bez obzira na kvadraturu, u kući s jednom ili dvije stambene jedinice najviše 10 radnika na svakih 150 m² te najamnina najviše 30 % neto plaće, koja se ne smije automatski ustegnuti iz plaće (čl. 48 i 49 Pravilnika, NN 43/2026). Uz zahtjev za dozvolu potpisujete Obrazac 17a (Izjava o primjerenom smještaju). Sva pravila opisujemo u članku Smještaj stranih radnika 2026.: vodič kroz Pravilnik NN 43/2026, a smještaj za vaše radnike možemo organizirati i mi.

Viza D na vrijeme. Radnik kojem je za ulazak u Hrvatsku potrebna kratkotrajna viza mora prije ulaska ishoditi dugotrajnu vizu (vizu D) u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske (čl. 35 st. 1 i 9). Zahtjev se podnosi osobno, pa termin planirajte čim dobijete potvrdu o dozvoli.

Pisani vodič dobrodošlice na engleskom (i na materinskom jeziku radnika ako je moguće): što očekivati prvog dana, kontakti za hitne slučajeve, raspored prvih sedam dana i popis dokumenata koje treba ponijeti.

Poziv s budućim voditeljem tjedan dana prije dolaska. Dvadeset minuta videopoziva, makar samo "drago mi je, vidimo se", gradi prvi most povjerenja.

Kolega mentor dodijeljen i pripremljen: zna ime radnika, datum dolaska te tko ga dočekuje i kako.

Plan za prve dane: prijava boravišta, zahtjev za biometrijsku dozvolu boravka, banka i OIB isplanirani su unaprijed, s terminima i osobom koja ide s radnikom.

4. Faza 2: prvih 30 dana (administrativna integracija)

U prvih 30 dana odvija se najveći dio administracije, a taj teret ne smije pasti na radnika. Detaljan popis koraka za prvih 15 dana donosi članak Administrativna integracija stranih radnika; ovdje je sažetak.

Dan 1. Doček na zračnoj luci ili kolodvoru, prijevoz do smještaja, večera s kolegom mentorom. Radnik dobiva vodič dobrodošlice, kontakte i raspored prvog tjedna. Bez radnih obveza.

Prvi tjedan: administracija. Mentor ili osoba iz HR-a ide s radnikom, ne šalje ga samog:

• prijava boravišta i adrese stanovanja u roku od 15 dana od ulaska (čl. 178 st. 1); prijava se neće izvršiti ako je na adresi prijavljeno više osoba nego što dopušta površina smještaja (čl. 178 st. 7)
• za radnika koji tek dolazi u Hrvatsku ugovor o najmu ovjeren kod javnog bilježnika ili Porezne uprave, odnosno izjava poslodavca vlasnika nekretnine, prilaže se kod prijave boravišta, jer je uz zahtjev za dozvolu predan Obrazac 17a (čl. 46.a st. 3 Pravilnika)
• zahtjev za izdavanje biometrijske dozvole boravka: u 8 dana od odobrenja, a radnik s vizom D u 30 dana od početka valjanosti vize (čl. 169 st. 1)
• prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje: radnik smije početi raditi na temelju potvrde uručene poslodavcu ili podnesenog zahtjeva za izradu dozvole boravka samo ako je prijavljen na osiguranje (čl. 91 st. 6)
• OIB (ako ga radnik još nema) i otvaranje bankovnog računa

Prije prvog radnog zadatka: osposobljavanje za rad na siguran način. Zakon o zaštiti na radu obvezuje poslodavca da radnika osposobi prije početka rada (čl. 27 st. 1), i to tako da ga obavijesti o rizicima, objasni mu ih i osposobi ga za praktičnu primjenu mjera zaštite (čl. 27 st. 2), tijekom radnog vremena i o svom trošku (čl. 27 st. 4). Radnik koji nije osposobljen ne smije raditi samostalno, nego najdulje 60 dana pod neposrednim nadzorom osposobljenog radnika (čl. 28). Zakon izričito ne navodi jezik osposobljavanja, ali objašnjenje koje radnik ne razumije ne ispunjava svrhu. Zato osposobljavanje provodite na jeziku koji radnik razumije ili uz prevoditelja i provjerite je li razumio.

Drugi tjedan: rad. Rad uz mentora, upoznavanje tima, raspored smjena za prvi mjesec.

Dan 14: prvi zabilježeni razgovor s mentorom. Trideset minuta, kratka pisana bilješka, tri pitanja: što vam je dobro, što vam je teško, što vam treba. Tako probleme vidite dok su još mali.

Dan 30: razgovor s voditeljem. Strukturiran i zabilježen: kako se radnik snalazi, razumije li obračun plaće, kako komunicira s obitelji i što mu treba za sljedeći mjesec.

5. Faza 3: od 1. do 6. mjeseca (psihološka i kulturna prilagodba)

Treća faza manje je vidljiva, ali odlučujuća. Tada se javlja "kulturni šok" i tada se najčešće događaju nenajavljeni odlasci.

Kulturni šok. Model U-krivulje prilagodbe (S. Lysgaard, 1955.) i kasniji modeli kulturnog šoka opisuju prilagodbu kroz faze: početno oduševljenje, krizu, prilagodbu i ovladavanje novom sredinom. Trajanje pojedine faze nije propisano ni ujednačeno: razlikuje se po osobi, okolini i kulturnoj udaljenosti, pa vremenske granice koje se često navode uzmite samo kao okvirne. Poruka koja vrijedi neovisno o točnom trajanju: najveći rizik odlaska je u fazi krize, a tipični znakovi su povlačenje, pad učinka, izostanci i tjelesne tegobe (glavobolje, problemi sa spavanjem).

Konkretne mjere poslodavca u ovoj fazi:

Program mentora. Kolega mentor više nije samo "novi kolega", nego osoba od povjerenja. Jednom mjesečno strukturirani razgovor.

Povjerljivi razgovori s HR-om svakih 30 dana, ne samo "kako ste", nego "što ne funkcionira i što bismo trebali znati".

Povezivanje sa zajednicom. Uputite radnika na zajednicu sunarodnjaka, vjersku zajednicu ili udrugu u blizini. Mreža izvan posla smanjuje osjećaj izolacije.

Pozivi s obitelji. Bežični internet koji u smještaju pouzdano radi, mirno mjesto za razgovor i razumijevanje vremenskih razlika: Filipini su 7 sati ispred Hrvatske zimi i 6 ljeti, Nepal 4:45 odnosno 3:45, Indija 4:30 odnosno 3:30.

Plan putovanja kući. Radnik koji godinu unaprijed zna kada može otići kući planira štednju i ostaje. Planirajte i duljinu izbivanja: za kasniji dugotrajni boravak radnik u pet godina ne smije izbivati iz Hrvatske dulje od 10 mjeseci ukupno ni dulje od 6 mjeseci odjednom (čl. 150 st. 2 Zakona o strancima).

Uključiva radna okolina. Sama prisutnost stranih radnika nije uključivost, to je samo sastav tima. Uključiva okolina gradi se pisanim pravilima o jednakom postupanju, edukacijom voditelja za rad u višejezičnim timovima, izričitom zabranom šala na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, rasporedom koji uvažava vjerske blagdane i post (npr. ramazan) te zajedničkim trenucima (obroci, zajednički prostori).

6. Faza 4: od 6. do 24. mjeseca (dugoročna prilagodba i razvoj)

Četvrta faza prelazi iz "preživljavanja" u razvoj. Tada se gradi druga godina i zajednica.

A1.1 hrvatski kao uvjet za produljenje. Izmjenama Zakona o strancima (NN 55/2026) uveden je čl. 92.a: od 4. lipnja 2027. državljanin treće zemlje koji u Hrvatskoj boravi najmanje godinu dana na temelju dozvole iz čl. 97 (ili iz čl. 110 t. 32) uz zahtjev za produljenje dozvole ili za novu dozvolu iz čl. 97 prilaže dokaz o znanju hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1.1 (st. 1 i 6). Za poslodavca su ključna četiri pravila:

• troškove ispita snosi poslodavac (st. 3)
• potvrda o završenom tečaju najmanje na razini A1.1 kod ovlaštene ustanove smatra se dokazom o položenom ispitu (st. 5)
• dokaz je sastavni dio evidencije o radnicima koju vodi poslodavac (st. 4)
• izuzeti su sezonski radnici (st. 8), osobe koje su završile osnovno, srednje ili visoko obrazovanje u Hrvatskoj i govornici južnoslavenskih jezika (st. 7)

Bez dokaza MUP odbija zahtjev (čl. 93 st. 1 t. 16), a zakonska "odgoda" ne postoji. Jezik tako prestaje biti "lijepa stvar" i postaje uvjet zadržavanja radnika. Budući da se zahtjev za produljenje podnosi najkasnije 30 dana prije isteka dozvole, tečaj planirajte unatrag od tog roka i počnite već u prvim mjesecima rada. Sva pravila opisujemo u članku A1.1 hrvatski jezik za strane radnike: što je obvezno od 4. lipnja 2027..

Matura Plus (Ustanova za obrazovanje odraslih Matura Plus), članica Humble grupe, nalazi se na popisu ustanova koje provode ispit iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i ispit provodi u svom sjedištu u Vinkovcima. Popis MZOM-a obuhvaća i druge ustanove, među njima i sveučilišta.

Mogućnost napredovanja. Radnik koji ne vidi kamo ide nakon prve godine lakše odlazi. Definirajte barem jedan korak napredovanja (npr. operater, voditelj smjene, mentor novim radnicima) i recite ga radniku.

Spajanje obitelji. Član obitelji radnika s dozvolom za boravak i rad iz čl. 97 može dobiti privremeni boravak radi spajanja obitelji tek ako je radnik u Hrvatskoj imao neprekidno najmanje dvije godine odobren privremeni boravak (čl. 63 st. 2 Zakona o strancima). Iznimka je maloljetno dijete čija oba roditelja imaju dozvolu iz čl. 97, odnosno dijete samohranog roditelja s takvom dozvolom (st. 3). Sezonski radnici, upućeni radnici i neke druge kategorije nemaju pravo na spajanje obitelji (st. 4). Član uže obitelji je, među ostalim, bračni ili izvanbračni drug i maloljetno dijete (čl. 64), a za privremeni boravak moraju biti ispunjeni opći uvjeti, među ostalim sredstva za uzdržavanje prema uredbi Vlade i zdravstveno osiguranje (čl. 59). Važno za poslodavca: član obitelji radnika s dozvolom iz čl. 97 nije među osobama koje smiju raditi bez dozvole za boravak i rad (čl. 89 st. 1), pa mu za zaposlenje treba vlastita dozvola. Više u članku Spajanje obitelji stranih radnika.

Dugoročno naseljavanje. Put za stranog radnika ima tri stupnja:

1. Privremeni boravak na temelju dozvole za boravak i rad, koja se izdaje na vrijeme trajanja ugovora o radu, najdulje do tri godine, i može se produljivati (čl. 91 st. 12).
2. Dugotrajni boravak nakon pet godina neprekidnog privremenog boravka neposredno prije zahtjeva (čl. 150 st. 1), uz valjanu putnu ispravu, sredstva za uzdržavanje, zdravstveno osiguranje i znanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma (čl. 153). Jezični ispit za dugotrajni boravak polaže se na razini B1 (Pravilnik, NN 100/2021), a njegov trošak snosi stranac (čl. 154 st. 3). Vrijeme sezonskog rada ne računa se u pet godina (čl. 151 st. 1). S dugotrajnim boravkom radi se bez dozvole za boravak i rad (čl. 89 st. 1 t. 14).
3. Hrvatsko državljanstvo prirođenjem, prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu (čl. 8 st. 1): među ostalim 8 godina neprekidnog života u Hrvatskoj s prijavljenim boravkom do podnošenja zahtjeva, odobren status stranca na stalnom boravku te poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja.

Stalni boravak (čl. 156 Zakona o strancima) odobrava se samo posebnim kategorijama, npr. članovima obitelji hrvatskih državljana; to nije uobičajeni put radnika nakon pet godina. Razumijevanje ovog puta omogućuje vam plan zadržavanja na pet i više godina. Detaljnije u članku Dugoročno naseljavanje stranih radnika.

7. Pet pokazatelja integracije koje vrijedi mjeriti

Bez mjerenja svaka je mjera stvar vjere. Pet pokazatelja koje vrijedi pratiti u jednoj tablici ili na nadzornoj ploči:

Za zrelije sustave vrijedi pratiti i: udio radnika koji nakon 90 dana i dalje imaju aktivnog mentora, vrijeme do pune produktivnosti, broj novih radnika koji dolaze na preporuku postojećih te zadovoljstvo po zemlji podrijetla (prosjek skriva više nego što otkriva).

8. Razlike po zemljama podrijetla

Prema statistici MUP-a najviše dozvola za boravak i rad 2025. izdano je državljanima Bosne i Hercegovine (32.225), Nepala (31.708), Srbije (24.278), Filipina (17.629) i Indije (15.400). Radnicima iz susjednih zemalja jezik obično nije velika prepreka, a govornici južnoslavenskih jezika izuzeti su od A1.1 obveze (čl. 92.a st. 7). Radnicima kojima je materinski jezik daleko od hrvatskog, osobito onima koji ne pišu latinicom, obično treba više potpore u jeziku, pismu i svakodnevnom snalaženju.

Opće smjernice za tri azijske zemlje iz kojih najčešće dolaze radnici:

• Filipini: većina stanovništva su katolici; važni blagdani su Sveti tjedan i Božić. Odlazak na rad u inozemstvo uređuje filipinsko Ministarstvo za radnike migrante (DMW).
• Nepal: većinom hinduisti, uz budističku manjinu; najvažniji blagdani su Dashain (rujan ili listopad) i Tihar.
• Indija: raznolika po regijama, jezicima i vjerama; važni blagdani su Diwali i Holi, a za muslimanske radnike Bajram. Na prehranu pazite posebno: pitajte radnike o ograničenjima (vegetarijanska prehrana, bez svinjetine ili govedine) i, ako je potrebno, omogućite odvojeno posuđe.

To su opće smjernice, a ne opis pojedinca: znanje engleskog, navike i očekivanja razlikuju se od osobe do osobe. Zajednički nazivnik za sve: plaća na vrijeme i s jasnim obračunom, uredan smještaj u skladu s Pravilnikom NN 43/2026, poštovanje vjerskih običaja, voditelj koji zapamti ime i jasna perspektiva za sljedećih 12 mjeseci. Više u članku Integracija po nacionalnostima.

9. Primjer iz prakse: zašto pojedinačne mjere nisu dovoljne

Kako izgleda kombinacija mjera u prerađivačkoj industriji (smještaj usklađen s pravilima, strukturirano uvođenje u posao, jezična podrška voditeljima, dvojezični obračun plaće i društveni program), opisujemo u članku Retencija stranih radnika u prerađivačkoj industriji.

Pouka koja vrijedi za svaku tvrtku: nijedna od tih mjera sama nije dovoljna. Integracija nije zbroj pojedinačnih poteza, nego sustav u kojem se područja iz prvog poglavlja međusobno podupiru.

10. Plan provedbe u 12 mjeseci

Okvirni redoslijed za tvrtku s 50 do 200 stranih radnika koja prelazi s rješavanja problema "kad se pojave" na sustavnu integraciju:

Prijelazno pravilo za smještaj: radnici koji su 30. travnja 2026. imali prijavljeno boravište izuzeti su od novih pravila o primjerenom smještaju do 30. travnja 2027., ako ostanu na istoj adresi (čl. 39 NN 43/2026). Usklađivanje zato planirajte prije tog datuma.

11. Kako Humble Hunters podržava integraciju

Humble Hunters povezuje zapošljavanje stranih radnika, smještaj, administrativne korake po dolasku i podršku integraciji u prvim mjesecima rada. Za tečajeve i ispit iz hrvatskog jezika povezujemo vas s Matura Plusom, ustanovom za obrazovanje odraslih iz Humble grupe (tečaj hrvatskog jezika).

Često postavljana pitanja

Koliko traje "puna" integracija stranog radnika u Hrvatskoj? Trajanje nije propisano. Administrativni dio i uvođenje u posao u pravilu se završavaju u prvim mjesecima, prilagodba na kulturu i okolinu traje dulje, a jezik i društvene veze grade se kroz prve dvije godine. Zakonske prekretnice su produljenje dozvole (zahtjev najkasnije 30 dana prije isteka), dokaz o A1.1 hrvatskom od 4. lipnja 2027., spajanje obitelji nakon dvije godine i dugotrajni boravak nakon pet godina.

Mora li poslodavac platiti A1.1 ispit iz hrvatskog? Da. Prema čl. 92.a st. 3 Zakona o strancima troškove ispita snosi poslodavac. Tko plaća tečaj, zakon ne uređuje, ali potvrda o završenom tečaju kod ovlaštene ustanove smatra se dokazom o položenom ispitu (st. 5). Dokaz se od 4. lipnja 2027. prilaže uz zahtjev za produljenje ili novu dozvolu iz čl. 97, nakon najmanje godinu dana boravka, i čuva se u evidenciji o radnicima.

Kada strani radnik može dovesti obitelj u Hrvatsku? Radnik s dozvolom za boravak i rad iz čl. 97 Zakona o strancima može ostvariti spajanje obitelji tek kad u Hrvatskoj ima neprekidno najmanje dvije godine odobren privremeni boravak (čl. 63 st. 2). Iznimka je maloljetno dijete čija oba roditelja imaju takvu dozvolu ili dijete samohranog roditelja (st. 3). Sezonski radnici nemaju pravo na spajanje obitelji (st. 4).

Koliko stoji program mentora po radniku? Zakon ga ne propisuje, pa nema ni "standardne" cijene. Trošak čine naknada ili drugo priznanje kolegi mentoru, njegovo vrijeme za razgovore s novim radnikom i kratka edukacija mentora. Izračunajte ga za svoju tvrtku (sati mentora mjesečno puta satnica, uz naknadu i edukaciju) i usporedite s troškom zamjene radnika koji ode u prvim mjesecima.

Kako reagirati na "tihog" radnika koji se povlači u 4. mjesecu? To je čest znak kulturnog šoka. Tri koraka: (1) razgovor s mentorom u mirnom okruženju, izvan radnog mjesta, s otvorenim pitanjima o obitelji i planovima; (2) razgovor s HR-om, uz prevoditelja ako je potrebno; (3) konkretna mjera: promjena smjene ili sobe, povezivanje s kolegom iz iste zemlje, dogovor o odlasku kući. Ako u 14 dana nema poboljšanja, uključite višu razinu HR-a.

Možemo li imati uspješnu integraciju bez vanjskog partnera? Da. Svi koraci i pokazatelji iz ovog vodiča mogu se voditi interno. Vanjski partner može ubrzati uvođenje sustava i preuzeti dio posla, poput zapošljavanja, smještaja ili jezičnih tečajeva, ali nije nužan uvjet. Zakonske obveze, poput primjerenog smještaja, rokova produljenja i plaćanja A1.1 ispita, ostaju na poslodavcu i kad radite s partnerom.

Vrijedi li mjeriti uspjeh integracije po zemlji podrijetla odvojeno? Da, prosjek skriva razlike. Radnici iz različitih zemalja u istoj tvrtki često imaju različit smještaj, voditelje i sastav tima, pa se i njihovo iskustvo razlikuje. Mjerite barem tromjesečno, odvojeno po zemlji podrijetla, lokaciji i voditelju, i reagirajte na odstupanja. Rezultate čitajte kao signal za smještaj ili vodstvo, a ne kao ocjenu nacionalnosti.

Povezani članci:

• Smještaj: Smještaj stranih radnika 2026.: vodič kroz Pravilnik NN 43/2026
• Jezik: A1.1 hrvatski jezik za strane radnike: što je obvezno od 4. lipnja 2027.
• Jezik na radnom mjestu: Jezična barijera na radnom mjestu
• Produljenje dozvole: Obnova i produljenje dozvole za boravak i rad
• Prvi dani: Administrativna integracija stranih radnika
• Zadržavanje radnika: Retencija stranih radnika 2026.: plan za poslodavce