Dugoročno naseljavanje stranih radnika u Hrvatskoj: dugotrajni boravak nakon pet godina i put do državljanstva

Kada strani radnik dođe u Hrvatsku s dozvolom za boravak i rad, obično ne razmišlja o trajnom ostanku. S vremenom, posebno ako je zadovoljan poslom i snašao se u zajednici, pitanje postaje sve važnije: "Mogu li ostati trajno i pod kojim uvjetima?"

To pitanje jednako je važno i poslodavcu. Radnik koji planira dugoročno ostati u RH radnik je u kojeg se isplati ulagati. Kada poslodavac razumije put od privremenog do dugotrajnog boravka i državljanstva, može planirati zadržavanje radnika na pravnim temeljima.

Privremeni boravak: temelj za sve

Svaki strani radnik u RH počinje s privremenim boravkom. Dozvola za boravak i rad ujedno je odobrenje privremenog boravka u svrhu rada (čl. 57 st. 2 Zakona o strancima, dalje: ZoS). Za radnika to znači:

• dozvola se izdaje na vrijeme trajanja ugovora o radu, a najdulje do tri godine (čl. 91 st. 12)
• zahtjev za produljenje kod istog poslodavca u istom zanimanju podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka dozvole (čl. 92 st. 1)
• dozvola je vezana uz poslodavca, radno mjesto i zanimanje navedene u potvrdi (čl. 91 st. 2 i 3); promjena poslodavca unutar važenja dozvole ide obaviješću novog poslodavca policijskoj upravi i mišljenjem HZZ-a, a dozvola vrijedi do isteka (čl. 103.d); detaljno u vodiču Promjena poslodavca za stranog radnika
• dozvola omogućuje rad u RH, a dozvola za deficitarno zanimanje samo na području policijskih uprava navedenih u potvrdi (čl. 88 st. 10 do 12 i čl. 91 st. 5).

Dugotrajni boravak nakon pet godina

Najvažniji korak prema trajnijem statusu za strane radnike je dugotrajni boravak (status rezidenta s dugotrajnim boravkom prema Direktivi Vijeća 2003/109/EZ). Dugotrajni boravak može se odobriti državljaninu treće zemlje koji neposredno prije podnošenja zahtjeva u RH ima neprekidno pet godina odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu (čl. 150 st. 1). U trenutku odlučivanja mora i dalje imati odobren privremeni boravak (čl. 150 st. 5).

Uvjeti (čl. 150 i 153 ZoS-a):

• pet godina neprekidnog privremenog boravka, bez izbivanja iz RH duljeg od 10 mjeseci ukupno ili 6 mjeseci jednokratno (čl. 150 st. 2)
• valjana strana putna isprava
• sredstva za uzdržavanje: prema Uredbi NN 14/21 i 3/26 najmanje 57 % prosječne mjesečne neto plaće iz prethodne godine, što u 2026. iznosi 825,93 eura mjesečno za jednu osobu (prosječna neto plaća 2025.: 1.449,00 eura), uz uvećanje za članove obitelji
• zdravstveno osiguranje
• znanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma (vidi niže)
• da ne predstavlja opasnost za javni poredak ili nacionalnu sigurnost; odbijanje se po toj osnovi ne smije temeljiti na gospodarskim razlozima (čl. 153 st. 1 t. 5 i st. 3).

Zahtjev se podnosi u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravišta, a odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova. Žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor (čl. 152). Za nositelje plave karte EU-a vrijede posebna pravila (čl. 134).

Što se ne računa u pet godina?

U vrijeme potrebno za dugotrajni boravak ne uračunava se boravak (čl. 151 st. 1):

• na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad, uključujući trogodišnju sezonsku dozvolu
• na temelju dozvole za pružatelje usluga
• upućenih radnika
• na temelju dozvole za volontere i pripravnike
• osoba premještenih unutar društva i članova njihovih obitelji
• pograničnih radnika
• odobren u druge svrhe, osim iznimaka iz čl. 151 st. 5
• odobren u svrhu srednjoškolskog obrazovanja
• vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora.

Vrijeme privremenog boravka u svrhu studiranja računa se upola, ako osoba u trenutku zahtjeva ima privremeni boravak koji nije na tom popisu (čl. 151 st. 2).

Za poslodavce koji zapošljavaju sezonske radnike to je ključno: radnik koji godinama dolazi na sezonsku dozvolu, pa i na trogodišnju, tim boravkom ne skuplja vrijeme za dugotrajni boravak. Vrijeme se počinje računati tek od dozvole koja nije sezonska, primjerice dozvole izdane uz mišljenje HZZ-a (čl. 97).

Što dugotrajni boravak donosi?

Osoba na dugotrajnom boravku ima pravo na (čl. 159 st. 1):

• rad i samozapošljavanje, bez dozvole za boravak i rad (i čl. 89 st. 1 t. 14), pa nije vezana uz jednog poslodavca; poslodavac koji je zaposli obavještava policijsku upravu u roku od 8 dana od početka rada (čl. 89 st. 4)
• stručno usavršavanje, obrazovanje i studentske stipendije (osim državne stipendije)
• socijalnu skrb i doplatak za djecu
• porezne olakšice
• pristup tržištu roba i usluga
• slobodu udruživanja, uključujući članstvo u sindikatima i udrugama poslodavaca.

U pogledu obveznog zdravstvenog osiguranja i rodiljnih i roditeljskih potpora izjednačena je s osobom na stalnom boravku (čl. 159 st. 3). Članovi uže obitelji osobe na dugotrajnom boravku mogu dobiti privremeni boravak radi spajanja obitelji bez dvogodišnjeg čekanja koje vrijedi za radnike s dozvolom iz čl. 97, a na tom boravku smiju raditi bez dozvole (čl. 63 st. 1 t. 2 i čl. 89 st. 1 t. 1). Više u vodiču Spajanje obitelji stranih radnika.

Boravak u drugim državama EU-a. Dugotrajni boravak u RH nije dozvola za rad u cijelom EU-u. Status rezidenta s dugotrajnim boravkom olakšava dobivanje boravka u drugoj državi članici, ali prema pravilima te države (za obrnuti smjer, dolazak u RH, vidi čl. 160 i 161 ZoS-a).

Kada se dugotrajni boravak gubi? Dugotrajni boravak ukida se, među ostalim, ako je osoba neprekidno boravila izvan EGP-a 12 uzastopnih mjeseci, ako je izbivala iz RH dulje od šest godina ili ako je stekla dugotrajni boravak u drugoj državi članici (čl. 155 st. 1). Osoba na dugotrajnom boravku prijavljuje prebivalište, boravište i adresu te njihovu promjenu u roku od 15 dana (čl. 178 st. 2).

Jezični uvjet: razina B1

Znanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma uvjet je za dugotrajni boravak (čl. 153 st. 1 t. 4). Ispit se polaže prema Pravilniku o polaganju ispita iz poznavanja hrvatskoga jezika i latiničnog pisma u postupku odobrenja dugotrajnog boravišta (NN 100/2021), čiji je program ispita na razini B1. Izmjene ZoS-a (čl. 69 st. 3 NN 55/2026) obvezuju ministra da taj pravilnik uskladi sa zakonom u roku od šest mjeseci od 4. lipnja 2026., pa prije prijave na ispit provjerite je li pravilnik u međuvremenu izmijenjen.

Što još treba znati:

• troškove ispita snosi stranac (čl. 154 st. 3), a visinu troškova za svaku godinu određuje ustanova koja provodi ispit (Pravilnik NN 100/2021)
• ispit provode sveučilišta, srednjoškolske ustanove, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i ustanove za obrazovanje odraslih sa suglasnošću; popis objavljuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (čl. 154 st. 1 i 5)
• ispit ne moraju polagati djeca predškolske dobi, osobe koje su završile osnovno, srednje ili visoko obrazovanje u RH te osobe starije od 65 godina koje nisu u radnom odnosu (čl. 154 st. 2).

To nije isti ispit kao A1.1 za radnike s dozvolom iz čl. 97. Taj ispit od 4. lipnja 2027. postaje uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad, a njegov trošak snosi poslodavac (čl. 92.a st. 1 i 3). Više u vodiču A1.1 hrvatski jezik za strane radnike.

Na popisu MZOM-a, koji se objavljuje na temelju čl. 154 st. 5 ZoS-a, nalaze se i sveučilišta i ustanove za obrazovanje odraslih. Među njima je Ustanova za obrazovanje odraslih Matura Plus, članica Humble grupe, koja ispit provodi u svom sjedištu u Vinkovcima. Programe od početne razine do B1 pogledajte na stranici tečaj hrvatskog jezika.

Stalni boravak: samo za posebne kategorije

Uz dugotrajni boravak ZoS predviđa i stalni boravak, ali on nije redoviti put za strane radnike nakon pet godina rada. Stalni boravak može se odobriti samo osobama iz čl. 156 st. 1, primjerice:

• članu obitelji ili životnom partneru hrvatskog državljanina koji neposredno prije zahtjeva ima neprekidno četiri godine privremeni boravak radi spajanja obitelji ili životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom, ili autonomni boravak
• hrvatskom iseljeniku s neprekidno tri godine privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka, uz potvrdu nadležnog ministarstva
• maloljetnom djetetu s tri godine privremenog boravka radi spajanja obitelji, ako jedan roditelj ima hrvatsko državljanstvo, stalni ili dugotrajni boravak
• osobi koja ima pet godina neprekidnog privremenog boravka, od toga najmanje tri godine studiranja u RH, uz diplomu stečenu u RH i zaposlenje u RH
• nekim drugim skupinama (izbjeglice, osobe koje su imale prebivalište u RH 8. listopada 1991. i korisnici programa povratka, djeca rođena u RH i dr.).

Za stalni boravak traže se valjana putna isprava i da osoba ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje (čl. 157 st. 4), a izbivanja ne smiju prijeći osam mjeseci ukupno ili četiri mjeseca jednokratno (čl. 156 st. 2). Stalni boravak ukida se, među ostalim, ako je osoba neprekidno boravila u inozemstvu dulje od godine dana (čl. 158 st. 1 t. 2).

Ukratko: za običnog radnika s dozvolom za boravak i rad put nakon pet godina vodi do dugotrajnog boravka, a ne do stalnog boravka.

Put do hrvatskog državljanstva

Stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem uređuje Zakon o hrvatskom državljanstvu (dalje: ZHD). Prema čl. 8 st. 1 ZHD-a stranac može steći državljanstvo prirođenjem ako:

• je navršio 18 godina
• ima otpust iz stranog državljanstva ili dokaz da će ga dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo; ako strana država ne dopušta otpust ili postavlja uvjete koji se ne mogu ispuniti, dovoljna je izjava o odricanju od stranog državljanstva (čl. 8 st. 3)
• živi u RH s prijavljenim boravkom 8 godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku
• poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje, što se utvrđuje provjerom; osobe starije od 60 godina taj uvjet ne moraju ispuniti (čl. 8 st. 4 i 5)
• poštuje pravni poredak RH, podmirio je dospjela javna davanja i ne postoje sigurnosne zapreke.

Strancu koji u trenutku zahtjeva još nema otpust iz stranog državljanstva može se izdati zajamčenje primitka u hrvatsko državljanstvo s rokom važenja od dvije godine (čl. 8a). Zahtjev se podnosi osobno u policijskoj upravi odnosno postaji prema mjestu odobrenog privremenog odnosno stalnog boravka, ili putem diplomatske misije RH (čl. 24).

Bračni drug hrvatskog državljanina. Stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom, ima odobren stalni boravak i živi u RH može steći državljanstvo prirođenjem iako ne ispunjava uvjete iz čl. 8 st. 1 t. 1 do 4 ZHD-a, dakle bez uvjeta dobi, otpusta, osam godina boravka i provjere znanja jezika (čl. 10 ZHD-a). Uvjet iz t. 5 (poštivanje pravnog poretka, podmirena javna davanja, nepostojanje sigurnosnih zapreka) i dalje vrijedi.

Kontinuiranost boravka: najčešća zamka

Za dugotrajni boravak radnik u pet godina ne smije izbivati iz RH višekratno dulje od 10 mjeseci ukupno ni jednokratno dulje od 6 mjeseci (čl. 150 st. 2). Izbivanja do tri dana u kalendarskom mjesecu ne računaju se (st. 3). Za vozače u međunarodnom prijevozu, pomorce i osobe upućene na rad u drugu državu EGP-a granice su 18 mjeseci ukupno i 12 mjeseci jednokratno (st. 4).

Na to posebno pazite kod:

• dugih odlazaka kući za blagdane ili zbog obiteljskih okolnosti
• promjene poslodavca: radnik smije biti nezaposlen do 3 mjeseca (dozvola kraća od dvije godine) odnosno do 6 mjeseci (dozvola dulja od dvije godine) bez gubitka dozvole, uz obvezu da u roku od 5 dana od prestanka radnog odnosa obavijesti HZZ (čl. 103.a); dozvola pritom mora ostati valjana
• bolesti ili ozljede koja zahtijeva liječenje u matičnoj zemlji
• isteka dozvole: zahtjev za produljenje podnesite na vrijeme, najkasnije 30 dana prije isteka (čl. 92 st. 1).

HR odjel treba voditi evidenciju datuma isteka dozvola i dužih odsutnosti stranih radnika i upozoriti radnika na pravilo o izbivanju čim postane relevantno.

Uloga poslodavca u dugoročnom naseljavanju

Poslodavac nije stranka u postupku za dugotrajni boravak ni za državljanstvo, ali ima važnu neformalnu ulogu:

• informirati radnika o putu prema dugotrajnom boravku i o tome što se ne računa u pet godina
• pravodobno pokretati produljenja dozvola
• organizirati ili financirati tečajeve hrvatskog jezika
• izdavati potvrde o zaposlenju i plaći za dokaz sredstava za uzdržavanje
• biti fleksibilan kod izostanaka zbog administrativnih postupaka.

Tvrtke koje aktivno podržavaju dugoročni ostanak svojih stranih radnika u našoj praksi grade lojalnost koju je teško postići samo financijskim poticajima.

Porezni i mirovinski aspekti dugoročnog boravka

Radnik zaposlen u RH prijavljen je na obvezno mirovinsko osiguranje, a doprinosi za mirovinsko osiguranje iz plaće iznose 20 % (15 % za I. stup i 5 % za II. stup). Osoba na dugotrajnom boravku ima pravo na porezne olakšice prema hrvatskim propisima (čl. 159 st. 1 t. 5 ZoS-a). Porezna rezidentnost i oporezivanje dohotka iz inozemstva ovise o okolnostima svakog radnika, a postoji li ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s pojedinom državom, provjerite na stranici Porezne uprave. Radnicima s mirovinskim stažem u više država preporučujemo da se obrate poreznom savjetniku i HZMO-u. Više u vodiču Porez za strane radnike u Hrvatskoj.

Zaključak

Dugoročno naseljavanje stranih radnika i poslovna je strategija poslodavca. Za većinu radnika put vodi od dozvole za boravak i rad preko pet godina neprekidnog privremenog boravka do dugotrajnog boravka, uz znanje hrvatskog na razini B1. Radnik koji ostaje pet, osam ili deset godina nosi znanje i iskustvo koje se ne može brzo zamijeniti. Poslodavci koji poznaju taj put i na vrijeme planiraju produljenja i jezičnu pripremu ulažu u stabilnost koju nije moguće kupiti na kratki rok.

Humble Hunters savjetuje tvrtke o rokovima i dokumentaciji za strane radnike, od prve dozvole do produljenja. Kontaktirajte nas za konzultaciju.