A1.1 hrvatski jezik za strane radnike: što je obvezno od 4. lipnja 2027.

Izmjenama Zakona o strancima objavljenima u NN 55/2026 (na snazi od 4. lipnja 2026.) uveden je novi članak 92.a: strani radnik koji u Hrvatskoj boravi najmanje godinu dana na temelju dozvole za boravak i rad iz čl. 97 (ili iz čl. 110 t. 32) dužan je položiti ispit iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1.1. Stavci 1, 4 i 6 tog članka stupaju na snagu godinu dana nakon ostatka zakona, dakle 4. lipnja 2027. (čl. 70 NN 55/2026).

Poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma i dosad je bilo uvjet za dugotrajni boravak (čl. 153 st. 1 t. 4 ZoS-a). Novost je da se jezični uvjet sada veže uz produljenje i izdavanje dozvole za boravak i rad, odnosno uz radnike koje poslodavac već zapošljava.

Za poslodavca to znači tri stvari: trošak ispita ide na njegov teret, dokaz postaje dio evidencije o radnicima, a radnik bez dokaza ne dobiva produljenje dozvole. Ovaj članak objašnjava tko mora polagati, tko je izuzet, što vrijedi kao dokaz, gdje se ispit polaže i kako tečajeve isplanirati na vrijeme.

A1.1 obveza dio je šireg paketa izmjena: istodobno su se promijenili rokovi MUP-a, postupak promjene poslodavca i pravila o smještaju. Pregled cijelog paketa donosi članak Izmjene Zakona o strancima 2026.: što se mijenja, kada i za koga; ovdje se bavimo samo jezičnom obvezom.

1. Pravila čl. 92.a na jednom mjestu

2. Što je A1.1 i zašto i latinično pismo

Zakon traženu razinu naziva "osnovnom razinom poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma (A1.1)" (čl. 92.a st. 2). Oznaka polazi od Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike (ZEROJ, engl. CEFR) Vijeća Europe, u kojem je A1 početna razina; A1.1 označava njezin prvi, najosnovniji dio. Prema opisu početne razine u ZEROJ-u, korisnik jezika na toj razini može:

• razumjeti i koristiti poznate svakodnevne izraze i vrlo jednostavne fraze
• predstaviti sebe i druge te postavljati i odgovarati na pitanja o osobnim podacima (gdje živi, koga poznaje, što ima)
• sporazumjeti se na jednostavan način ako sugovornik govori polako i jasno i spreman je pomoći

To nije razina za samostalan razgovor o složenijim temama, ali je dovoljna za pozdrav, brojeve, natpise, jednostavne upute i osnovne obrasce.

Latinično pismo sastavni je dio obveze: zakon traži poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma. To je posebno važno za radnike koji u svojoj zemlji pišu drugim pismom, na primjer devanagarijem (nepalski, hindski), arapskim pismom ili ćirilicom. Kako se ispit točno provodi (dijelovi ispita, trajanje, način provjere pisma), uređuje se pravilnikom iz čl. 92.a st. 9, pa se ne oslanjajte na neslužbene opise formata ispita.

3. Tko mora polagati

Prema čl. 92.a st. 1 obvezu ima državljanin treće zemlje koji u Hrvatskoj boravi najmanje godinu dana na temelju:

• dozvole za boravak i rad izdane prema čl. 97 ZoS-a (dozvola na temelju mišljenja HZZ-a), uključujući produljenu dozvolu, ili
• dozvole za boravak i rad izdane prema čl. 110 t. 32 (poslodavac izvodi radove na obnovi zgrada oštećenih potresom ili radove energetske i sveobuhvatne obnove zgrada sufinancirane javnim sredstvima).

Dokaz se prilaže (st. 6):

• uz zahtjev za produljenje dozvole izdane prema čl. 97
• uz zahtjev za izdavanje nove dozvole prema čl. 97, na primjer kad radnika koji već godinu dana boravi u Hrvatskoj zapošljava novi poslodavac na temelju nove dozvole
• uz zahtjev za dozvolu prema čl. 110 t. 32

Dokaz je i izričit uvjet za izdavanje dozvole iz čl. 97 (čl. 97 st. 1 upućuje na čl. 92.a st. 6).

Od kada točno. Stavci 1, 4 i 6 čl. 92.a primjenjuju se od 4. lipnja 2027. Ostali stavci (tko provodi ispit, tko snosi trošak, što vrijedi kao dokaz, iznimke) na snazi su od 4. lipnja 2026., ali dokaz postaje obvezan prilog tek od 4. lipnja 2027. Zahtjev za produljenje podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka dozvole (čl. 92 st. 1), pa za sve radnike čija dozvola istječe od 4. lipnja 2027. nadalje planirajte da dokaz bude spreman prije podnošenja zahtjeva. Kako će se postupati sa zahtjevima podnesenima prije 4. lipnja 2027. o kojima se odlučuje nakon tog datuma, zakon izričito ne uređuje; u takvim graničnim slučajevima savjetujte se s pravnikom ili nadležnom policijskom upravom.

Agencijski radnici. Dozvola za radnika agencije za privremeno zapošljavanje izdaje se uz uvjete iz čl. 97 i 99 (čl. 100 st. 1 i 2). Zato računajte da se obveza odnosi i na radnike koje agencija ustupa korisniku.

Promjena poslodavca. Kod promjene poslodavca unutar važenja dozvole (čl. 103.d) drugi poslodavac podnosi obavijest, a ne zahtjev za novu dozvolu, i dozvola vrijedi do svog isteka. Čl. 92.a st. 6 tu obavijest ne navodi, ali dokaz će trebati najkasnije uz sljedeće produljenje. Pojam "prijenos dozvole" zakon ne poznaje. Postupak promjene poslodavca opisuje članak Promjena poslodavca za stranog radnika 2026..

4. Tko je izuzet

Zakon navodi samo ove iznimke:

• sezonski radnici: odredbe čl. 92.a na njih se ne primjenjuju (st. 8)
• državljani trećih zemalja koji su završili osnovno, srednje ili visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (st. 7 t. 1)
• državljani trećih zemalja koji govore jezikom iz podskupine južnoslavenskih jezika (st. 7 t. 2), na primjer srpskim, bosanskim, crnogorskim ili makedonskim

Iznimka iz st. 7 t. 2 vezana je uz jezik koji osoba govori, a ne uz državljanstvo. Zakon ne propisuje kako se ta iznimka dokazuje, pa za takve radnike na vrijeme provjerite s nadležnom policijskom upravom što će prihvatiti.

Državljani EU-a, EGP-a i Švicarske nisu državljani trećih zemalja, pa se na njih obveza ne odnosi. Čl. 92.a ne predviđa iznimke prema dobi ni zdravstvenom stanju, kao ni "zamjenski" jezični standard na engleskom jeziku. Iznimka za osobe starije od 65 godina koje nisu u radnom odnosu postoji samo kod ispita za dugotrajni boravak (čl. 154 st. 2), a ne kod čl. 92.a.

5. Što vrijedi kao dokaz i gdje se ispit polaže

Standardizirani ispit za razinu A1.1 smiju provoditi (čl. 92.a st. 2):

• škole stranih jezika koje imaju suglasnost ministra nadležnog za rad za izvođenje programa učenja hrvatskog jezika za strance kroz sustav vaučera
• sveučilišta ili sastavnice sveučilišta koje izvode programe iz hrvatskog jezika i provode ispite
• ustanove s registriranom djelatnošću obrazovanja odraslih koje imaju suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje za provođenje ispita iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavljuje Popis ustanova koje provode ispit iz znanja hrvatskoga jezika i latiničnog pisma za strance. Prema stanju od 17. lipnja 2026. popis je obuhvaćao 90 ustanova, među njima i sveučilišta. Suglasnost ne daju agencije poput AZOO-a ili ASOO-a, nego ministarstva navedena u st. 2. Prije upisa provjerite da ustanova pripada jednoj od tih skupina i da je, ako je riječ o ustanovi za obrazovanje odraslih, na popisu MZOM-a.

Potvrda o tečaju vrijedi kao dokaz. Za polaznike koji su završili tečaj hrvatskog jezika i latiničnog pisma najmanje na razini A1.1 u ustanovi iz st. 2 koja ima suglasnost za provođenje ispita, potvrda o završenom tečaju smatra se dokazom o položenom ispitu (st. 5). Zakon tu potvrdu izjednačuje s potvrdom o položenom ispitu. Za poslodavca je to najvažnije praktično pravilo: tečaj kod ovlaštene ustanove, završen s potvrdom, daje dokaz koji se prilaže uz zahtjev.

Matura Plus (Ustanova za obrazovanje odraslih Matura Plus, uoo-maturaplus.hr), članica Humble grupe, nalazi se na popisu MZOM-a. Ispit provodi u svom sjedištu u Vinkovcima. Programe tečaja i uvjete za vaše radnike pogledajte na stranici Tečaj hrvatskog jezika.

6. Tko plaća ispit i tečaj

Troškove ispita snosi poslodavac (čl. 92.a st. 3). To je zakonska obveza, a ne preporuka, pa trošak ispita ne prebacujte na radnika.

Visinu troškova polaganja ispita propisuje ministar pravilnikom (st. 9). Zato ovdje ne navodimo "službenu cijenu" ispita; stvarni iznos tražite u ponudi ustanove.

Tko plaća tečaj, zakon izričito ne uređuje. Budući da potvrda o završenom tečaju kod ovlaštene ustanove vrijedi kao dokaz (st. 5), poslodavcu je često najjednostavnije organizirati i platiti tečaj koji završava takvom potvrdom. Ako s radnikom želite ugovoriti povrat troška tečaja u slučaju odlaska, takvu odredbu prethodno provjerite s pravnikom za radno pravo.

7. Kada početi s tečajem

Trajanje tečaja ovisi o programu ustanove i o predznanju radnika; broj sati navodi se u programu pa ga tražite u ponudi. Za planiranje je važnije računati unatrag od roka:

• zahtjev za produljenje podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka dozvole (čl. 92 st. 1)
• dokaz se prilaže uz zahtjev (čl. 92.a st. 6), dakle mora postojati prije podnošenja
• ostavite rezervu za bolovanje, smjenski rad i ponovni pokušaj ako ispit ne bude položen

Radnici koji ne pišu latinicom obično trebaju više vremena jer uz jezik uče i pismo. Preporučujemo da tečaj počne nekoliko mjeseci prije roka za podnošenje zahtjeva, a za radnike koji ne pišu latinicom još ranije. Najbolje je s učenjem jezika početi već u prvim mjesecima rada, kao dio uvođenja radnika u posao.

8. Što ako radnik nema dokaz

Ako državljanin treće zemlje iz st. 1 ne priloži dokaz o položenom ispitu, to je zakonski razlog za odbijanje zahtjeva za dozvolu (čl. 93 st. 1 t. 16 ZoS-a). Protiv rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor (čl. 93 st. 4).

Zakon ne predviđa "odgodu" polaganja, naknadni rok za dostavu dokaza ni iznimke zbog smjenskog rada ili bolovanja. Jedina sigurna strategija je da dokaz bude spreman prije podnošenja zahtjeva.

9. Obveze poslodavca

• Snosi troškove ispita (čl. 92.a st. 3).
• Čuva dokaz u evidenciji o radnicima koju vodi na temelju općeg propisa o radu (čl. 92.a st. 4).
• Prati rokove produljenja. Dokaz se prilaže uz zahtjev za produljenje, a poslodavcu – pravnoj osobi koja zahtjev za produljenje ne podnese u roku prijeti kazna od 500 do 1.500 EUR (čl. 251 st. 4 t. 2 ZoS-a). Više o postupku u članku Obnova i produljenje dozvole za boravak i rad.

Uz zakonske obveze preporučujemo i ovo: raspored nastave uskladite sa smjenama, radnicima na vrijeme i na jeziku koji razumiju objasnite rok i posljedice, a polaznost pratite kao i svaki drugi rok vezan uz dozvolu.

Zašto se isplati krenuti ranije. U praksi najčešće vidimo da radnici koji razumiju osnovne upute lakše prate pravila zaštite na radu, brže se snalaze u svakodnevnim situacijama izvan posla i rjeđe ovise o kolegi prevoditelju. Jezik je i čimbenik zadržavanja radnika, o čemu pišemo u članku Jezična barijera na radnom mjestu.

10. Plan za poslodavca u pet koraka

1. Popišite radnike i rokove. Za svakog stranog radnika upišite vrstu dozvole (čl. 97, čl. 110 t. 32 ili sezonska), datum dolaska u Hrvatsku i datum isteka dozvole. Označite sve čija dozvola istječe 4. lipnja 2027. ili kasnije.
2. Izdvojite izuzete. To su sezonski radnici (st. 8), radnici školovani u Hrvatskoj i govornici južnoslavenskih jezika (st. 7). Za govornike južnoslavenskih jezika na vrijeme provjerite s policijskom upravom kako se iznimka dokazuje.
3. Isplanirajte tečajeve unatrag od roka. Zahtjev za produljenje podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka dozvole, a tečaj i ispit moraju biti završeni prije toga, s rezervom za ponovni pokušaj.
4. Odaberite ovlaštenu ustanovu. Provjerite da ustanova ima suglasnost iz st. 2 (za ustanove za obrazovanje odraslih: popis MZOM-a), dogovorite raspored koji se uklapa u smjene i trošak ispita uvrstite u proračun (st. 3).
5. Čuvajte dokaz. Potvrdu o položenom ispitu ili o završenom tečaju (st. 5) spremite u evidenciju o radnicima (st. 4) i priložite je uz zahtjev za produljenje ili novu dozvolu. Kad zapošljavate radnika koji je već godinu dana u Hrvatskoj i za njega podnosite zahtjev za novu dozvolu iz čl. 97, dokaz zatražite na početku jer se prilaže uz taj zahtjev.

11. Kako organizirati tečaj prema broju radnika

Ako imate pojedinačne radnike, upišite ih u grupni tečaj ovlaštene ustanove i prilagodite im raspored smjena.

Ako imate 5–10 radnika, zatražite od ustanove ponudu za zasebnu grupu kako bi termini odgovarali vašem radnom vremenu.

Ako imate 10 ili više radnika, dogovorite program prilagođen pogonu. Pitajte ustanovu gdje se održava nastava i gdje se polaže ispit: mjesto polaganja ovisi o ustanovi, a Matura Plus ispit provodi u sjedištu u Vinkovcima.

Zaključak

A1.1 obveza primjenjuje se od 4. lipnja 2027. na strane radnike s dozvolom iz čl. 97 (i iz čl. 110 t. 32) koji u Hrvatskoj borave najmanje godinu dana. Dokaz je potvrda o položenom ispitu ili o završenom tečaju kod ovlaštene ustanove, trošak ispita snosi poslodavac, a bez dokaza zahtjev se odbija. Sezonski radnici, osobe školovane u Hrvatskoj i govornici južnoslavenskih jezika su izuzeti. Poslodavci koji već sada popišu rokove i rasporede tečajeve neće morati rješavati problem u posljednjem mjesecu prije isteka dozvole.

Povezani članci:

• Promjena poslodavca, pravni okvir: Promjena poslodavca za stranog radnika 2026.
• Promjena poslodavca, praktični vodič: Promjena poslodavca nakon 6 mjeseci: vodič za HR
• Deficitarna zanimanja: Deficitarna zanimanja 2026.: kako provjeriti svoje zanimanje
• Produljenje dozvole: Obnova i produljenje dozvole za boravak i rad
• Jezik na radnom mjestu: Jezična barijera na radnom mjestu: kako je premostiti
• Zadržavanje radnika: Retencija stranih radnika 2026.: plan za poslodavce
• Smještaj i integracija: Smještaj i integracija kao čimbenici zadržavanja radnika