Posljedice nepoloženog A1.1 ispita za stranog radnika 2027.

A1.1 obveza dio je izmjena Zakona o strancima objavljenih u NN 55/2026. Tko mora polagati, tko je izuzet, što vrijedi kao dokaz i gdje se ispit polaže, opisuje članak A1.1 hrvatski jezik za strane radnike: što je obvezno od 4. lipnja 2027.. Ovaj članak odgovara na drugo pitanje: što se događa ako radnik nema dokaz u trenutku kad se podnosi zahtjev.

Pitanje je praktično važno jer se dokaz prilaže uz zahtjev, a zahtjev za produljenje podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka dozvole (čl. 92 st. 1). Poslodavac koji ima više stranih radnika s dozvolama koje istječu nakon 4. lipnja 2027. treba za svakoga znati do kada mu dokaz mora biti spreman.

1. Što se događa kad uz zahtjev nema dokaza o A1.1

Zahtjev za produljenje dozvole iz čl. 97 podnosi se policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema boravištu radnika, najkasnije 30 dana prije isteka dozvole, a MUP je dužan odlučiti prije isteka važeće dozvole (čl. 92 st. 1 i 2). Dokaz o položenom ispitu prilaže se uz zahtjev (čl. 92.a st. 6).

Ako ga radnik iz čl. 92.a st. 1 ne priloži, MUP može rješenjem odbiti zahtjev (čl. 93 st. 1 t. 16). Zakon o strancima za ovaj dokaz ne predviđa poseban postupak dopune ni naknadni rok. Ne računajte na to da će vas policijska uprava pozvati da dokaz dostavite kasnije.

2. Zakonska "odgoda" ne postoji

Čl. 92.a ne predviđa odgodu polaganja ispita, produljenje roka za dostavu dokaza ni privremenu dozvolu do polaganja. Pravilnik iz st. 9 uređuje samo način polaganja ispita i visinu troškova, a ne iznimke od obveze. Zakon zato ne poznaje:

• odgodu zbog bolovanja, smjenskog rada ili rada na udaljenoj lokaciji
• odgodu zbog osobnih ili obiteljskih okolnosti
• "zamjenski" dokaz, poput izjave poslodavca ili interne potvrde o pohađanju nastave

Jedine iznimke su one iz st. 7 i 8: sezonski radnici, osobe koje su završile osnovno, srednje ili visoko obrazovanje u Hrvatskoj i govornici jezika iz podskupine južnoslavenskih jezika. Ako radnik zbog zdravstvenog stanja ili invaliditeta ne može pristupiti ispitu, zakon za to nema posebno pravilo; takav slučaj na vrijeme riješite s pravnikom i nadležnom policijskom upravom.

3. Što ako produljenje nije odobreno

a) Upravni spor, a ne žalba

Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor (čl. 93 st. 4 ZoS-a). Tužba se podnosi upravnom sudu u roku od 30 dana od dostave rješenja (čl. 40 st. 1 Zakona o upravnim sporovima). Tužba u pravilu nema odgodni učinak; sud ga na prijedlog može odobriti ako bi izvršenjem nastala šteta koja se teško može popraviti, a odgoda nije protivna javnom interesu (čl. 42 st. 1 i 2 istog zakona).

Upravni spor ima smisla ako smatrate da je rješenje nezakonito, na primjer ako je radnik bio izuzet prema st. 7 ili je dokaz bio priložen. Za tužbu angažirajte odvjetnika i ne gubite vrijeme na žalbu, jer ona nije dopuštena.

b) Novi zahtjev kad radnik stekne dokaz

Kad radnik položi ispit ili završi tečaj s potvrdom kod ovlaštene ustanove, poslodavac može podnijeti novi zahtjev za dozvolu iz čl. 97, uz dokaz (čl. 92.a st. 6). To je postupak kao kod novog zapošljavanja: test tržišta rada (osim za zanimanja s Liste Upravnog vijeća HZZ-a, čl. 101), mišljenje HZZ-a i odluka MUP-a najkasnije u roku od 90 dana od urednog zahtjeva (čl. 91 st. 8). Može li se zahtjev podnijeti dok je radnik u Hrvatskoj ili tek nakon što je napusti, ovisi o njegovu statusu u tom trenutku; to provjerite s pravnikom ili policijskom upravom.

c) Druga osnova boravka

Radnik može ostati u Hrvatskoj ako boravak uredi po drugoj zakonskoj osnovi za koju ispunjava uvjete, na primjer kao član obitelji hrvatskog državljanina (privremeni boravak radi spajanja obitelji). Takav član obitelji smije raditi bez dozvole za boravak i rad (čl. 89 st. 1 t. 1). To je rješenje za rijetke slučajeve, ne za većinu radnika. Više u članku Spajanje obitelji stranih radnika.

d) Promjena poslodavca nije zaobilazni put

Obavijest o promjeni poslodavca (čl. 103.d) ne može se podnijeti za vrijeme postupka produljenja ni kad je do isteka dozvole ostalo manje od 30 dana (čl. 103.d st. 17). Tada novi poslodavac podnosi zahtjev za novu dozvolu iz čl. 97 (čl. 103.b st. 1), a uz taj se zahtjev također prilaže dokaz o A1.1 (čl. 92.a st. 6).

e) Dopuštena nezaposlenost ne produljuje dozvolu

Radnik s dozvolom iz čl. 97 smije biti nezaposlen do tri ili do šest mjeseci, ali samo unutar roka važenja dozvole (čl. 103.a st. 1). To razdoblje ne vrijedi nakon isteka dozvole i ne zamjenjuje produljenje. Na sezonske radnike se ne primjenjuje (st. 15).

f) Daljnji rad bez dozvole nije opcija

Rad nakon isteka dozvole prekršaj je i za radnika i za poslodavca, a radniku prijeti i protjerivanje sa zabranom ulaska. Detalji su u sljedeća dva poglavlja.

4. Kazne i posljedice za radnika

Zakon o strancima ne kažnjava radnika zato što nije položio ispit. Posljedice nastaju ako radnik nakon isteka dozvole i izvršnosti odluke o zahtjevu ostane ili nastavi raditi u Hrvatskoj:

• Nezakonit boravak: novčana kazna 100–1.000 EUR (čl. 253 st. 2). Tko nezakonito boravi, dužan je bez odgađanja napustiti Hrvatsku (čl. 183 st. 2).
• Rad bez dozvole: novčana kazna 1.000–2.000 EUR (čl. 250 st. 1).
• Rješenje o povratku: MUP određuje rok za dragovoljni odlazak iz EGP-a, u pravilu ne kraći od 7 ni dulji od 30 dana (čl. 184 st. 2 i 3).
• Protjerivanje i zabrana ulaska: ako radnik ne napusti EGP u određenom roku, protjerat će se (čl. 190 st. 1), a zabrana ulaska i boravka u EGP-u u tom slučaju traje od tri mjeseca do pet godina (čl. 192 st. 6).
• Budući zahtjevi: neplaćena novčana kazna i kršenje pravila o ulasku, boravku ili radu razlozi su za odbijanje budućih zahtjeva za dozvolu (čl. 93 st. 1 t. 6 i 7).

Konkretan iznos kazne unutar zakonskog raspona određuje se u prekršajnom postupku.

5. Kazne i posljedice za poslodavca

Za samo nepolaganje ispita Zakon o strancima ne propisuje kaznu poslodavcu. Kaznene odredbe (čl. 247–253) nemaju poseban prekršaj za nepriloženi dokaz o A1.1, za neplaćeni trošak ispita (čl. 92.a st. 3) ni za dokaz koji nedostaje u evidenciji o radnicima (st. 4). Posljedica za poslodavca je gubitak radnika ako zahtjev bude odbijen.

Kazne prijete ako poslodavac nakon toga pogriješi:

• Radnik nastavi raditi nakon isteka dozvole. Poslodavac – pravna osoba: 5.000–15.000 EUR za svakog radnika koji radi bez dozvole (čl. 247 st. 2), odgovorna osoba 2.000–6.000 EUR (st. 5). Ako radnik nezakonito boravi: 10.000–20.000 EUR za svakog radnika (st. 1), odgovorna osoba 3.000–6.000 EUR (st. 4). Poslodavac – fizička osoba: 1.500–3.000 EUR po radniku bez dozvole (st. 8), odnosno 2.000–6.000 EUR po radniku koji nezakonito boravi (st. 7).
• Ustupanje. Korisnik – pravna osoba koja se koristi radom radnika bez dozvole: 5.000–15.000 EUR za svakog radnika (čl. 247 st. 6).
• Inspekcijski nadzor. Ako inspektor utvrdi da je radio državljanin treće zemlje bez dozvole, usmenim rješenjem zabranjuje obavljanje djelatnosti u trajanju od 30 dana (čl. 240 st. 1). Mjera se ne izvršava ako poslodavac u roku od tri dana uplati 3.981,68 EUR za svakog takvog radnika u državni proračun (st. 3).
• Zakašnjeli zahtjev za produljenje. Poslodavac – pravna osoba koja zahtjev ne podnese u roku: 500–1.500 EUR (čl. 251 st. 4 t. 2), odgovorna osoba 50–400 EUR (st. 5).
• Neprijavljen prestanak ugovora o radu. O prestanku ugovora o radu poslodavac obavještava policijsku upravu u roku od pet radnih dana (čl. 95 st. 1); za propust pravnoj osobi prijeti 1.500–3.000 EUR (čl. 251 st. 1 t. 1).
• Budući zahtjevi. Pravomoćna sankcija za nezakonito zapošljavanje razlog je za odbijanje novih zahtjeva (čl. 93 st. 1 t. 8) i za ukidanje postojećih dozvola (čl. 94 st. 1 t. 9).

Radni odnos. Zakon o radu ne predviđa da ugovor o radu prestaje sam od sebe kad istekne dozvola (čl. 112 ZoR-a). Ako zahtjev bude odbijen, radni odnos uredite na zakonit način (na primjer sporazumom ili otkazom) uz savjet pravnika za radno pravo, a o prestanku ugovora obavijestite policijsku upravu u propisanom roku. Kazne za rad bez dozvole i nezakonit rad detaljnije opisuje članak Sankcije za nezakoniti rad stranaca 2026..

6. Što HR treba napraviti: plan prevencije

Cilj nije reagirati nakon odbijanja, nego spriječiti da do njega dođe. Plan računajte unatrag od roka za zahtjev (datum isteka dozvole minus 30 dana), za svakog radnika čiji zahtjev pada na 4. lipnja 2027. ili kasnije:

• Što ranije, idealno u prvim mjesecima rada: upišite radnika u tečaj kod ovlaštene ustanove, s rasporedom prilagođenim smjenama.
• Sredinom tečaja: provjerite napredak i polaznost. Treba li više sati, manja grupa ili drugi termin?
• Nekoliko mjeseci prije roka za zahtjev: radnik završava tečaj s potvrdom (st. 5) ili polaže ispit.
• Ako ne položi: odmah dogovorite dodatnu pripremu i novi termin; zato je rezerva od nekoliko mjeseci važna.
• Prije podnošenja zahtjeva: potvrdu spremite u evidenciju o radnicima (st. 4) i pripremite je kao prilog zahtjevu.
• Najkasnije 30 dana prije isteka dozvole: podnesite zahtjev za produljenje s dokazom; preporučujemo ranije.

Za radnike koji ne pišu latinicom počnite još ranije, jer uz jezik uče i pismo. Kako organizirati tečajeve prema broju radnika i što se zna o troškovima i HZZ vaučeru, opisuje članak A1.1 hrvatski za strane radnike: što obveza znači za poslodavca.

7. Posebni slučajevi

Radnik s niskom pismenošću u materinjem jeziku: zakon za njega nema iznimku. Računajte na dulju pripremu, manju grupu i više sati; pitajte ustanovu ima li prilagođen program.

Radnik koji ne pohađa nastavu ili odbija učiti: Zakon o strancima radnika ne kažnjava zbog nepolaganja, ali posljedica je odbijanje zahtjeva i odlazak iz Hrvatske. Radniku na vrijeme i na jeziku koji razumije objasnite rok i posljedice, a u dokumentaciji sačuvajte trag da ste mu omogućili i platili tečaj i ispit. Koje radnopravne mjere smijete poduzeti, provjerite s pravnikom.

Smjenski radnik ili rad na udaljenoj lokaciji: odgode nema. Raspored nastave dogovorite s ustanovom prema smjenama i na vrijeme provjerite gdje se polaže ispit.

Govornik južnoslavenskog jezika ili radnik školovan u Hrvatskoj: izuzet je (st. 7). Zakon ne propisuje kako se iznimka dokazuje, pa to unaprijed provjerite s policijskom upravom.

Sezonski radnik: odredbe čl. 92.a na njega se ne primjenjuju (st. 8).

Radnik koji je u Hrvatskoj kraće od godinu dana: obveza nastaje nakon godinu dana boravka (st. 1); prema MUP-u, boravak se računa od prvog ulaska u Hrvatsku. U graničnim slučajevima pripremite dokaz.

Radnik koji je u međuvremenu sklopio brak s hrvatskim državljaninom: može tražiti privremeni boravak radi spajanja obitelji ako ispunjava uvjete iz Zakona o strancima, i tada smije raditi bez dozvole za boravak i rad (čl. 89 st. 1 t. 1).

Zaključak

Nepolaganje A1.1 ispita nije prekršaj, ali posljedica je ozbiljna: od 4. lipnja 2027. zahtjev za produljenje ili novu dozvolu iz čl. 97 bez dokaza može biti odbijen, žalba nije dopuštena, a zakonske odgode nema. Radnik tada mora napustiti Hrvatsku ako boravak ne uredi po drugoj osnovi, a poslodavac ostaje bez radnika i riskira visoke kazne ako ga zadrži na radu. Jedina pouzdana strategija je plan koji tečaj kod ovlaštene ustanove pokreće rano i završava prije roka za zahtjev.

Povezani članci:

• Pravila čl. 92.a: A1.1 hrvatski jezik za strane radnike: što je obvezno od 4. lipnja 2027.
• Plan za poslodavce: A1.1 hrvatski za strane radnike: što obveza znači za poslodavca
• Produljenje dozvole: Obnova i produljenje dozvole za boravak i rad
• Promjena poslodavca, pravni okvir: Promjena poslodavca za stranog radnika 2026.
• Promjena poslodavca, praktični vodič: Promjena poslodavca nakon 6 mjeseci: vodič za HR
• Deficitarna zanimanja: Deficitarna zanimanja 2026.: kako provjeriti svoje zanimanje
• Istekla dozvola: Što se događa ako istekne radna dozvola?
• Obveze poslodavca: Obveze poslodavca prema stranom radniku