Promjena poslodavca za stranog radnika 2026.: postupak, rokovi i uvjeti

Može li strani radnik promijeniti poslodavca i što se tada događa s njegovom radnom dozvolom (službeno: dozvolom za boravak i rad)? To pitanje u praksi postavljaju obje strane: poslodavac koji želi zaposliti radnika koji već radi u Hrvatskoj i poslodavac kojemu radnik najavljuje odlazak. Odgovor daje čl. 103.d Zakona o strancima (ZoS), koji je izmjenama objavljenima u NN 55/2026 dobio novi tekst i na snazi je od 4. lipnja 2026.

U nastavku je postupak onako kako ga propisuje zakon: tko smije promijeniti poslodavca, koji rokovi teku, koje uvjete mora ispuniti novi poslodavac, što vrijedi za agencije te kontrolni popis za novog i za prethodnog poslodavca. Operativni vodič s primjerima dokumenata i ugovornih odredbi nalazi se u praktičnom vodiču za HR o promjeni poslodavca nakon šest mjeseci.

1. Kako se pravilo mijenjalo od 2025. do 2026.

Olakšana promjena poslodavca nije novost iz 2026. Uvedena je izmjenama ZoS-a iz 2025. (NN 40/2025, na snazi od 15. ožujka 2025.), ali uz strože uvjete. Izmjenama iz 2026. (NN 55/2026, čl. 29 do 32) čl. 103.a i 103.d napisani su iznova:

Postupci započeti prije 4. lipnja 2026. dovršavaju se po dotadašnjim odredbama, a dozvole izdane prije tog datuma vrijede do isteka roka na koji su izdane (čl. 67 i 68 NN 55/2026).

2. Tko smije promijeniti poslodavca po čl. 103.d

Olakšana promjena poslodavca odnosi se na radnika kojem je izdana dozvola za boravak i rad po čl. 97 ZoS-a (uz mišljenje HZZ-a) ili je takva dozvola produljena te na radnika s dozvolom po čl. 110 izdanom na temelju ugovora o radu s hrvatskim poslodavcem, osim u slučajevima iz čl. 110 t. 3, 4 i 11 (samozapošljavanje, visokokvalificirani radnici koji ispunjavaju uvjete za plavu kartu EU-a, programi mobilnosti djece i mladih). Promjena je moguća samo unutar važenja dozvole (čl. 103.d st. 1).

Obavijest podnesena protivno st. 17 ili 18 odbacuje se rješenjem; žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor (st. 19). Kad promjena ide kroz zahtjev za novu dozvolu iz čl. 97, od 4. lipnja 2027. radnik koji u Hrvatskoj boravi najmanje godinu dana uz zahtjev prilaže i dokaz o položenom ispitu iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma (čl. 92.a st. 1 i 6).

Radnik s dozvolom s kojom je došao u Hrvatsku može promijeniti poslodavca i prije šest mjeseci rada u ovim slučajevima (čl. 103.d st. 2):

• protiv poslodavca je, u odnosu na tog radnika, pokrenut postupak zbog kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja
• nadležna inspekcija pokrenula je postupak zbog najtežih prekršaja protiv radnih odnosa te prekršaja protiv socijalnog osiguranja ili zaštite na radu
• pokrenut je sudski postupak za zaštitu dostojanstva radnika
• radniku plaća nije isplaćena odmah po dospijeću, što se utvrđuje kroz Središnji registar osiguranika.

Promjena zanimanja kod istog poslodavca uređena je zasebno (čl. 103.c): poslodavac traži test tržišta rada i u roku od 3 dana od sklapanja ugovora o radu za novo zanimanje podnosi zahtjev policijskoj upravi, ugovor se sklapa najdulje do kraja važenja dozvole, a radnik u novom zanimanju smije raditi od dana pozitivnog mišljenja HZZ-a (čl. 103.c st. 1 do 5). Za nositelje plave karte EU-a i dozvola za premještaj unutar društva ZoS ima posebna pravila, koja ovaj članak ne obrađuje.

3. Postupak korak po korak

Kad su uvjeti iz prethodnog poglavlja ispunjeni, postupak teče ovim redom (stavci se odnose na čl. 103.d ZoS-a, osim ako je navedeno drukčije):

1. Test tržišta rada. Drugi poslodavac dužan je zatražiti test tržišta rada kod HZZ-a (st. 3). Budući da st. 3 upućuje na čl. 98, test se ne traži za zanimanja s Liste Upravnog vijeća HZZ-a (čl. 98 st. 1 i čl. 101). HZZ o rezultatu testa obavještava najkasnije u roku od 15 dana (čl. 98 st. 5). Više u vodiču o testu tržišta rada.
2. Ugovor o radu. Ugovor mora biti obostrano potpisan, a naziv radnog mjesta, zanimanje i opis poslova moraju odgovarati testu tržišta rada odnosno zanimanju s Liste (HZZ). Plaća ne smije biti manja od plaće zaposlenih u RH u istom ili sličnom zanimanju (čl. 98 st. 3).
3. Obavijest policiji u roku od 3 dana. Drugi poslodavac u roku od 3 dana od dana sklapanja ugovora o radu obavještava nadležnu policijsku upravu ili postaju o promjeni poslodavca i prilaže ugovor o radu; ako se istodobno mijenja i zanimanje, prilaže i dokaze iz čl. 97 (st. 4). Policija službenim putem traži mišljenje HZZ-a.
4. Mišljenje HZZ-a u roku od 5 dana. HZZ na temelju uvjeta iz čl. 99 daje mišljenje u roku od 5 dana od zaprimanja uredne obavijesti i dostavlja ga policijskoj upravi prema mjestu boravišta radnika (st. 5). Poslodavac o mišljenju mora pisano obavijestiti radnika u roku od 3 dana (čl. 88 st. 19).
5. Početak rada. Radnik smije početi raditi kod drugog poslodavca od dana pozitivnog mišljenja HZZ-a (st. 6), a ne od dana potpisa ugovora ni od dana podnošenja obavijesti.
6. Nova potvrda, ista dozvola. Ako je mišljenje pozitivno i nema zapreka iz čl. 93 na strani poslodavca, policijska uprava prema mjestu boravišta radnika izdaje potvrdu radniku i drugom poslodavcu, a dozvola za boravak i rad ostaje važiti do svog isteka (st. 7).
7. Odluka u roku od 45 dana. MUP putem policijske uprave odlučuje po obavijesti u roku od 45 dana od dana uredne obavijesti, a taj rok obuhvaća i test tržišta rada (st. 11). Žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor (st. 12).

Ako je mišljenje HZZ-a negativno ili postoje zapreke na strani poslodavca, MUP rješenjem odbija promjenu poslodavca i obavještava radnika o dopuštenom vremenu nezaposlenosti (st. 10). Dok traje jedan postupak, naknadne obavijesti drugih poslodavaca za istog radnika odbacuju se (st. 13), a poslodavac ili radnik mogu odustati od obavijesti, nakon čega se postupak obustavlja (st. 14).

4. Uvjeti koje mora ispuniti novi poslodavac (čl. 99)

HZZ mišljenje za drugog poslodavca daje na temelju čl. 99 ZoS-a (čl. 103.d st. 5), dakle prema istim uvjetima kao kod prvog zapošljavanja stranog radnika. Novi poslodavac, među ostalim, mora ispunjavati sve ove uvjete:

• aktivno obavlja registriranu djelatnost povezanu sa zanimanjem za koje zapošljava radnika
• ima podmirene obveze javnih davanja i dostavljena sva propisana porezna izvješća
• u posljednjih godinu dana u kontinuitetu zapošljava najmanje jednog istog radnika, državljanina RH, EGP-a ili Švicarske, na neodređeno i puno radno vrijeme (obrt koji posluje sezonski: u prethodnoj sezoni)
• nije pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja ili opće sigurnosti i nema prekršajnopravnih sankcija za najteže prekršaje
• u posljednjih 12 mjeseci ima priljev na transakcijski račun od najmanje 100.000 eura (pravna osoba) odnosno 40.000 eura (fizička osoba)
• u posljednjih šest mjeseci račun mu nije bio blokiran dulje od 30 dana u kontinuitetu
• nije na popisu poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad.

Uz to vrijedi omjer: broj radnika državljana RH, EGP-a ili Švicarske zaposlenih na puno radno vrijeme mora biti najmanje 20 % broja zaposlenih državljana trećih zemalja, a za zanimanja iz Odluke HZZ-a o zanimanjima izuzetima od testa tržišta rada (čl. 101) najmanje 10 % (čl. 99 st. 11 i 12). Kod svakog novog zahtjeva u broj stranih radnika uračunavaju se i već izdana pozitivna mišljenja (st. 14). HZZ na svojoj stranici ima informativni kalkulator tog omjera.

Ako postoje zapreke iz čl. 93 koje se odnose na poslodavca, promjena se odbija i kad je mišljenje HZZ-a pozitivno (čl. 103.d st. 7 i 10).

5. Područje rada: deficitarna zanimanja i policijske uprave

Pozitivno mišljenje ne vrijedi automatski za cijelu Hrvatsku:

• Ako je mišljenje dano za zanimanje s Liste HZZ-a (deficitarno zanimanje), radnik smije raditi, a poslodavac ga zapošljavati, samo na području onih policijskih uprava za koje je to zanimanje deficitarno (čl. 88 st. 10 i 11).
• Ako je mišljenje dano nakon testa tržišta rada, rad je dopušten samo na području policijske uprave u kojoj je test tražen i u kojoj je HZZ utvrdio da nema raspoloživih osoba (čl. 88 st. 15 i 16). Test se može zatražiti i za područje više policijskih uprava (čl. 98 st. 8).
• Unutar tih granica poslodavac radnika smije rasporediti u sve svoje poslovne objekte, u skladu s ugovorom o radu (čl. 88 st. 18).
• Zapošljavanje izvan dopuštenog područja prekršaj je za koji je pravnoj osobi propisana kazna od 5.000 do 15.000 eura po radniku (čl. 247 st. 2 ZoS-a, dopunjen izmjenama iz NN 55/2026).

Lista HZZ-a organizirana je po županijama: dio zanimanja izuzet je od testa u svim županijama, a dio samo u navedenima. Zato isto zanimanje na jednom području može biti izuzeto od testa, a na drugom ne. Prije potpisa ugovora provjerite aktualnu verziju Liste na stranici HZZ-a. Detaljnije u vodiču o deficitarnim zanimanjima i teritorijalnom važenju dozvole.

6. Kad je novi poslodavac agencija za privremeno zapošljavanje

Ako je drugi poslodavac agencija za privremeno zapošljavanje, uz obavijest se prilažu ugovor o radu i ugovor o ustupanju radnika sklopljen između agencije i korisnika, a ako se mijenja i zanimanje, i dokazi iz čl. 97. Uvjete iz čl. 99 moraju ispunjavati i agencija i korisnik, a ni za jednog od njih ne smije postojati zapreka iz čl. 93 (čl. 103.d st. 16).

Ako agencija poslije želi ustupiti radnika drugom korisniku u drugom zanimanju, najprije mora podnijeti zahtjev za promjenu zanimanja po čl. 103.c (čl. 100 st. 12). Više o tom modelu na stranici ustupanje radnika.

7. Prestanak radnog odnosa i dopuštena nezaposlenost (čl. 103.a)

Ako radnik prestane raditi kod prethodnog poslodavca prije nego što novi poslodavac podnese obavijest, ulazi u razdoblje dopuštene nezaposlenosti. Unutar važenja dozvole može biti nezaposlen, jednokratno ili višekratno:

• do 3 mjeseca, ako ima dozvolu za boravak i rad kraće od dvije godine
• do 6 mjeseci, ako ima dozvolu za boravak i rad dulje od dvije godine
• dodatna 3 mjeseca, ako je bio izložen posebno iskorištavajućim radnim uvjetima, na koje mogu ukazivati npr. izvanredni otkaz uzrokovan ponašanjem poslodavca ili neisplata plaće odmah po dospijeću (st. 2 i 3); teret dokaza je na radniku (st. 5).

Radnik mora o nezaposlenosti obavijestiti HZZ u roku od 5 dana od prestanka radnog odnosa (st. 4), tražiti posao, prihvaćati ponuđena zaposlenja i odazivati se pozivima HZZ-a (st. 8). HZZ je dužan posredovati pri njegovu zapošljavanju (st. 7), a nezaposleni strani radnici obuhvaćeni su i testom tržišta rada (čl. 98 st. 2).

Uredna obavijest o promjeni poslodavca prekida razdoblje nezaposlenosti, a ono ponovno teče od izvršnosti rješenja o odbijanju ili obustavi postupka (st. 11). Ako je obavijest podnesena unutar dopuštenog razdoblja, radnik smije ostati u Hrvatskoj do izvršnosti odluke (čl. 103.d st. 20). Obavijest podnesena nakon isteka dopuštenog razdoblja odbacuje se, a dozvola prestaje važiti (čl. 103.a st. 12). Ove odredbe ne primjenjuju se na sezonske radnike (st. 15).

8. Kontrolni popis za novog poslodavca

• Provjerite dozvolu radnika: pravni temelj (čl. 97 ili čl. 110 na temelju ugovora o radu s hrvatskim poslodavcem), rok važenja (do isteka najmanje 30 dana) i da nije u tijeku produljenje.
• Ako radnik ima dozvolu s kojom je došao u Hrvatsku, provjerite je li na njoj radio najmanje šest mjeseci ili postoji iznimka iz čl. 103.d st. 2. Potvrdu o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa radnik može zatražiti od sadašnjeg poslodavca, koji je mora izdati u roku od 8 dana (čl. 130 st. 1 Zakona o radu).
• Provjerite ispunjavate li sve uvjete iz čl. 99 i omjer 20 % / 10 %.
• Provjerite je li zanimanje na Listi HZZ-a za područje na kojem će radnik raditi; ako nije, zatražite test tržišta rada.
• Sklopite obostrano potpisan ugovor o radu usklađen s testom ili Listom, s plaćom koja nije niža od usporedive.
• U roku od 3 dana od sklapanja ugovora podnesite policijskoj upravi obavijest o promjeni poslodavca s ugovorom o radu (i dokazima iz čl. 97 ako se mijenja zanimanje). Propust se kažnjava s 500 do 1.500 eura za pravnu osobu, 50 do 400 eura za odgovornu osobu i 100 do 700 eura za poslodavca fizičku osobu (čl. 251 st. 4 t. 5, st. 5 i st. 6 t. 5).
• O mišljenju HZZ-a pisano obavijestite radnika u roku od 3 dana (čl. 88 st. 19).
• Ne dopustite da radnik počne raditi prije pozitivnog mišljenja HZZ-a: pravnoj osobi prijeti kazna od 5.000 do 15.000 eura po radniku, a odgovornoj osobi od 2.000 do 6.000 eura (čl. 247 st. 2 i 5).
• Ako osiguravate smještaj ili posredujete u njemu, smještaj mora biti primjeren, a najamnina najviše 30 % neto plaće i ne smije se automatski ustezati iz plaće. Svaku promjenu primjerenosti smještaja prijavljujete policijskoj upravi u roku od 15 dana (čl. 103.f ZoS-a, Pravilnik NN 43/2026). Vidi standarde smještaja stranih radnika i našu uslugu smještaja radnika.
• Ako ste agencija za privremeno zapošljavanje, priložite i ugovor o ustupanju s korisnikom i provjerite uvjete iz čl. 99 i za korisnika.

9. Kontrolni popis za prethodnog poslodavca

• Zakon ne traži Vašu suglasnost: obavijest o promjeni podnosi novi poslodavac (čl. 103.d st. 4). Odlazak ne možete spriječiti, ali možete tražiti da radnik poštuje ugovor o radu.
• Radni odnos prestaje po pravilima Zakona o radu: otkazom uz otkazni rok iz ugovora o radu ili kolektivnog ugovora (najkraća trajanja propisuje čl. 122 ZoR-a) ili sporazumom.
• U roku od 5 radnih dana od prestanka ugovora o radu obavijestite policijsku upravu (čl. 95 st. 1 ZoS-a). Propust se kažnjava s 1.500 do 3.000 eura za pravnu osobu, 500 do 1.000 eura za odgovornu osobu i 700 do 1.500 eura za poslodavca fizičku osobu (čl. 251 st. 1 do 3).
• U roku od 15 dana od prestanka radnog odnosa vratite radniku sve njegove isprave i primjerak odjave s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdajte potvrdu o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa, bez napomena koje bi mu otežale novo zapošljavanje (čl. 130 st. 2 i 3 ZoR-a).
• Isplatite sve dospjele plaće na vrijeme. Neisplata plaće odmah po dospijeću omogućuje radniku promjenu poslodavca i prije šest mjeseci (čl. 103.d st. 2) i može mu produljiti dopuštenu nezaposlenost (čl. 103.a st. 2 i 3).
• Ne zadržavajte putovnicu ni dozvolu boravka radnika (vidi poglavlje 10).
• Ne tražite od radnika povrat upravne pristojbe za dozvolu koju ste platili (čl. 88 st. 20 ZoS-a).
• Prestanak radnog odnosa prijavite istinito: radnik koji je uredno otkazao nije "nestao s radnog mjesta".

10. Zaštita ulaganja: što je zakonito, a što nije

Troškovi dovođenja radnika ne nestaju kad radnik promijeni poslodavca, ali zakonite mogućnosti da ih zaštitite uže su nego što se često misli:

• Upravna pristojba. Ako je pristojbu za dozvolu platio poslodavac, nema pravo tražiti njezin povrat od radnika (čl. 88 st. 20 ZoS-a).
• Ispit iz hrvatskog jezika. Troškove ispita iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma snosi poslodavac (čl. 92.a st. 3 ZoS-a); obveza polaganja i prilaganja dokaza uz produljenje dozvole primjenjuje se od 4. lipnja 2027. Detaljnije u članku o A1.1 hrvatskom jeziku za strane radnike. Ispit provodi i Ustanova za obrazovanje odraslih Matura Plus, članica Humble grupe, koja je na popisu MZOM-a; ispit se polaže u njezinu sjedištu u Vinkovcima. O tečaju više na stranici tečaj hrvatskog jezika.
• Osposobljavanje. Osposobljavanje potrebno za obavljanje ugovorenih poslova poslodavac je dužan omogućiti o svom trošku (čl. 54 st. 4 Zakona o radu). Ugovorni povrat troškova dodatnog obrazovanja Zakon o radu izričito ne uređuje; takva odredba mora biti razmjerna i jasno ugovorena, a njezinu valjanost provjerite s pravnikom.
• Smještaj. Najamnina smije iznositi najviše 30 % neto plaće i ne smije se automatski ustezati iz plaće; radniku se dostavlja ugovor o najmu ili jednakovrijedan dokument (čl. 103.f st. 3 ZoS-a i čl. 49 Pravilnika kako ga mijenja NN 43/2026).
• Ugovorna zabrana natjecanja. Može se ugovoriti u pisanom obliku i najdulje na dvije godine od prestanka radnog odnosa (čl. 102 st. 2 i 4 ZoR-a), a radnika obvezuje samo ako mu poslodavac za vrijeme zabrane isplaćuje naknadu od najmanje polovice prosječne plaće isplaćene mu u tri mjeseca prije prestanka ugovora (čl. 103 st. 1). Ništetna je ako je radnik u vrijeme sklapanja primao plaću manju od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj (čl. 102 st. 6), pa kod radnika s plaćom ispod prosjeka ne djeluje.

Poslodavac pritom ne smije:

• zadržavati putovnicu, dozvolu boravka ili druge osobne isprave radnika. Tko s ciljem omogućavanja trgovanja ljudima, uključujući iskorištavanje prisilnim radom, zadrži ili oduzme putnu ili osobnu ispravu druge osobe, čini kazneno djelo za koje je propisan zatvor do tri godine (čl. 106 st. 7 Kaznenog zakona); ropstvo i trgovanje ljudima kaznena su djela iz čl. 105 i 106 KZ-a
• uvjetovati odlazak "suglasnošću": zakon takvu suglasnost ne predviđa
• uvjetovati izdavanje potvrde o radu ili vraćanje isprava plaćanjem bilo kakvih troškova, jer su to zakonske obveze iz čl. 130 ZoR-a
• kasniti s plaćom ili je uskraćivati.

11. Što to znači za radnika i za poslodavce

Radnik nakon šest mjeseci rada na prvoj dozvoli (ili ranije, u slučajevima iz čl. 103.d st. 2) može prijeći drugom poslodavcu koji ispunjava uvjete, bez suglasnosti prethodnoga. Njegov je najveći rizik razdoblje između dva posla, zbog čega mora paziti na rok za prijavu HZZ-u i na dopušteno vrijeme nezaposlenosti.

Za poslodavce to znači da nakon prvih šest mjeseci vezanost dozvole više nije alat za zadržavanje radnika. U našoj praksi radnike najčešće zadržavaju uredno isplaćena plaća, primjeren smještaj i jasna komunikacija, a ne ugovorne kazne. Više o tome u vodičima o fluktuaciji stranih radnika i o smještaju i integraciji kao čimbenicima zadržavanja.

Zaključak

Promjena poslodavca za stranog radnika nije prijenos dozvole, nego obavijest novog poslodavca policiji u roku od 3 dana od sklapanja ugovora o radu, nakon koje slijede mišljenje HZZ-a u 5 dana i odluka MUP-a u 45 dana. Novi poslodavac odgovara za uvjete iz čl. 99, test tržišta rada i područje rada, a prethodni za prijavu prestanka ugovora o radu u 5 radnih dana i vraćanje isprava radniku.

Povezani vodiči:

• Promjena poslodavca nakon šest mjeseci: praktični vodič za HR
• Deficitarna zanimanja i teritorijalno važenje dozvole
• A1.1 hrvatski jezik za strane radnike
• Kako zaposliti stranog radnika u Hrvatskoj: kompletan vodič
• Obnova i produljenje dozvole za boravak i rad
• Smještaj i integracija kao čimbenici zadržavanja radnika