Digitalizacija i AI u zapošljavanju stranih radnika: online postupak i pravila EU-a

Zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj i dalje je pretežno upravni postupak: test tržišta rada, mišljenje HZZ-a, dozvola za boravak i rad, viza i prijava boravišta. Dio tih koraka danas se vodi elektronički, a dio i dalje traži osobni dolazak. Istodobno agencije i poslodavci u selekciji koriste i alate umjetne inteligencije (AI), na koje se primjenjuje Akt o umjetnoj inteligenciji Europske unije, na snazi od 1. kolovoza 2024.

Ovaj članak razdvaja tri stvari: što je u hrvatskom postupku stvarno digitalno, gdje digitalni i AI alati mogu pomoći te što poslodavac pri korištenju AI-ja u zapošljavanju smije, a što ne smije.

1. Što je u postupku za dozvolu za boravak i rad već digitalno

Zahtjevi za dozvole za koje je potreban test tržišta rada ili mišljenje HZZ-a podnose se preko zajedničke platforme HZZ-a i MUP-a. Pregled kanala prema službenim stranicama HZZ-a i MUP-a te Zakonu o strancima:

Digitalna je i razmjena podataka među institucijama. HZZ za provjeru uvjeta iz čl. 99 podatke dobiva od Porezne uprave, Financijske agencije i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (čl. 99 st. 7 do 10 i 15), a policijska uprava obavijest o izdanoj potvrdi elektronički šalje HZZ-u, Poreznoj upravi, HZMO-u, HZZO-u i Državnom inspektoratu (čl. 96 st. 4). Zato HZZ uvjete poput podmirenih javnih davanja, priljeva na račun i blokade računa može provjeriti i bez dokumenata koje sami priložite.

Osobni dolazak i dalje je potreban za ove korake:

• Viza D: zahtjev se podnosi osobno u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu RH (odnosno kod vanjskog pružatelja usluga gdje je to ugovoreno), uz uzimanje biometrijskih podataka (ZoS čl. 37 i 38).
• Dozvola boravka: izdaje se kao biometrijska isprava s čipom na koji se pohranjuju otisci prstiju i fotografija (čl. 170). U roku od 30 dana od početka valjanosti vize radnik se javlja policijskoj upravi radi prijave boravišta i izrade dozvole (čl. 40 st. 2).

Kanal podnošenja za pojedine vrste zahtjeva (na primjer sezonski rad ili kategorije iz čl. 110 ZoS-a) prije predaje provjerite na stranici MUP-a ili HZZ-a, jer se upute mijenjaju. Postupak korak po korak opisujemo u vodiču Kako zaposliti stranog radnika u Hrvatskoj, a realne rokove u članku Koliko zaista traje ishođenje radne dozvole.

2. Gdje digitalni i AI alati stvarno pomažu

Tehnologija ne skraćuje zakonske rokove MUP-a i HZZ-a, ali može smanjiti vrijeme koje poslodavac i agencija troše na pripremu i praćenje. Najčešće primjene:

Objava oglasa i prvi pregled prijava. Alati za upravljanje kandidatima prikupljaju prijave s više portala na jedno mjesto, a AI funkcije mogu razvrstati životopise prema iskustvu, jeziku ili zanimanju. Upravo to Akt o umjetnoj inteligenciji svrstava u visokorizične primjene (vidi odjeljak 3), pa je ljudska provjera odabira nužna.

Razgovori na daljinu. Video razgovor s kandidatom u drugoj državi zamjenjuje putovanje i ubrzava selekciju. Snimanje i automatska transkripcija mogu pomoći u usporedbi kandidata, uz obavijest kandidatu i obradu podataka u skladu s GDPR-om. Alati koji iz glasa ili izraza lica "procjenjuju" emocije kandidata, na primjer stres ili nervozu, u EU-u se pri zapošljavanju ne smiju koristiti (odjeljak 3).

Prevođenje i komunikacija. Automatsko prevođenje olakšava komunikaciju s kandidatima na njihovu jeziku. Za ugovor o radu i upute o radu provjerite da je radnik razumio sadržaj; strojni prijevod tu ne zamjenjuje provjeru.

Praćenje dokumenata i rokova. U upravljanju stranim radnicima često najviše koristi ne donosi AI, nego sustavan kalendar rokova s podsjetnicima. Propušten rok ima konkretnu cijenu: za poslodavca, pravnu osobu, koji nije na vrijeme podnio zahtjev za produljenje dozvole propisana je kazna od 500 do 1.500 EUR (ZoS čl. 251 st. 4 t. 2). Rokovi koje vrijedi unijeti u sustav:

Za ispit iz hrvatskog jezika troškove snosi poslodavac (čl. 92.a st. 3). Ispit provode ustanove s popisa Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, među kojima je i Ustanova za obrazovanje odraslih Matura Plus, članica Humble grupe, koja ispit provodi u sjedištu u Vinkovcima. Više na stranici Tečaj hrvatskog jezika.

3. Akt o umjetnoj inteligenciji: što vrijedi za zapošljavanje

Uredba (EU) 2024/1689 (Akt o umjetnoj inteligenciji) izravno se primjenjuje u Hrvatskoj. Uredbom (EU) 2026/1744 (Digitalni omnibus o umjetnoj inteligenciji, objavljena u Službenom listu EU-a 24. srpnja 2026.) dio rokova je pomaknut. Za poslodavce i agencije koji koriste AI u zapošljavanju važno je sljedeće:

Emocije kandidata: zabrana već vrijedi. Smjernice Europske komisije o zabranjenim praksama umjetne inteligencije izričito navode da se pojam radnog mjesta iz čl. 5 st. 1 t. (f) odnosi i na kandidate u postupku odabira te da je korištenje sustava za prepoznavanje emocija tijekom zapošljavanja i tijekom probnog rada zabranjeno. Ako alat za video razgovore nudi "analizu emocija" ili ocjenu kandidata na temelju emocija iščitanih iz tona glasa ili izraza lica, tu funkciju ne koristite. Alati koji rade s transkriptom razgovora i ocjenom stručnih znanja, a ne izvode zaključke o emocijama, nisu obuhvaćeni tom zabranom, ali kao sustavi za ocjenu kandidata mogu biti visokorizični.

Kad sustav iz Priloga III. nije visokorizičan. Prema čl. 6 st. 3 sustav nije visokorizičan ako ne predstavlja znatan rizik i bitno ne utječe na ishod odluke, na primjer ako obavlja usku postupovnu zadaću ili pripremnu zadaću za ocjenjivanje. Sustav koji izrađuje profile fizičkih osoba uvijek je visokorizičan. Ako dobavljač tvrdi da njegov alat nije visokorizičan, svoju procjenu mora dokumentirati prije stavljanja sustava na tržište (čl. 6 st. 4), pa ga pitajte za nju.

Poslodavac koji koristi visokorizični sustav (u Uredbi: subjekt koji uvodi sustav) od 2. prosinca 2027. morat će (čl. 26):

• koristiti sustav u skladu s uputama dobavljača,
• ljudski nadzor povjeriti osobama koje imaju potrebne kompetencije, osposobljenost i ovlasti,
• osigurati da su ulazni podaci, u mjeri u kojoj ih kontrolira, relevantni i dovoljno reprezentativni,
• pratiti rad sustava i čuvati automatski generirane evidencije najmanje šest mjeseci,
• prije uvođenja sustava na radnom mjestu obavijestiti predstavnike radnika i radnike na koje se to odnosi,
• obavijestiti osobe o kojima sustav donosi ili pomaže donijeti odluke da podliježu upotrebi visokorizičnog sustava,
• kad je primjenjivo, koristiti informacije dobavljača za procjenu učinka na zaštitu podataka prema čl. 35 GDPR-a.

Do 2. prosinca 2027. ima vremena, ali ugovori s dobavljačima alata sklapaju se danas. Pri odabiru alata tražite od dobavljača upute za korištenje i opis načina na koji sustav podržava ljudski nadzor.

GDPR vrijedi već sada. Neovisno o Aktu o umjetnoj inteligenciji, kandidat ima pravo da se na njega ne odnosi odluka koja se temelji isključivo na automatiziranoj obradi, uključujući izradu profila, ako proizvodi pravne učinke ili na sličan način značajno na njega utječe (GDPR čl. 22 st. 1). I kad je takva odluka iznimno dopuštena jer je potrebna za sklapanje ugovora ili se temelji na izričitoj privoli, voditelj obrade mora osigurati barem pravo na ljudsku intervenciju, pravo kandidata da izrazi svoje stajalište i pravo da ospori odluku (čl. 22 st. 3). Više o obradi podataka stranih radnika: GDPR i podaci stranih radnika.

4. Gdje je čovjek nezamjenjiv

AI alat ne preuzima odgovornost za zakonitost zapošljavanja. Poslodavac i dalje odgovara za to da radnik radi samo na poslovima i kod poslodavca navedenih u potvrdi, da je smještaj primjeren i da su rokovi poštovani. Čovjek je nezamjenjiv i u ovome:

• procjena motivacije i očekivanja kandidata koji zbog posla mijenja državu, a često i kontinent,
• izgradnja povjerenja s kandidatom i njegovom obitelji prije dolaska,
• prepoznavanje nedosljednosti u dokumentima i iskazima kandidata,
• tumačenje propisa u konkretnom slučaju, na primjer kod promjene poslodavca ili zanimanja.

Tehnologija ubrzava pripremu i smanjuje rizik propuštenog roka. Odluku o zapošljavanju i dalje donosi čovjek.

5. Što pitati agenciju ili dobavljača alata

Prije nego što prihvatite rezultate AI probira ili uvedete alat u vlastiti HR, postavite ova pitanja:

1. Koristi li se AI za probir, rangiranje ili ocjenu kandidata? Koji alat i tko je dobavljač?
2. Analizira li alat glas, izraz lica ili "emocije" kandidata? Ako da, tu funkciju isključite.
3. Tko donosi konačnu odluku o kandidatu i može li kandidat zatražiti da njegovu prijavu pregleda čovjek?
4. Jesu li kandidati obaviješteni da se pri odabiru koristi AI?
5. Može li dobavljač predočiti upute za korištenje i, ako tvrdi da sustav nije visokorizičan, dokumentiranu procjenu iz čl. 6 st. 4 Akta o umjetnoj inteligenciji?
6. Kako se prate rokovi za produljenje dozvola, obavijesti policiji i ispit iz hrvatskog jezika?

Zaključak

Digitalizacija je u postupku zapošljavanja stranih radnika već prisutna: test tržišta rada i zahtjev za dozvolu podnose se online, a potvrde stižu u e-Građane. Viza i biometrija i dalje traže osobni dolazak. AI alati mogu ubrzati pregled prijava i komunikaciju s kandidatima, ali u EU-u ih ograničavaju jasna pravila: analiza emocija kandidata zabranjena je od veljače 2025., a od prosinca 2027. vrijede obveze za visokorizične sustave za zapošljavanje. Koristite tehnologiju za pripremu i praćenje, a odluku o kandidatu ostavite čovjeku.

Ako trebate pomoć u postupku, pogledajte posredovanje pri zapošljavanju i ustupanje radnika ili nam se javite preko stranice Kontakt.

Često postavljana pitanja

Može li se zahtjev za radnu dozvolu predati online? Djelomično. Test tržišta rada i zahtjev za dozvolu za boravak i rad za novo zapošljavanje, kao i zahtjev za zanimanja s liste HZZ-a, podnose se online na platformi burzarada.hzz.hr. Produljenje dozvole kod istog poslodavca, u istom zanimanju i za istog radnika podnosi se u policijskoj upravi ili postaji, a MUP navodi da je to moguće i e-poštom. Potvrdu o izdanoj dozvoli poslodavac prima u korisnički pretinac e-Građani.

Smije li poslodavac koristiti AI za analizu video razgovora s kandidatom? Transkripciju i strukturiranu ocjenu odgovora uz provjeru čovjeka, obavijest kandidatu i poštivanje GDPR-a u pravilu smije, ali takvi sustavi za ocjenu kandidata spadaju u visokorizične primjene s obvezama od 2. prosinca 2027. Analiza emocija iz glasa ili izraza lica zabranjena je od 2. veljače 2025. (čl. 5 st. 1 t. (f) Akta o umjetnoj inteligenciji), a Europska komisija pojašnjava da to vrijedi i za postupak zapošljavanja.

Može li AI pogriješiti u odabiru kandidata? Da. Akt o umjetnoj inteligenciji upozorava da sustavi za zapošljavanje mogu ponavljati povijesne obrasce diskriminacije, na primjer prema ženama, određenim dobnim skupinama ili osobama određenog etničkog podrijetla (uvodna izjava 57). Zato Akt o umjetnoj inteligenciji za visokorizične sustave traži ljudski nadzor, a GDPR kandidatu daje pravo da se odluka o njemu ne temelji isključivo na automatiziranoj obradi. AI neka bude alat za pripremu, a ne jedini kriterij odluke.

Kako zaštititi podatke kandidata pri korištenju AI alata? Prije uvođenja alata utvrdite pravnu osnovu obrade, obavijestite kandidate o tome kako se njihovi podaci obrađuju i koriste li se automatizirani postupci, ograničite pristup i rok čuvanja te provjerite gdje dobavljač pohranjuje podatke. Za visokorizične sustave Akt o umjetnoj inteligenciji upućuje na procjenu učinka na zaštitu podataka iz čl. 35 GDPR-a.

Povezani članci

• Postupak zapošljavanja: Kako zaposliti stranog radnika u Hrvatskoj
• Rokovi: Koliko zaista traje ishođenje radne dozvole
• Test tržišta rada: HZZ test tržišta rada
• Zaštita podataka: GDPR i podaci stranih radnika
• Modeli suradnje: Posredovanje ili ustupanje stranih radnika

Posljednja provjera: 2. listopada 2026.