Upućivanje stranog radnika na rad u drugu državu EU-a: A1, obavijest policiji i pravila odredišne države

Sve više hrvatskih poslodavaca, osobito u graditeljstvu, montaži i servisu, dobiva poslove u Njemačkoj, Austriji ili Sloveniji i želi poslati ekipu u kojoj su i radnici iz trećih zemalja. To je moguće, ali samo kao privremeno upućivanje radi pružanja usluge. Hrvatska dozvola za boravak i rad nije "europska radna dozvola": vrijedi za rad u Hrvatskoj, kod poslodavca i na poslovima za koje je izdana (čl. 88 Zakona o strancima).

Za zakonito upućivanje stranog radnika treba ispuniti tri sloja pravila: hrvatske (Zakon o radu, Zakon o strancima), europske (koordinacija socijalne sigurnosti i pravila o upućivanju) i pravila odredišne države, koja za državljane trećih zemalja često traže posebnu vizu ili potvrdu. U nastavku su sva tri, uz primjere Njemačke i Austrije.

1. Što hrvatski propisi traže od poslodavca

Zakon o radu. Poslodavac može radi privremenog i povremenog prekograničnog pružanja usluga na ograničeno vrijeme uputiti radnika na rad u inozemstvo (čl. 18 st. 1). Ako rad u inozemstvu traje dulje od četiri uzastopna tjedna, ugovor o radu ili pisana potvrda o ugovoru prije odlaska mora sadržavati i podatke o državi i trajanju rada, rasporedu radnog vremena, blagdanima, valuti plaće, drugim primanjima, poveznici na nacionalnu mrežnu stranicu o upućivanju te uvjetima povratka (čl. 18 st. 2). Za kraće upućivanje te podatke radnik dobiva u pisanoj informaciji prije polaska (čl. 18 st. 4).

Zakon o strancima. Za radnika iz treće zemlje dodatno vrijedi:

• obavijest policiji u roku od osam dana: poslodavac obavještava policijsku upravu ili postaju prema mjestu boravišta radnika o njegovu upućivanju na rad u drugu državu članicu EGP-a ili Švicarsku (čl. 178 st. 5)
• boravak se ne ukida zbog izbivanja: privremeni boravak inače se ukida ako stranac izbiva iz Hrvatske dulje od propisanog (npr. kod boravka odobrenog na godinu dana dulje od 90 dana ukupno ili 30 dana odjednom; čl. 87 st. 1 t. 5 i 6), ali se to ne primjenjuje na radnika upućenog na rad u drugu državu EGP-a ili Švicarsku (čl. 87 st. 2)
• dozvola ostaje vezana uz poslodavca i poslove: radnik u inozemstvu radi za istog hrvatskog poslodavca i na poslovima iz dozvole; upućivanje nije način promjene poslodavca

2. Potvrda A1: gdje je radnik osiguran

Upućeni radnik u pravilu ostaje osiguran u Hrvatskoj ako predviđeno trajanje rada u drugoj državi ne prelazi 24 mjeseca i ako ne zamjenjuje drugog upućenog radnika (Uredba (EZ) br. 883/2004, čl. 12). To dokazuje potvrda A1, koju izdaje područna služba HZMO-a prema sjedištu poslodavca. Za radnika koji redovito radi u dvije ili više država (npr. vozači u međunarodnom prijevozu, serviseri) HZMO određuje mjerodavno zakonodavstvo prema čl. 13 iste Uredbe.

Državljani trećih zemalja. Pravila koordinacije na njih se primjenjuju na temelju Uredbe (EU) br. 1231/2010, ako zakonito borave u EU. Ta se Uredba ne primjenjuje u Danskoj, a ni u odnosima s Islandom, Lihtenštajnom, Norveškom i Švicarskom. Za upućivanje radnika iz trećih zemalja u te države prije polaska s HZMO-om provjerite koje se zakonodavstvo primjenjuje.

A1 nije radna dozvola: dokazuje samo gdje je radnik socijalno osiguran. Pravo na rad i boravak u odredišnoj državi uređuju njezini propisi.

3. Pravila odredišne države

Prema europskim pravilima o upućivanju, odredišna država može tražiti prethodnu prijavu upućivanja (Direktiva 2014/67/EU, čl. 9), a upućenom radniku pripadaju osnovni uvjeti rada te države, uključujući propisanu plaću. Nakon 12 mjeseci (uz obrazloženu obavijest 18 mjeseci) primjenjuju se gotovo svi uvjeti rada odredišne države (Direktiva (EU) 2018/957, čl. 1).

Za državljane trećih zemalja države članice primjenjuju i sudsku praksu Suda EU-a (predmet *Vander Elst*): radnika iz treće zemlje koji je uredno zaposlen kod poslodavca iz druge države članice smiju upućivati bez nacionalne radne dozvole, ali mogu provjeravati je li radnik stvarno i zakonito zaposlen u državi iz koje dolazi.

Njemačka: viza Vander Elst. Prema Veleposlanstvu SR Njemačke u Zagrebu:

• tvrtka sa sjedištem i stvarnim poslovanjem u Hrvatskoj smije privremeno uputiti uredno zaposlene državljane trećih zemalja koji glavninu posla obavljaju u Hrvatskoj; radna dozvola za Njemačku tada nije potrebna
• radnik koji za Njemačku treba vizu mora prije ulaska dobiti vizu Vander Elst; zahtjev se podnosi osobno u veleposlanstvu, uz prethodno dogovoren termin
• prilažu se, među ostalim, hrvatska dozvola i boravišna iskaznica, ugovor o radu, potvrda poslodavca o upućivanju (trajanje, mjesto, opis usluge, uz ugovor s njemačkim naručiteljem), tri posljednja PDV obrasca ili drugi dokaz poslovanja u posljednja tri mjeseca te dokaz zdravstvenog osiguranja
• pristojba je 75 eura, a obrada u pravilu traje dva tjedna
• radnici sa statusom osobe s dugotrajnim boravištem u EU-u ne trebaju vizu za usluge do tri mjeseca u razdoblju od 12 mjeseci
• veleposlanstvo navodi da ne podržava upućivanje radnika koji su u Hrvatsku dovedeni radi popunjavanja manjka radnika na hrvatskom tržištu; stranica se pritom poziva na raniji hrvatski sustav brojčanih ograničenja dozvola, ukinut 2021., pa računajte na strožu provjeru je li radnik doista zaposlen za poslove u Hrvatskoj

Austrija: EU-Entsendebestätigung. Prema austrijskom Unternehmensserviceportalu:

• poslodavac iz EGP-a upućivanje prijavljuje Središnjoj koordinacijskoj službi (ZKO) pri Ministarstvu financija obrascem ZKO 3
• za radnike iz trećih zemalja prijava se prosljeđuje AMS-u, koji izdaje EU-Entsendebestätigung ako je radnik uredno zaposlen u državi iz koje se upućuje i ondje pretežno radi, te ako se poštuju austrijski uvjeti plaće, rada i socijalnog osiguranja
• uz prijavu se prilažu kopija boravišne i radne dozvole iz Hrvatske i potvrda A1; pristojba je 40 eura

Ostale države (Slovenija, Italija, Nizozemska i druge) imaju vlastite postupke prijave i pravila za državljane trećih zemalja. Prije svakog upućivanja provjerite nacionalnu mrežnu stranicu o upućivanju odredišne države, na koju ugovor o radu prema čl. 18 st. 2 t. 6 Zakona o radu ionako mora upućivati.

4. Agencijski radnici i ustupanje u inozemstvo

Zakon o radu predviđa da agencija za privremeno zapošljavanje ustupa radnika korisniku u inozemstvo, uz podatke iz čl. 18 st. 2 u ugovoru o radu (čl. 46 st. 3). Odredišne države ustupanje radnika (Arbeitnehmerüberlassung) ipak uređuju posebno i strože od upućivanja radi pružanja usluge:

• Austrija za ustupljene radnike iz trećih zemalja traži potvrdu AMS-a (EU-Überlassungsbestätigung)
• Njemačka ustupanje radnika u građevinske pogone za poslove koje obično obavljaju radnici u pravilu ne dopušta (§ 1b AÜG), uz uske iznimke

Ako je radnik ustupljen hrvatskom korisniku, a taj korisnik ga želi poslati na svoj projekt u inozemstvu, prethodno provjerite tko je u tom odnosu poslodavac koji upućuje i dopuštaju li to propisi odredišne države. Razliku između modela opisuje članak Posredovanje ili ustupanje stranih radnika.

5. Najčešće pogreške

1. "Imamo hrvatsku dozvolu, smijemo raditi bilo gdje u EU-u." Ne smijete; potrebno je upućivanje i ispunjenje pravila odredišne države.
2. Zapošljavanje radnika samo radi slanja u inozemstvo. I Njemačka i Austrija traže da radnik glavninu posla obavlja u Hrvatskoj. Radnik koji od prvog dana radi samo u inozemstvu ne ispunjava te uvjete.
3. Propuštena obavijest policiji u osam dana. Bez nje radnik je izložen riziku ukidanja boravka zbog izbivanja.
4. A1 bez provjere za Švicarsku, Norvešku, Island, Lihtenštajn ili Dansku. Za državljane trećih zemalja ondje se ne primjenjuju ista pravila koordinacije.
5. Plaća prema hrvatskim, a ne odredišnim uvjetima. Upućenom radniku pripadaju propisani uvjeti rada i plaće odredišne države; odstupanja se ondje kažnjavaju.
6. Zaboravljen porez. Kod duljeg rada u inozemstvu može nastati porezna obveza u toj državi; provjerite ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i pravilo 183 dana s poreznim savjetnikom.

6. Obrnuti slučaj: radnik iz treće zemlje upućen u Hrvatsku

Ako poslodavac iz druge države EGP-a ili Švicarske upućuje svog radnika iz treće zemlje na rad u Hrvatsku, takav radnik smije raditi bez dozvole za boravak i rad do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana (čl. 89 st. 5 Zakona o strancima). Za dulji rad odobrava mu se privremeni boravak kao upućenom radniku, uz koji smije raditi bez dozvole za boravak i rad (čl. 89 st. 1 t. 7). Obveze prijave upućivanja u Hrvatsku uređuje poseban zakon o upućivanju radnika, a nadležna tijela mogu provjeravati uvjete rada.

7. Kontrolna lista prije upućivanja

1. Provjerite da radnik ima važeću hrvatsku dozvolu i da poslovi u inozemstvu odgovaraju poslovima iz dozvole.
2. Provjerite da je radnik pretežno radio u Hrvatskoj i da ćete ga nakon projekta vratiti na posao u Hrvatsku.
3. Uskladite ugovor o radu s čl. 18 Zakona o radu (za dulje od četiri tjedna) ili radniku predajte pisanu informaciju.
4. Zatražite potvrdu A1 od HZMO-a; za Dansku, Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku prethodno provjerite mjerodavno zakonodavstvo.
5. Provjerite pravila odredišne države: prijava upućivanja, viza (npr. Vander Elst), potvrde (npr. EU-Entsendebestätigung), minimalna plaća i uvjeti rada.
6. U roku od osam dana obavijestite policijsku upravu prema boravištu radnika.
7. Pratite trajanje: 24 mjeseca za A1 i 12 (18) mjeseci za primjenu punih uvjeta rada odredišne države.

8. Često postavljana pitanja

Smije li strani radnik s hrvatskom dozvolom raditi u Njemačkoj ili Austriji? Samo privremeno i samo kao upućeni radnik hrvatskog poslodavca koji u toj državi pruža uslugu. Hrvatska dozvola za boravak i rad vrijedi za rad u Hrvatskoj, kod poslodavca i na poslovima za koje je izdana (čl. 88 Zakona o strancima). Za rad u drugoj državi treba ispuniti njezina pravila o upućivanju, a Njemačka i Austrija za državljane trećih zemalja traže posebnu vizu odnosno potvrdu.

Koje obveze ima hrvatski poslodavac kad upućuje stranog radnika? Mora u roku od osam dana obavijestiti policijsku upravu prema mjestu boravišta radnika (čl. 178 st. 5 Zakona o strancima), urediti ugovor o radu prema čl. 18 Zakona o radu, zatražiti potvrdu A1 od HZMO-a te ispuniti prijave i uvjete države u koju radnika upućuje.

Gubi li radnik hrvatski boravak ako dugo radi u inozemstvu? Ne, ako je zakonito upućen u drugu državu EGP-a ili Švicarsku. Zakon o strancima inače ukida privremeni boravak nakon duljeg izbivanja (čl. 87 st. 1 t. 5 i 6), ali upućeni radnik izričito je izuzet od tih pravila (čl. 87 st. 2). Bez urednog upućivanja izbivanje može dovesti do ukidanja boravka.

Izdaje li HZMO potvrdu A1 i za radnike iz trećih zemalja? Za upućivanje unutar EU-a da, jer Uredba (EU) br. 1231/2010 proširuje koordinaciju socijalne sigurnosti na državljane trećih zemalja koji zakonito borave u EU. Ta se Uredba ne primjenjuje u Danskoj ni u odnosima s Islandom, Lihtenštajnom, Norveškom i Švicarskom, pa za upućivanje u te države prethodno provjerite s HZMO-om mjerodavno zakonodavstvo.

Treba li za Njemačku viza Vander Elst? Za državljane trećih zemalja koji trebaju vizu za Njemačku, da. Njemačko veleposlanstvo u Zagrebu izdaje vizu Vander Elst ako radnik uredno radi kod hrvatskog poslodavca koji stvarno posluje u Hrvatskoj i ondje obavlja glavninu posla. Pristojba je 75 eura, a obrada u pravilu traje dva tjedna. Radnici sa statusom osobe s dugotrajnim boravištem u EU-u izuzeti su za usluge do tri mjeseca u 12 mjeseci.

Može li agencija ustupiti stranog radnika korisniku u inozemstvu? Zakon o radu predviđa ustupanje korisniku u inozemstvo (čl. 46 st. 3), ali odredišne države imaju vlastita pravila. Austrija traži potvrdu AMS-a i za ustupljene radnike iz trećih zemalja, a Njemačka u pravilu zabranjuje ustupanje radnika u građevinske pogone za poslove koje obično obavljaju radnici (§ 1b AÜG). Prije svakog ustupanja provjerite pravila odredišne države.

9. Sažetak

Strani radnik zaposlen u Hrvatskoj može raditi na vašem projektu u drugoj državi EU-a, ali kao privremeno upućeni radnik: s potvrdom A1, obaviješću policiji u osam dana i dozvolama koje traži odredišna država. Ključni uvjet svih odredišnih država isti je: radnik mora stvarno raditi za vas u Hrvatskoj, a inozemni projekt mora biti privremen. Ako planirate takve projekte, javite nam se prije zapošljavanja.

Povezani članci:

• Ugovor i prestanak: Ugovor na neodređeno sa stranim radnikom i oslobođenje od doprinosa
• Gdje dozvola vrijedi u Hrvatskoj: Deficitarna zanimanja 2026. i policijske uprave
• Socijalno osiguranje: Socijalno osiguranje i zdravstvena zaštita stranih radnika
• Kazne: Sankcije za nezakoniti rad stranaca 2026.