Ugovor na neodređeno sa stranim radnikom: godina bez doprinosa od 16,5 % i što kad dozvola istekne

Mnogi poslodavci sa stranim radnicima automatski sklapaju ugovor na određeno, "do isteka dozvole". To nije obveza, a često nije ni najbolji izbor. Ugovor na neodređeno sa stranim radnikom je dopušten, a ako je to radniku prvi ugovor na neodređeno, poslodavac godinu dana ne plaća doprinos za zdravstveno osiguranje od 16,5 %. Uz bruto plaću od 1.300 eura to je 2.574 eura uštede po radniku.

U ovom članku objašnjavamo zašto je ugovor na neodređeno pravno siguran izbor, kako funkcionira oslobođenje, gdje je zamka kod radnika koji su ranije radili u inozemstvu i što napraviti kad dozvola istekne ili ne bude produljena.

1. Smije li se sa stranim radnikom sklopiti ugovor na neodređeno?

Da. Zakon o radu propisuje da se ugovor o radu sklapa na neodređeno vrijeme, osim ako zakon ne određuje drukčije (čl. 11 st. 1). Ugovor na određeno je iznimka: dopušten je kad je zbog objektivnog razloga potreba za poslom privremena, a razlog se mora navesti u ugovoru (čl. 12 st. 1 i 3). Zakon kao objektivne razloge navodi zamjenu privremeno nenazočnog radnika i posao čije je trajanje ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Ograničeno trajanje dozvole za boravak i rad među tim razlozima nije izričito navedeno.

Ugovori na određeno s istim radnikom ograničeni su na najviše tri uzastopna ugovora ukupnog trajanja do tri godine (čl. 12 st. 4). Ako je ugovor na određeno sklopljen protivno zakonu, smatra se da je sklopljen na neodređeno (čl. 12 st. 10). Iznimke postoje za sezonske poslove (čl. 12 st. 11) i za agencije za privremeno zapošljavanje, na koje se ograničenje broja uzastopnih ugovora ne primjenjuje (čl. 46 st. 2).

Zakon o strancima ne traži da ugovor sa stranim radnikom bude na određeno. Za dozvolu iz čl. 97 (na temelju mišljenja HZZ-a) propisuje samo da se izdaje "na vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najdulje do tri godine" (čl. 91 st. 12). Kod ugovora na neodređeno dozvola se, dakle, izdaje na tri godine, a zatim se produljuje.

2. Oslobođenje od doprinosa: kako funkcionira

Od 1. siječnja 2025. (Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima, NN 152/2024) "osoba koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu" jest osoba koju poslodavac prijavljuje na osiguranje na temelju ugovora na neodređeno vrijeme, a koja do dana sklapanja tog ugovora nije imala prethodno sklopljen ugovor na neodređeno (čl. 7 t. 54 Zakona o doprinosima). Za takvog osiguranika poslodavac obračunava samo doprinose iz plaće (mirovinsko osiguranje), a doprinos na plaću za zdravstveno osiguranje ne obračunava, i to za mjesečne osnovice koje se odnose na razdoblje do jedne godine (čl. 20 st. 2 i 3).

Porezna uprava je u mišljenju od 28. ožujka 2025. pojasnila:

• osoba ne smije prethodno imati ugovor na neodređeno ni kod jednog poslodavca
• raniji ugovori na određeno vrijeme nisu zapreka (relevantno za radnike koji su ranije u Hrvatskoj radili kao sezonski radnici)
• dokaz je ispis podataka HZMO-a o statusu osiguranika iz kojeg je vidljivo da osoba do početka osiguranja kod tog poslodavca nije imala ugovor na neodređeno (čl. 16 st. 3 Pravilnika o doprinosima)
• u JOPPD obrascu koristi se oznaka stjecatelja 0013 (radnik koji se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu), odnosno 0014 za radnika izaslanog na rad u inozemstvo

Neto plaća radnika se ne mijenja: doprinosi iz plaće (15 % za I. i 5 % za II. mirovinski stup, odnosno 20 % samo za I. stup) obračunavaju se normalno. Oslobođenje smanjuje samo trošak poslodavca, pa ne utječe ni na sredstva za uzdržavanje koja MUP provjerava.

3. Koliko poslodavac uštedi

Iznosi su ilustrativni i pretpostavljaju jednaku bruto plaću svih 12 mjeseci. Za poslodavca koji godišnje zapošljava 20 stranih radnika s bruto plaćom od 1.300 eura, to je 51.480 eura manje troška u prvoj godini.

4. Zamka: raniji ugovor na neodređeno u inozemstvu

Definicija iz čl. 7 t. 54 Zakona o doprinosima govori o ugovoru na neodređeno bez ograničenja na Hrvatsku, a Porezna uprava navodi "kod niti jednog poslodavca". Ispis HZMO-a, koji je propisani dokaz, pokazuje samo hrvatsko mirovinsko osiguranje. Za radnika koji je u Nepalu, Indiji ili na Filipinima imao ugovor na neodređeno ispis HZMO-a bit će "čist", ali uvjet možda nije ispunjen.

Službeno tumačenje o ugovorima sklopljenima u inozemstvu nismo pronašli. Ako se oslobođenje koristi neosnovano, poslodavac rizikuje da Porezna uprava naknadno utvrdi obvezu doprinosa za cijelo razdoblje. Zato:

1. Prije sklapanja ugovora od radnika uzmite pisanu izjavu o tome je li ikad imao ugovor o radu na neodređeno vrijeme, u Hrvatskoj ili u inozemstvu, na jeziku koji razumije.
2. Ako je radnik imao takav ugovor ili niste sigurni, prije korištenja oslobođenja zatražite mišljenje Porezne uprave za svoj slučaj.
3. Izjavu i ispis HZMO-a čuvajte uz obračune plaće.

Promjena poslodavca. Radnik koji je kod prethodnog hrvatskog poslodavca već imao ugovor na neodređeno više nije osoba koja se prvi put zapošljava, pa novi poslodavac oslobođenje ne može koristiti. Ako je radnik prije radio samo na određeno, novi poslodavac ga može koristiti. Postupak promjene poslodavca opisuje članak Promjena poslodavca za stranog radnika 2026..

5. Što kad dozvola istekne ili ne bude produljena

Ovo je glavni razlog zašto poslodavci izbjegavaju ugovor na neodređeno. Pravila su jasna:

• Ugovor ne prestaje automatski. Načini prestanka ugovora o radu taksativno su navedeni u čl. 112 Zakona o radu (među ostalim istek ugovora na određeno, sporazum, otkaz, odluka suda). Istek dozvole za boravak i rad nije među njima. Odredba u ugovoru da on "prestaje istekom dozvole" ne zamjenjuje propisani način prestanka.
• Radnik ne smije raditi bez dozvole. Rad bez dozvole kažnjiv je i za poslodavca i za radnika; kazne opisuje članak Sankcije za nezakoniti rad stranaca 2026..
• Uredno okončajte ugovor. Najjednostavnije je pisanim sporazumom (čl. 112 t. 7 Zakona o radu) s datumom prestanka i obračunom isplata. Ako sporazuma nema, slijedi redoviti otkaz uz opravdani razlog i otkazni rok (čl. 115); vrstu i obrazloženje otkaza dogovorite s pravnikom. Izvanredni otkaz (čl. 116) samo zbog isteka dozvole rizičan je, jer je datum isteka bio poznat unaprijed.
• Obavijestite policijsku upravu u pet radnih dana od prestanka ugovora o radu ili drugih uvjeta na temelju kojih je dozvola izdana (čl. 95 st. 1 Zakona o strancima). Kazna za propust je 1.500 do 3.000 eura za pravnu osobu, 500 do 1.000 eura za odgovornu osobu i 700 do 1.500 eura za poslodavca fizičku osobu (čl. 251).
• Odjavite radnika s osiguranja. Prema HZMO-u podaci o prestanku osiguranja dostavljaju se u roku od 24 sata od prestanka radnog odnosa.
• Zadužnica. Ako poslodavac radniku koji je ušao s vizom otkaže ugovor prije isteka tri mjeseca rada u Hrvatskoj (osim redovitog otkaza zbog skrivljenog ponašanja ili izvanrednog otkaza), iznos zadužnice se naplaćuje (čl. 95 st. 2 Zakona o strancima).

Najbolja zaštita je planiranje: zahtjev za produljenje podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka dozvole (čl. 92 st. 1), a radnik za kojeg je zahtjev podnesen u roku smije ostati i raditi do izvršnosti odluke (čl. 92 st. 5). Postupak opisuje članak Obnova i produljenje dozvole za boravak i rad, a posljedice propuštenog roka Što se događa ako istekne radna dozvola.

6. Određeno ili neodređeno: usporedba

7. Agencijski radnici

Agencija za privremeno zapošljavanje može sa stranim radnikom sklopiti ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme (čl. 46 st. 1 Zakona o radu). Radnik zaposlen kod agencije na neodređeno ima pravo na naknadu plaće u razdoblju u kojem nije ustupljen korisniku (čl. 46 st. 4). Za agenciju je oslobođenje od doprinosa jednako dostupno, ali treba uračunati obvezu naknade plaće između dvaju ustupanja. Razlike između modela opisuje članak Posredovanje ili ustupanje stranih radnika.

8. Kontrolna lista

1. Odlučite o vrsti ugovora prije zahtjeva za dozvolu: ugovor se prilaže uz zahtjev i mora odgovarati testu tržišta rada ili zanimanju s Liste HZZ-a.
2. Ako ugovarate neodređeno, uzmite od radnika pisanu izjavu o ranijim ugovorima na neodređeno, u Hrvatskoj i u inozemstvu.
3. Nakon prijave na osiguranje pribavite ispis HZMO-a o statusu osiguranika.
4. U JOPPD-u koristite oznaku stjecatelja 0013 i pratite datum isteka razdoblja od jedne godine.
5. Rok za produljenje dozvole (30 dana prije isteka) unesite u kalendar odmah po dolasku radnika.
6. Ako dozvola neće biti produljena, ugovor okončajte sporazumom ili otkazom, obavijestite policijsku upravu u pet radnih dana i odjavite radnika s osiguranja.

9. Često postavljana pitanja

Smije li se sa stranim radnikom sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme? Da. Prema čl. 11 Zakona o radu ugovor se sklapa na neodređeno vrijeme, osim ako zakon ne određuje drukčije, a Zakon o strancima ne traži ugovor na određeno. Dozvola za boravak i rad tada se izdaje najdulje na tri godine (čl. 91 st. 12 Zakona o strancima) i produljuje se, a radnik smije raditi samo dok ima valjanu dozvolu.

Koliko poslodavac uštedi oslobođenjem od doprinosa za prvo zapošljavanje na neodređeno? Godinu dana ne plaća doprinos za zdravstveno osiguranje od 16,5 % na bruto plaću. Uz bruto plaću od 1.300 eura to je 214,50 eura mjesečno ili 2.574 eura u godini po radniku; uz 1.500 eura bruto 2.970 eura. Neto plaća radnika se ne mijenja jer doprinosi iz plaće (20 %) ostaju.

Koji je uvjet za oslobođenje od doprinosa? Radnik se prijavljuje na temelju ugovora na neodređeno vrijeme i do dana sklapanja tog ugovora nikad nije imao ugovor na neodređeno vrijeme, ni kod jednog poslodavca (čl. 7 t. 54 Zakona o doprinosima; mišljenje Porezne uprave od 28. 3. 2025.). Raniji ugovori na određeno, uključujući sezonski rad, nisu zapreka. Dokaz je ispis podataka HZMO-a o statusu osiguranika.

Što ako je radnik u svojoj zemlji već imao ugovor na neodređeno? Zakonska definicija nije ograničena na Hrvatsku, a ispis HZMO-a pokazuje samo hrvatski staž. Službeno tumačenje o ugovorima sklopljenima u inozemstvu nismo pronašli. Zato od radnika uzmite pisanu izjavu o ranijim ugovorima, a ako je imao ugovor na neodređeno ili niste sigurni, prije korištenja oslobođenja zatražite mišljenje Porezne uprave.

Prestaje li ugovor na neodređeno automatski kad istekne dozvola za boravak i rad? Ne. Istek dozvole nije među načinima prestanka ugovora iz čl. 112 Zakona o radu. Radnik bez dozvole ne smije raditi, ali ugovor treba uredno okončati sporazumom ili otkazom, obavijestiti policijsku upravu u pet radnih dana (čl. 95 st. 1 Zakona o strancima) i odjaviti radnika s osiguranja.

Može li oslobođenje koristiti i novi poslodavac nakon promjene poslodavca? Ako je radnik kod prethodnog poslodavca već imao ugovor na neodređeno, ne može, jer više nije osoba koja se prvi put zapošljava na neodređeno. Ako je prije radio samo na određeno, novi poslodavac može koristiti oslobođenje kad s njim sklopi ugovor na neodređeno.

10. Sažetak

Ugovor na neodređeno sa stranim radnikom zakonski je zadani izbor, a kod radnika koji takav ugovor nikad nije imao donosi godinu dana bez doprinosa od 16,5 %. Uz to ide jedna obveza više: kad dozvola istekne, ugovor treba uredno okončati. Ako želite pomoć pri odabiru modela i pripremi dokumentacije, javite nam se.

Povezani članci:

• Plaća i boravak: Sredstva za uzdržavanje 2026.: zašto minimalna plaća nije dovoljna
• Porez i doprinosi: Porezni tretman stranih radnika u Hrvatskoj
• Produljenje: Obnova i produljenje dozvole za boravak i rad
• Obveze poslodavca: Obveze poslodavca prema stranom radniku