10 najčešćih grešaka poslodavaca pri zapošljavanju stranih radnika (i kako ih izbjeći)

U radu s poslodavcima koji zapošljavaju strane radnike iste greške viđamo iznova i iznova. Nisu to greške zle volje, nego greške poslodavaca koji ne znaju što ne znaju. A u postupku koji ne trpi pogreške neznanje ima cijenu: tjedne kašnjenja, odbijene zahtjeve, propuštenu sezonu, a ponekad i novčane kazne.

Ovaj tekst ne postoji da bi Vas uplašio. Svaku grešku opisujemo uz članak zakona i, gdje je propisana, kaznu, kako biste znali što provjeriti prije nego što krenete.

Greška 1: Kasno planiranje

Najčešći razlog kašnjenja jest prekasno pokretanje postupka. Zbrojite zakonske rokove: HZZ o rezultatu testa tržišta rada obavještava najkasnije u 15 dana (čl. 98 st. 5), a MUP o zahtjevu za dozvolu odlučuje najkasnije u 90 dana od urednog zahtjeva, s mogućim produženjem od 30 dana u iznimnim okolnostima (čl. 91 st. 8–9). Radniku iz viznog režima nakon toga treba dugotrajna viza (viza D), o kojoj veleposlanstvo ili konzulat odlučuje u roku od 15 dana, a iznimno do 45 dana (čl. 37 st. 6). Tome dodajte odabir kandidata, pribavljanje isprava iz zemlje podrijetla i putovanje.

Prije svega provjerite ispunjavate li uvjete za pozitivno mišljenje HZZ-a: istog domaćeg radnika na neodređeno i puno radno vrijeme u posljednjih godinu dana, omjer domaćih i stranih radnika, priljev na račun i blokade računa (čl. 99). Ako ne ispunjavate uvjete, nikakvo planiranje neće pomoći. Detaljno: kvote i omjer domaćih radnika 2026.

Greška 2: Nepotpun zahtjev pri prvom podnošenju

Rok od 90 dana računa se od dana podnošenja urednog zahtjeva (čl. 91 st. 8), pa nepotpun zahtjev odgađa početak roka, a svaki poziv na dopunu odgađa odluku. Dokumenti koji najčešće nedostaju ili nisu u redu:

• ugovor o radu koji nije obostrano potpisan: predugovor ili pismo namjere ne prihvaćaju se, a naziv radnog mjesta, zanimanje i opis poslova moraju odgovarati zahtjevu i testu tržišta rada (HZZ)
• dokaz da radnik ispunjava zahtjeve iz testa (obrazovanje, kvalifikacija, iskustvo; čl. 97 st. 3 t. 2), za zanimanje s Liste HZZ-a dokaz kompetencija, osim za jednostavna zanimanja (st. 4–5), a za reguliranu profesiju rješenje o priznavanju inozemne kvalifikacije (st. 6)
• dokaz da radnik nije pravomoćno osuđen u matičnoj državi ili državi u kojoj je boravio dulje od godine dana, uz zahtjev za prvi privremeni boravak (čl. 59 st. 1 t. 5)
• Obrazac 18a (potvrda o zdravstvenom stanju i cijepnom statusu) za radnika iz viznog režima, ne stariji od 90 dana; više u vodiču o Obrascu 18a
• Obrazac 17a (izjava o primjerenom smještaju) ako poslodavac osigurava smještaj ili posreduje u njemu
• putovnica: prema uputama MUP-a rok važenja strane putne isprave mora biti tri mjeseca dulji od razdoblja valjanosti privremenog boravka
• strane isprave: prema uputama MUP-a moraju biti legalizirane sukladno posebnim propisima i u ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik, a isprave ne smiju biti starije od šest mjeseci

Podatke o blokadi računa, poreznom dugu i strukturi zaposlenih HZZ pribavlja po službenoj dužnosti (čl. 99 st. 6–10 i 15), pa ih ne morate prilagati kao zasebne potvrde.

Kako izbjeći: za svaki zahtjev napravite popis dokumenata i dvaput provjerite svaki dokument prije podnošenja. Ili prepustite to agenciji koja to radi sustavno.

Greška 3: Pogrešno navedeno zanimanje

Zanimanje iz zahtjeva određuje gotovo sve: treba li test tržišta rada, koji prag omjera domaćih radnika vrijedi (20 % ili 10 %, čl. 99 st. 11–12), na kojem području radnik smije raditi (čl. 88 st. 10 i 15) i na kojim poslovima (čl. 88 st. 3). Naziv radnog mjesta, zanimanje i opis poslova moraju odgovarati stvarnom poslu, ugovoru o radu, testu odnosno zanimanju s Liste Upravnog vijeća HZZ-a.

Primjer: u testu i ugovoru stoji "radnik u proizvodnji", a poslodavac očekuje izuzeće od testa jer radnik zapravo zavaruje. "Zavarivač/zavarivačica" jest na Listi HZZ-a za sve županije, ali izuzeće vrijedi samo ako je posao prijavljen kao to zanimanje. Obrnuto, prijaviti zanimanje s Liste za posao koji je zapravo nešto drugo znači da radnik radi na poslovima koji nisu u potvrdi.

Posljedice: za rad na poslovima koji nisu navedeni u potvrdi poslodavcu – pravnoj osobi prijeti kazna od 5.000 do 15.000 eura po radniku (čl. 247 st. 2 t. 2), a MUP može ukinuti dozvolu (čl. 94 st. 1 t. 4). Ako se posao radnika stvarno promijeni, potreban je postupak promjene zanimanja: zahtjev policijskoj upravi u roku od 3 dana od sklapanja ugovora za novo zanimanje i rad u novom zanimanju tek od pozitivnog mišljenja HZZ-a (čl. 103.c). Lista po županijama: Deficitarna zanimanja 2026.

Greška 4: Plaća niža od plaće u istom zanimanju i neuredna isplata

Plaća strancu ne smije biti manja od plaće koju primaju zaposleni u RH u istom zanimanju odnosno u sličnim i srodnim zanimanjima u skladu s posebnim zakonima i kolektivnim ugovorima (čl. 97 st. 9), a ugovor o radu ne smije sadržavati diskriminatorne odredbe (čl. 97 st. 8). Isto pravilo vrijedi već u testu tržišta rada (čl. 98 st. 3). Minimalna plaća za 2026. iznosi 1.050,00 eura bruto (NN 132/2025), ali to je samo donja granica, a ne mjerilo za pojedino zanimanje. Za izračun koristite naš kalkulator plaća.

Ugovorena plaća mora se i stvarno isplaćivati:

• MUP može ukinuti dozvolu ako se provjerom u Poreznoj upravi ili Središnjem registru osiguranika utvrdi da poslodavac ne isplaćuje plaću i/ili doprinose (čl. 94 st. 1 t. 6)
• radnik kojem plaća nije isplaćena odmah po dospijeću može promijeniti poslodavca i prije isteka šest mjeseci rada (čl. 103.d st. 2)
• neispunjavanje obveza prema pravima radnika, uvjetima rada i porezima razlog je za odbijanje novih zahtjeva (čl. 93 st. 1 t. 1)

Nadzor nad radom stranaca obavljaju inspektori nadležnih tijela, a nad smještajem koji osigurava poslodavac Državni inspektorat (čl. 239 st. 1). Više: inspekcija rada i strani radnici.

Greška 5: Neprimjeren ili kasno organiziran smještaj

Kad poslodavac osigurava smještaj ili posreduje u njemu, smještaj mora biti primjeren (čl. 103.f ZoS-a). Uz zahtjev za dozvolu s kojom radnik dolazi u RH prilaže se Obrazac 17a, izjava o primjerenom smještaju, a ugovor o najmu ili izjava vlasnika prilaže se kod prijave boravišta (čl. 46.a i 50 Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja, kako ih mijenja NN 43/2026). Najvažnija pravila Pravilnika:

• najmanje 14 m² za prvu osobu i dodatnih 6 m² za svaku sljedeću, osim u ugostiteljsko-turističkoj građevini (čl. 48 st. 4)
• u stanu u višestambenoj zgradi najviše 8 državljana trećih zemalja, bez obzira na veću kvadraturu (čl. 48 st. 5)
• najamnina najviše 30 % neto plaće i ne smije se automatski ustezati iz plaće; radnik dobiva ugovor o najmu ili jednakovrijedan dokument (čl. 49; čl. 103.f st. 3 ZoS-a)
• prijava boravišta neće se izvršiti ako je na adresi prijavljeno više osoba nego što dopušta površina (čl. 178 st. 7 ZoS-a)

Kazne: poslodavac – pravna osoba koja osigurava neprimjeren smještaj kažnjava se s 1.500 do 3.000 eura, a odgovorna osoba s 500 do 1.000 eura (čl. 251 st. 1 t. 2 i st. 2). Promjenu primjerenosti smještaja treba prijaviti policijskoj upravi u roku od 15 dana (čl. 103.f st. 2); za propust prijeti kazna od 500 do 1.500 eura (čl. 251 st. 4 t. 7). Ako je poslodavac dva ili više puta kažnjen zbog smještaja, MUP može odbiti nove zahtjeve (čl. 93 st. 1 t. 13). Za radnike koji su 30. travnja 2026. imali prijavljeno boravište i ostanu na istom boravištu, pravila o primjerenom smještaju ne primjenjuju se do 30. travnja 2027. (čl. 39 Pravilnika NN 43/2026).

Kako izbjeći: planirajte smještaj usporedno s pokretanjem postupka, ne na kraju. Humble Hunters nudi smještajne kapacitete za klijente koji ne žele brinuti o ovom dijelu. Sva pravila: Smještaj stranih radnika 2026.: vodič kroz Pravilnik NN 43/2026.

Greška 6: Početak rada prije potvrde ili rad izvan onoga što piše u potvrdi

Radnik smije početi raditi tek na temelju potvrde uručene poslodavcu, i to ako je prijavljen na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, odnosno na temelju podnesenog zahtjeva za tehničku izradu dozvole boravka (čl. 91 st. 6). I nakon toga smije raditi samo:

• kod poslodavca i na poslovima navedenim u potvrdi (čl. 88 st. 3, 4 i 6)
• s dozvolom za deficitarno zanimanje, samo na području policijskih uprava za koje je zanimanje deficitarno, a s dozvolom izdanom na temelju testa samo na području policijske uprave u kojoj je test proveden (čl. 88 st. 10–11 i 15–16)
• u drugim poslovnim objektima istog poslodavca samo ako to nije u suprotnosti s tim ograničenjima (čl. 88 st. 18)
• kod novog poslodavca, nakon promjene poslodavca, tek od dana pozitivnog mišljenja HZZ-a (čl. 103.d st. 6)

Kazne za poslodavca – pravnu osobu:

Poslodavac – fizička osoba kažnjava se s 1.500 do 3.000 eura po radniku, a ako zapošljava stranca koji nezakonito boravi, s 2.000 do 6.000 eura po radniku (čl. 247). Ako je stranac radio bez dozvole za boravak i rad odnosno potvrde, inspektor uz to može usmenim rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti u trajanju od 30 dana, koje se izvršava pečaćenjem; mjera se ne izvršava ako poslodavac u roku od 3 dana uplati 3.981,68 eura za svakog takvog radnika (čl. 240 st. 1–3). MUP može ukinuti i dozvolu (čl. 94 st. 1 t. 4–5).

Ako zapošljavate stranca koji u RH smije raditi bez dozvole za boravak i rad (npr. člana obitelji hrvatskog državljanina), prije zasnivanja radnog odnosa zatražite na uvid valjano odobrenje boravka (čl. 88 st. 8), a policijsku upravu obavijestite u roku od 8 dana od početka rada (čl. 89 st. 4). Više: sankcije za nezakonit rad stranaca 2026.

Greška 7: Jezična i kulturna barijera bez plana

Ovo nije samo birokratska greška, nego i menadžerska. Radnici s Filipina, iz Indije ili Nepala dolaze s drugačijim kulturnim okvirom, načinom komunikacije i očekivanjima od radnog mjesta. Poslodavci koji to zanemaruju češće se suočavaju s nesporazumima i odlascima radnika. Dobra praksa za sve zaposlenike vrijedi i ovdje: pohvalite javno, a kritiku dajte privatno i konstruktivno.

Dio radnika govori engleski dovoljno za posao, ali ne i za administraciju, liječnika ili upute o zaštiti na radu. Osigurajte barem jednu kontakt-osobu koja govori engleski i jasne upute za svakodnevne situacije. Humble Hunters radnicima koje dovodi pruža kulturnu i jezičnu orijentaciju, ali dio odgovornosti uvijek ostaje na poslodavcu. Više: jezična barijera na radnom mjestu.

Jezik je od 2027. i zakonska obveza. Od 4. lipnja 2027. radnik koji u RH boravi najmanje godinu dana na temelju dozvole izdane na temelju mišljenja HZZ-a (čl. 97) ili produljene dozvole mora položiti ispit iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma (A1.1), a dokaz se prilaže uz zahtjev za produljenje i uz zahtjev za novu dozvolu iz čl. 97 (čl. 92.a st. 1 i 6; čl. 70 NN 55/2026):

• troškove ispita snosi poslodavac (čl. 92.a st. 3), a dokaz je dio evidencije o radnicima koju poslodavac vodi (st. 4)
• dokazom se smatra i potvrda o završenom tečaju najmanje razine A1.1 kod ovlaštene ustanove (st. 5)
• ispit ne moraju polagati radnici koji su u RH završili osnovno, srednje ili visoko obrazovanje ni radnici koji govore jezikom iz podskupine južnoslavenskih jezika (st. 7), a odredbe se ne primjenjuju na sezonske radnike (st. 8)
• ako dokaz nije priložen, MUP može odbiti zahtjev (čl. 93 st. 1 t. 16)

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavljuje popis ustanova koje provode ispit; na njemu su i sveučilišta i ustanove za obrazovanje odraslih. Među njima je Ustanova za obrazovanje odraslih Matura Plus, članica Humble grupe, koja ispit provodi u svom sjedištu u Vinkovcima. Informacije o tečaju: tečaj hrvatskog jezika. Tko je obvezan i kako se ispit polaže: A1.1 hrvatski jezik za strane radnike.

Greška 8: Propuštene obavijesti policijskoj upravi i radniku

Zakon poslodavcu propisuje niz kratkih rokova za obavijesti. Najčešće se propuštaju ovi:

Zadužnica nije formalnost. Ako radnik koji je ušao s vizom ne počne raditi u roku iz ugovora o radu ili mu poslodavac otkaže prije isteka tri mjeseca rada (osim redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika i izvanrednog otkaza), poslodavac u roku od 8 dana uplaćuje u državni proračun iznos jedne prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u RH u prethodnoj godini (čl. 95 st. 2). Ako to ne učini, MUP može odbiti njegove nove zahtjeve (čl. 93 st. 1 t. 15). Pravila o zadužnici ne primjenjuju se na sezonske radnike (čl. 95 st. 7).

Prijava boravišta u pravilu je obveza samog radnika: u roku od 15 dana od ulaska u RH odnosno od promjene boravišta (čl. 178 st. 1; izmjenama iz NN 55/2026 rok je produljen s 3 na 15 dana). Radnik koji je ušao s vizom D mora se u roku od 30 dana od početka valjanosti vize javiti policijskoj upravi radi prijave boravišta i izrade biometrijske dozvole boravka (čl. 40 st. 2). Poslodavcu se isplati pomoći radniku da te rokove ne propusti.

Greška 9: Zaboravljeno produljenje dozvole

Dozvola za boravak i rad izdaje se na vrijeme trajanja ugovora o radu, a najdulje do tri godine (čl. 91 st. 12). Zahtjev za produljenje kod istog poslodavca, za istog radnika i u istom zanimanju podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka dozvole, u policijskoj upravi prema boravištu radnika (čl. 92 st. 1). MUP mora odlučiti prije isteka važeće dozvole (čl. 92 st. 2).

• Ako je zahtjev podnesen u roku, radnik smije ostati i raditi do izvršnosti odluke (čl. 92 st. 5).
• Ako je podnesen kasnije, ali prije isteka dozvole, radnik smije ostati u RH do izvršnosti odluke (čl. 92 st. 6), a poslodavcu – pravnoj osobi prijeti kazna od 500 do 1.500 eura, odgovornoj osobi od 50 do 400 eura, a poslodavcu – fizičkoj osobi od 100 do 700 eura (čl. 251 st. 4 t. 2, st. 5 i st. 6 t. 2).
• Ako radnik nastavi raditi bez valjane dozvole, primjenjuju se kazne iz čl. 247 st. 2 (5.000–15.000 eura po radniku za pravnu osobu).

Za produljenje kod istog poslodavca u istom zanimanju ne provode se test tržišta rada ni mišljenje HZZ-a (čl. 97 st. 7), pa se omjer domaćih radnika i blokada računa pri produljenju ne provjeravaju kroz mišljenje HZZ-a. Razlozi za odbijanje iz čl. 93 st. 1 i dalje vrijede. Od 4. lipnja 2027. uz zahtjev se prilaže i dokaz o ispitu A1.1 (vidi Grešku 7).

Kako izbjeći: za svaku dozvolu u HR sustavu postavite podsjetnik oko tri mjeseca prije isteka i tada počnite pripremati dokumentaciju; zahtjev podnesite čim je potpun, a ne zadnji dan zakonskog roka. Detaljno: obnova i produljenje radne dozvole, a ako je rok već propušten: što se događa ako istekne radna dozvola.

Greška 10: Odabir radnika samo prema cijeni, a ne prema prikladnosti

Svaki radnik koji se ne zadrži skup je promašaj, bez obzira na to koliko je bio "jeftin". Zakon tome dodaje i konkretne troškove: ako poslodavac otkaže radniku koji je ušao s vizom prije isteka tri mjeseca rada (osim u slučajevima iz čl. 95 st. 2), plaća iznos jedne prosječne mjesečne bruto plaće u državni proračun. Radnik koji je nezadovoljan uvjetima može nakon šest mjeseci rada promijeniti poslodavca, a ako mu plaća nije isplaćena odmah po dospijeću, i ranije (čl. 103.d st. 1–2). Više: promjena poslodavca nakon 6 mjeseci.

Selekcija zato mora uključivati procjenu motivacije, prilagodljivosti i dugoročnih namjera, a ne samo tehničkih kvalifikacija. Humble Hunters u višefaznoj selekciji procjenjuje upravo te dimenzije.

Zaključak

Svaka greška s ovog popisa može se izbjeći pravim znanjem i pravodobnim planiranjem. Nijedna nije neizbježna, samo je česta. Zajedničko im je da se većina može spriječiti provjerom prije podnošenja zahtjeva: uvjeti iz čl. 99, točno zanimanje, potpuna dokumentacija, primjeren smještaj i evidencija rokova za obavijesti i produljenja. Upoznajte ih, planirajte oko njih i znajte kome se obratiti kad ne znate odgovor. Pomoć pri cijelom postupku: usluge zapošljavanja.

Često postavljana pitanja

Koja se greška najčešće dogodi i iskusnim HR timovima? Zakašnjelo produljenje dozvole. Ta se greška dogodi "sama od sebe" jer nema vidljivog problema dok dozvola ne istekne. Zahtjev se podnosi najkasnije 30 dana prije isteka (čl. 92 st. 1), a kašnjenje poslodavca – pravnu osobu stoji 500 do 1.500 eura (čl. 251 st. 4 t. 2). Organiziran sustav praćenja rokova jedino je pouzdano rješenje.

Može li agencija preuzeti odgovornost za naše greške? Djelomično, ovisno o modelu. Kod posredovanja poslodavac ste Vi i sve obveze iz Zakona o strancima ostaju na Vama. Kod ustupanja radnika Humble Hunters kao agencija za privremeno zapošljavanje radniku je poslodavac i vodi postupak za dozvolu, ali i Vi kao korisnik morate ispunjavati uvjete iz čl. 99 (čl. 100 ZoS-a), smijete koristiti rad radnika samo na poslovima i području iz potvrde (čl. 88 st. 7 i 12), za rad bez dozvole odgovarate s 5.000 do 15.000 eura po radniku (čl. 247 st. 6), a odgovorna osoba u korisniku s 1.500 do 3.000 eura po radniku (čl. 247 st. 7). Za zaštitu na radu korisnik se smatra poslodavcem (čl. 50 st. 1 Zakona o radu).

Može li se izjaviti žalba ako je zahtjev odbijen? Ne. Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za dozvolu za boravak i rad žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor (čl. 93 st. 4).